ABS LEMANIFIK

ABS LEMANIFIK

©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM

[ENN KOSMAR KOMIK]

( Version Abreze)

Bann Personaz Reel: Nou Tou.

Bann personaz senbolik: ABS, ZED, FIFI, KLOUN, FIDOU, TIGAR, MARI, FAM, BOYFRENN, GERLFRENN, BANN SIPER-MINI-ABS, BANN MINI-ABS, TOUTSORT KALITE DIMOUN, PROPRIYETER LONGVI, MARSAN SORBE, MARSAN DALPOURI, MARSAN FOTO, ETSETERA, ETSETERA …

SENN 1

Enn plas piblik. Ler rido leve, lasenn vid net. Enn lafoul dimoun sort dan loditwar galoupe an dezord, mont lor lasenn. Bouskilad, dimoun tonbe. Boukou mouvman, boukou tapaz.
No 1: Eta vans twa! Pa bar sime.

No 2: To tro mari twa? Faner!

No 1: Taler mo kas to lagel!

No 2: Seye!

No 3: Aaachoum! (Li mous so nene.)

No 2: Aret fann to mikrob!

No 1:Vey to zafer!

No 4: Tansion mo beki! Ou pou fer mwa perdi lekilib.

No 5: Ki lekilib to pe koze? (Li ris beki la, No 4 tonbe.) Bien bon pou twa. … Eta fam al vann to marsandiz enn lot plas! Pa fer lagign isi.

No 6: Fer lagign? Yer swar to ti koz enn lot koze.

No 5: Ti pey twa pou sa. Dayer li ti gagn enn gou rans.

No 6: Rans pa rans to pou revini.

No 5: To pey mwa ‘si tro ser.

No 6: Koz touzour bonom. Ant seki dir ek seki fer …

No 1: Donn mwa enn dam ar twa.

No 3: To pa per mo mikrob?

No 2: Krever!

No 1: Twa bous to lagel!

No 4: Dir li rann mwa mo beki.

No 5: Vinn sers li tomem, vilen bachara.

No 6: Wey, samem to bon. Fer dominer ar seki feb. Lagel gran. Touleres tipti.

No 5: Eta move laryaz, ki to dir?

No 6: Rann li so beki. Zis aswar ki to bizen beki twa.

No 5: Ki to dir? Ki to dir?

No 6: Pa koz for. Taler mo larg to pese.

No 5: Kisannla pou kwar twa move laryaz.

No 1: Ki arive? Li bizen beki aswar?

No 5: Twa vey to zafer.

No 1: Bien bizen vey to zafer. Li tro tipti, li kapav perdi.

No 5: To’le mo kas to lagel?

No 2: Wey do, fann ar li.

No 3: Aaachoum! (Li mous so nene.)

No 4: Rene, Rene mous so nene al vakarne.

No 3: Get sa lever la ranpe! Ki arive, to peyna lipie pou marse?

No 6: Li omwen, mem so lipie pa bon, lezot zafer marse. Li pa bizen beki aswar.

No 3: Twa ki twa?

No 6: Aret fer to zess. Twa, zis to nene ki koule.

No 5: Li kouma enn krab avarye.

No 7: (Li pe zwe lagitar, sante.)

“Poz to lalev lor mo poem

Fer mo sante vinn eternel.

Poz to lalev lor mo lavi

Fer mo la … … …”

Non! Non! Non! Li pa bon!

No 5: To pa bon! To pa bon! … Aret fatig zorey dimoun.

No 6: Les li trankil. Li omwen, li kone ki li anvi.

No 7: “Poz to lalev lor mo poem

Fer mo poem vinn imortel.”

No 3: Ase radote ta gopia!

No 7: “Poz to lalev lor mo poem

Fer mo sante vinn eternel.

Poz to lalev lor mo lamour

Fer mo lavi vinn imortel.”

Mo kwar mo’nn gagn li. … Wi, … fer mo lavi vinn imortel.

No 1: Ras so lagitar! Li pe tro amerd tou dimoun.

No 2: Wey, nou fann ar li!

No 3,4,5: Fer li manz so lagitar!

No 6: Fou li lape, mo dir zot.

No 7: Mo lagitar, mo lagitar! Pa fer sa, zot pou dezakord li.

No 1: Tann li koze! ‘Dezakord’. Ki dezakord? Ala pou twa!

No 2: Pas ar mwa, mo met enn gorl.

No 7: Pa fer sa! Zot pe kas li.

No 3: Aaachoum! Akonpagn mo terne.

No 6: Donn sa isi bann sovaz. … Rann li so lagitar. Rann li mo dir zot.

No 2: Vinn pran li si to kapav. … Chooou! To’nn rate. … Ala li laba!

No 4: Li ar mwa aster. … Vinn sers li mo zoli. Vini! Vini! Vini! … Kout, kout, kout, kout, kooout, kout! … Non, li nepli la, … li laba!

No 5: Eta langra, to’si to rod zwe?

No 8: M mm mmmmm mo s sss sssss si mmmm mo ‘le zzzzz zou zzzwe …

No 5: Ala beze! Tou bann andikape pe vinn kas soulezon!

No 6: Zot bien ansam.

No 8: P ppppp Pa … pa pa pa

No 1: Ki papa to pe rode?

No 8: PPPPP Pas sss mommmmmmm bbbb bou boul lllll la

No 4: Eta to pa kapav koz kouma ttt tootou … dddd di mmm moun. Ala beze! Mo pe vinn gaga.

No 7: Get ki zot pe fer! Rann lagitar la.

No 6: Hen, pran to lagitar. Sorti isi. Pa enn plas pou twa sa.

No 8: K kkk kasssss ssss sou llll lezon.

No 5: Tomem kaser soulezon.

No 1: Wey, kas so lagel.

No 3: Aaaaach … choum

No 4: Aret fann to mikrob!

No 3: Vey to zafer!

No 1: Taler mo kas to lagel!

No 2: Seye si to kapav!

No 3: Aaaaaaaachoum!

No 4: Rann mwa mo beki!

No 5: Vinn sers li tomem! … Bachara!

No 6: Zot ankor deryer midi.

No 7: Get ki zot finn fer ar mo lagitar!

No 8: Pa … pa .. pp kkkk kkkk k…

No 1: To dis finn reye?

No 6: Zot pa onte.

No 7: Poz to lalev lor mo poem.

No 6: To pe dir sa ar mwa?

No 7: Fer mo sante vinn imortel.

No 5: Les li trankil. … Li fer lamour ar so labous.

No 6: Ferm to labous! Sa ‘si to pa kapav fer.

No 3: Aaaaaachoooooooooom!

No 5: Ala li rekoumanse.

No 2: Aret fann to mikrob.

No 1: Mo finn plen! Mo finn plen!

No 2: Mo’si.

No 3: Mo plis ki plen.

No 4: Mo’si.

No 5: Tou dimoun plen.

No 8: Mmmmmm Mo ppp plllll plllllll.

No 4: Korek nou finn konpran.

No 8: BBBB … bbbbbbb … be

No 1: Ki pou fer?

No2: Ki pou fer?

No 3: Abe ki pou fer?

No 4: Dir mwa ki pou fer?

No 5: Kisannla kone ki pou fer?

No 8: BBbbb … bbbbb

No 3: To ankor ar to b … b … b.

No 1: Personn pa kone ki bizen fer?

No 2: Ki bizen fer?

No 3: Aaaaachoooooum! Ki bizen fer?

No 4: Wey, ki bizen fer?

No 8: B… be …bi…

No 5: Wey ki bizen fer?

No 8: BBBB … bi … bizzzzzzzz ..

No 1: Ayo BonDie! Ki bizen fer?

No 8: B … bi …. B.b ,bizen … nnn .. enn … s ..ssssss sover.

No 1: Ki li pe dir?

No 5: Bizen enn sover.

No 3: Ki sover?

No 2: Enn sover ta!

No 4: Ki sover li pe dir?

No 1: Pa kone.

No 4: Li pe dir bizen enn sover.

No 1: Enn sover!

No 2: Bizen enn sover?

No 3: Bizen enn sover?

No 4: Bizen enn sover!

No 5: Bizen enn sover!

No 1: Bizen enn sover!

Toudimoun: Bizen enn sover! Bizen enn sover! Bizen enn sover! (Zot sant: Bizen enn sover/Degaze do/Bizen enn sover.)

(Zekler, loraz. Enn gran tapaz mekanik. Tou dimoun panik. Dimoun galoup dan tou direksion. Bouskilad. Tapaz la vinn pli for. Tou dimoun zet lekor anba. Zot pe tranble kouma fey. Zis No 6 ek 7 res dibout ek get dan direksion kot tapaz la sorti. Tapaz la vinn infernal. Tou dimoun bous zorey. Enn dimoun an redingot ek sapo oform desann dan enn laparey grinse-grinse. Li sorti dan laparey la. Li peyna laz, li peyna vizaz ou plito li ena tou laz ek tou vizaz. Li deborde ar lenerzi. Li dibout e get zot ar enn sourir paternalis. Li apel ABS.)

ABS: Ki arive bann zanfan? Zot finn perdi zot lalang? Koumsa ki zot akeyir zot bienfeter?

No 8: Be … b bbbbb be … bbbe

No 1: Bous to labous ta. Taler li pou kwar nou tou kabri isi.

No 2: Fann ar li!

No 3: Aaaaachoum! Pardon!

No 4,5: Shuuuuuuuut! Aret fann mikrob. Misie la pou amerde.

No 3: Be mo anrime.

No 4: Rann mwa mo beki.

(Enn brouhaha napa badine. Tou dimoun rekoumans koze anmemtan.)

ABS: (Otoriter) Silaaaaaans! (silans konple) Mo’le enn silans konple san tapaz. … Twa kouma to apele?

No 8: Nnnnn … nnnnim … rrrrro

No 5: Li apel No 8.

ABS: Sannla, sannla, sannla?

No 5: 2,3,4.

ABS: Twa?

No 5: No 5.

ABS: Lezot?

No 5: Zot pankor gagn nimero.

ABS: Ah maler. Mo ti kone ena problem. Me pa per; mwa ABS mo ena solision pou zot problem. ABSOLIMAN! Sakenn pou gagn so nimero. Rapel! Nimero li endispansab pou ki sakenn konn so idantite, so rasinn, so lavenir. Enn sans mo la! … Twa laba, kifer to pe dibout?

No 6: Mo pas mo lavi lor mo ledo. Kan kiksoz extra arive mo prefer diboute. Kas routinn!

ABS: Koste la! Les mo yam to vizaz ek to eksetera.

No 7: Fifi, pa koste ar li. Enn mazisien danzere sa.

FIFI: Pa per twa!

ABS: Kouma to apele?

FIFI: No 6.

ABS: Enn bien zoli nom. … Pou enn bien zoli lekor. Vinn pli pre, less mo vwar twa enn gro gorze. … Li kisannla li?

FIFI: Ki li?

ABS: Li, laba.

FIFI: No 7.

ABS: Li pa konn koze?

FIFI: Zis kan neseser li koze e ler li koze zoli parol sorti.

No 5: Fos! Li koz ninport.

ABS: Silaaaaaans!

No 5: Wi gran sef!

ABS: Apre sa aret apel mwa gran sef. Mo apel ABS… A…B…S. ABS Lemanifik. Me ABS pou tou dimoun. Tou dimoun egal. Zis mwa ki siperyer.

No 5: Wi Gran Sef ABS. … Gran Sef ABS … Pa ankoler Gran Sef ABS. Dir nou kot ou sorti, kifer ou la. Pa ankoler.

ABS: Ditou, mo garson. Dibout! (Tou dimoun dibout) Non! Zis No 5 dibout! Lezot, plat anba. No 5, to intelizan. Mo kontan twa. Giji, giji! Depi lontan mo pe yam zot depi mo niaz. Ler mo trouve zot pe rod mwa mo desann, mo vini. Senp!

No 6: Nou rod ou?

ABS: Yes my girl.

No 3: Aaachouuuuum! Limem nou sover

(Tou dimoun koumans sante: Limem nou sover/ Limem nou sover … etc. Zot diboute, sante, danse, tap tanbour. Kafouyaz zeneral.)

ABS: Stop! Chombo! Arete! Disiplinn zanfan! Disiplinn! Atennsionn! Met lalinn. (Tou dimoun met lalinn apart No 7.) … Twa No 7, to pa met lalinn. To tro spesial twa. Taler mo koup to … sipa ki ete. Me pa traka. To pou sanze. Mo pou fer twa sanze. Pa vre li pou sanze? Vre pa vre?

TOU DIMOUN: Laverite, li pou sanze. (Zot rekoumans sante, danse: Laverite li pou sanze/ Laverite li pou sanze.)

ABS: Silaaaaaaansssssss! Amenn mwa dan mo pale. (Zot met li lor zot zepol, sarye li lao-lao, sant ‘limem nou sover’ sorti. Res zis No 6 ek 7 lar lasenn.)

No 7: (Li pe sey repar so lagitar.) Li’nn fouti!

FIFI: Zed, kifer to pa fer kouma tou dimoun? Swiv mwa, nou al ansam ar zot. … To pe ekout mwa?

ZED: Mo bizen aranz enn lot lagitar. … Enn kote li bon sannla finn kase. So son ti enpe maf. Depi lontan mo ti bizen aranz enn lot.

FIFI: Lagitar! Lagitar! Peyna zis lagitar dan lavi.

ZED: To rapel, FIFI. Mo papa ti donn mwa sa … ti montre mwa zwe. Bonom la ti enn zwer. Mo sey mars lor so tras. So soulie tro gran pou mwa.

FIFI: To lamizik zoli Zed.

ZED: Pa osi zoli ki lamizik mo papa. Ena boukou aprann reste pou aprann. Mo pou ariv so oter enn zour. Me bizen zefor, travay, pratik. Bizen enn nouvo lagitar.

FIFI: Pli tar nou koz sa. La ena enn problem. Tou dimoun finn antour nouvo sef, samem ABS. Zis twa ek mwa andeor. Ena kees ladan.

ZED: Get sa FIFI, swiv to leker. Si li dir twa swiv li, be swiv li. Pa get mwa.

FIFI: Be kan twa to pou swiv mwa?

ZED: Ki to’le dir?

FIFI: Tou bann zom swiv mwa kouma mo lonbraz, twa to ignor mwa mem kan mo sipliy twa swiv mwa. Mo lekor pa atir twa?

ZED: Nou lespri pa’nkor zwenn.

FIFI: Lespri zwenn? Ala to rekoumans to kouyonad. Kifer to pa fer kouma lezot, kouma bann nimero?

ZED: Mo pa enn nimero, enn bout papie dan sak tirazosor.

FIFI: Be ki to ole?

ZED: Nanye! … Tou! … Non. Pa kone.

FIFI: To enn pagla, twa.

(Li pran sime sorti. Ler li pre pou disparet …)

ZED: Fifi!

FIFI: Wi!

ZED: Twa’si to pa enn nimero, enn bout papie dan sak tirazosor.

(Fifi lev so zepol, sorti.)

Continue reading “ABS LEMANIFIK”

DOKTER NIPAT

©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM

BANN PERSONAZ

DOKTER NIPAT
SAMI
BELZAMINN
ROMANS JOUKAL
POUNAK
LINFOROM
SANTOUPE
INSPEKTER LARYAZ
SOLEY
Bann GOPIA

AK 1

Ler rido leve, Dokter Nipat an dezabiye. Li antoure ar so bann partizan ek so metres, Belzaminn. So bann partizan se bann Gopia. Zot lekor ek zot figir diform. Dokter Nipat finn tal li dan enn gran sofa; li pe bwar. Belzaminn pe lir enn liv. Agos se laport sorti, adrwat se laport pou al dan so bann lezot lasam; omilie dan fon se laport pou al dan so laboratwar.

DOKTER NIPAT: O rage! O desespwar! O ennui! O Spleen! Belzaminn eski to konn “les vicissitudes de la vie”.

BELZAMINN: Non Dokter. Enn nouvo reset sa?

DOKTER NIPAT: Belzaminn, to nek pans manze. Kot Sami? Mo finn dir sa kouyon la, nou bizen relans nou aktivite ekonomik. Lakes finn defonse. Si nou pa remet nou zeni au service de la nation, fini “la dolce vita”.

BELZAMINN: Dokter, ou paret bien agase. Nou’al dan lasam. Mo remont ou moral.

DOKTER NIPAT: Belzaminn, to nek pans plezir fizik. Kan to pou koumans interese ar zafer filozofik, sans plastik, expresion estetik, artistik, biofizik, etik … Belzaminn! To pe inspir mo limazinasion artistik, met inpe wiski dan sa ver la. (Belzaminn ranpli so ver) O for a draught of blushful Hippocrene! ……E bann zanfan pese! Mo bann Gopia prefere. Kifer zot trankil? Mo’le zot sante, zot danse. Twa Gopia Premie, sante. Sante mo dir twa.

GOPIA premie (sante): Mo papa finn fer mwa dan-nwar-dan-nwar,
Mo mama, pa koze, enn grann soular.
Aster kifer to’le mo travay?
Bann zanfan marenwar peyna traka
Kan zot sef okip zot, donn zot nana.
Aster kifer to’le mo travay?

(Letansa bann lezot Gopia danse, fer koustik, fer grimas, fer bann zess endesan)

DOKTER NIPAT: Bravo! Bravo! Zot bann vre artis. (Li tir enn pogne kas dan so pos li fane. So bann Gopia galoupe al ramase. Belzaminn osi rod ramase) Non Belzaminn! Sa se pou bann zanfan pese. Twa to mama pese. Taler to rekonpans. Servi mwa enn lot drink.

BELZAMINN: Ou pe bwar tro Dokter!

DOKTER NIPAT: Kisannla dokter isi?

BELZAMINN: Ou ou dokter, Dokter.

DOKTER NIPAT: Ki Dokter, dir, ki Dokter.

BELZAMINN: Dokter Nipat, Dokter.

DOKTER NIPAT: Bon! Dokter Nipat dir ki Dokter Nipat bizen bwar pou ki Dokter Nipat so zeni kapav kre bann nouvo plan pou ki kofor Dokter Nipat ki finn defonse kapav reranpli.

BELZAMINN: Dokter! Kan ou koz koumsa, ou abriti mwa.

DOKTER NIPAT: Belzaminn, to finn permet mo bann sware liver pas dan lasaler. Lapli finn aret tonbe. Sezon lasas sorsie finn pase. Finn ler pou nou refer sirfas. Lemonn ranpli ar zibie, zot pos ranpli. Si nou konn fer nou travay, fasil-fasil nou kapav devid zot pos ek ranpli li ar lespwar lamone fasil …Kot Sami? Mo’nn dir li ki soley zordi pou leve pou ekler nou fortinn. Ler li releve dime, nou kofor bizen fini ranpli. (Sami rantre anmemtan par laport agos). A Sami! Kot to ti ete tou sa letan la?

SAMI: Bourzwa, letan pran letan pou sanze. Ou kone ki letan pe fer? Ou trouve sef, ou pran letan pou kone ki letan pe fer. Perttan!

DOKTER NIPAT: Sami, li napa letan pou fer koustik ar mo. Mo letan limite, pa kapav gaspiye.

SAMI: San fason, bourzwa! Ou’si ou fer koustik bien. E patron, ou bizen donn enpe kas. Stok manze finn plat. Pandan nou ti peryod konze forse, nou finn aval tou rezerv.

DOKTER NIPAT: Sami, mo finn dir twa organiz louvraz pou ranpli trezor. Twa ki to fer? To vinn divan mwa. Ki to premie parol? Donn kas! “Ingratitude, thy name is Sami.”

SAMI: Sef, bel koze pa pou ranpli karay vid.

DOKTER NIPAT: Kot pou gagn kas?

SAMI: (Dousman) Dan fon espesial.

DOKTER NIPAT: (Dousman) Ki fon espesial?

SAMI: (enpe pli for) Fon espesiaaall!

DOKTER NIPAT: (Dousman) Shououout! Pa koz for. To kwar mo sourd. Peyna fon espesial.

SAMI: (Pli for) Sa fon kot ou finn gard enn “ti lekonomi” pou letan dir… Belzamin al get…

DOKTER NIPAT: Atann! Atann! Belzaminn servi Sami enn tipti…(Dousman ar Sami) Bon korek, mo va okip sa. Twa, to finn okip seki mo ti dir twa?

SAMI: Belzaminn, bliye bwar. Prepar twa pou resevwar bann kliyan. Fer bann Gopia sorti depi isi. Nou bizen koz serye. (Belzaminn ek bann Gopia sorti). Tou dimoun pe fite pou vinn ris sann fer zefor. Mo finn bat enn kare. Partou mo finn larg nou mesaz mirak. Enn lafoul pe atann. Me nou bizen diskit kondision enn kout. Dernie fwa…

DOKTER NIPAT: Sami, Sami mo frer, Sami mo garson, Sami mo disan, mo eritie. Tu me fends le coeur. Twa ek mwa, mwa ek twa, diskit kondision? Tou seki pou twa, pou mwa…

SAMI: Tou seki pou mwa, pou mwa. San fason!

DOKTER NIPAT: Lemonn finn vinn tro materyalis. Kan zot pou koz bann zafer filozofik, sans plastik…

SAMI: … expression estetik, artistik, bio-fizik, etik… Patron nou koz pitay. Komie pou mwa?

DOKTER NIPAT: Parey kouma avan. Tou depans, pou mwa. Mo pey manze, bwar, lamizman… enn ti poket moni pou twa. Ki to bizen plis ki sa? Isi mon cher tu es blanchi, nouri, logé etsetera.

SAMI: Sef, Sami yer pa Sami zordi… Letan finn sanze, pa gagn letan perdi letan.

DOKTER NIPAT: Bon! Bon! Nou va diskit sa pli tar. Fer bann kliyan rantre.

SAMI: Non sef! Il faut battre le fer quand il est chaud.

DOKTER NIPAT: E! Kot to finn aprann sa?

SAMI: Parey kouma, ou sef. Dan liv …Fifty-fifty.

DOKTER NIPAT: Kisasa?

SAMI: 50% pou ou, 50% pou mwa.

DOKTER NIPAT: Bon. Bann depans?

SAMI: Fifty-fifty lor profi.

DOKTER NIPAT: No road.

SAMI: (fer sanblan pe sorti) Salam!

DOKTER NIPAT: 90-10!

SAMI: (Kontinie mars ver laport) Fifty-fifty!

DOKTER NIPAT: 70-30! Aret pilinge!

SAMI: Fifty-fifty!

DOKTER NIPAT: 60-40

SAMI: (Finn ariv kot laport) Fifty-fifty!

DOKTER NIPAT: Bon dakor!

SAMI: (Tir enn papie dan so pos) Signe!

DOKTER NIPAT: Hin! To pa fer mwa konfians?

SAMI: San fason sef! Mo fer ou signatir plis konfians.

DOKTER NIPAT: (Pran dokiman la pou lir) “Mwa, Dokter Nipat, rekonet ki mo dwa Sami, enn som Rs. 25,000.” … Kan, mo ti dwa twa Rs. 25,000?

SAMI: Shouout! Pa koz for. Tansion bannla tande. Zot pou konn nou sekre. Kontinie lir.

DOKTER NIPAT: “Si mo pa ranbours li sa som la (Rs.25,000) dan sis mwa, li vinn otomatikman propriyeter mo lakaz ek tou bann meb”. INAKSEPTAB!

SAMI: Si nou partaz profi 50-50, mo aksepte kannsel sa det la.

DOKTER NIPAT: Ki garanti?

SAMI: Ou pa fer mwa konfians?

DOKTER NIPAT: Non! Mo’le dir wi. Sami nou finn travay kouma frer twa ek mwa. Ki pe ariv nou, zordi?

SAMI: Nanye sef! Nou pou kontinie travay kouma sef, mo’le dir kouma frer, me lor enn nouvo kontra.

DOKTER NIPAT: Sa li enn kontra inilateral.

SAMI: Non bourzwa. Mo ena isi enn lot papie tinbre. (Li tir enn papie, li lir) “Mwa, Sami mo rekonet ki mo finn resevwar ar Dokter Nipat enn som Rs. 25,000 ki
reprezant ranboursman enn det pou lekel li ti met ipotek lor so lakaz ek so meb. Signe SAMI”.

DOKTER NIPAT: Sami, to enn jenntoulmenn. Mo foul dakor ar prinsip sa lakor la. Donn mo ramas sa de dokiman la dan mo kofor.

SAMI: Bourzwa … sign sa papie la avan. (Dokter Nipat signe) Bon! Aster nou donn Belzaminn gard toulede.

DOKTER NIPAT: Kifer Belzaminn? To pa fer mwa konfians.

SAMI: Patron, mo fer ou foul konfians. Me mo panse ki Belzaminn enn meyer sekirite pou nou de. Ou ek mwa nou finn vinn partner. Partner kapav rod trik partner. Mo pe pans ou prop lentere. Si ena konfli, Belzaminn va fer arbit.

DOKTER NIPAT: Belzaminn arbit, … Belzaminn … (li fer enn sourir) Dakor si to kwar ki li enn bon desizion. Bon! Aster nou kapav koumans travay?

SAMI: We! Belzaminn! E Belzaminn! (Belzaminn rant par laport adrwat) Mamma! Ala to zoli la. To kouma enn prenses. Mo ena enn gran mision pou twa. To trouv sa de dokiman la. Nou lavenir ladan.

BELZAMINN: Ki ete sa?

SAMI: Pa poz kestion! Gard li kot to leker …enn landrwa bien so. Samem… To enn lamour adorab.

DOKTER NIPAT: Sami!

SAMI: Wi partner!

DOKTER NIPAT: To pe al enpe lwen. Napa lapes dan mo baraswa.

SAMI: Les pwason la swazir ki labwet li pli kontan… Bon! Back to bizness.

DOKTER NIPAT: Kot bann kliyan. Si nou anvi profi bizen koumans travay la san perdi letan.

SAMI: A vos ordres, sef!

DOKTER NIPAT: Bon kot zot?

SAMI: Ala zot la, divan ou lizie (Li montre lodians) Ou trouv tou sa bann bon dimoun la? Zot tou bann bon sitwayen onet, zot fer zot travay, zot okip zot fami. Bann bon dimoun sa. Enn fwa par semenn zot fer lapriyer dan manndirr, dan moske, dan legliz. Zot fer boukou sarite. Bann bon dimoun sa! Zot respekte lalwa, zot pa komet adilter, zot respekte kontra maryaz, zot deklar zot bann zanfan ilezitim. Bann bon dimoun sa! Zame zot finn koken, zame zot finn frode. Zot rant travay rekta dan ler. Zot lame pa tranble zour lapey. Bann bon dimoun sa! Zot kont kominalis, kont rasis, kont seksis, kont gaspiyaz, kont koripsion. Me kouma tou dimoun zot ena zot ti defo. Sa misie dan fon laba ar so koko rong, li enn bon perdfami, enn bon krwayan, enn bon pratikan. Li ena enn gran rev. Li anvi vinn premie minis. Enn gran espesialis dan get lame finn dir li: peyna bare fotey premie minis pe atann li. Li bizen ena pasians. Li enn bon dimoun. Get sa ti-manm laba. So rev se vinn milioner san travay. Enn manm korek sa!… Sa zoli mamzel dan so zoli sari.. enn bay 35 … anvi fer letour lemonn. Pou reysi li pe rod enn miliarder Ameriken. Konpran Dokter, konte fini, kliyan reste. Bann bon dimoun sa? E bann Gopia, prezant enn ti divertisman pou nou bann envite. Met zot dan moud, prepar zot pou nou gran tamasa. (Bann Gopia rantre, Sami sorti. Bann Gopia, sante, danse – enn spektak boufon).

Rey lapentir, kas lagitar,
Fann maravann,
Samem pli gran kiltir.
Kas bann bouton, kas bann bourzon,
Bril, tou bann fler,
Samem pli gran kiltir.

Refren: Tou bann Gopia dan lemonn
Nou trap lame fer laronn,
Nou bann Gopia san pider
Pou fer zot gagn maloker.

2
Vomi nou fiel kouma lasel
Fann lagrantel,
Samem pli gran kiltir..
Servi pwazon dan koup dore
Vann bann sekre,
Samem pli gran kiltir.

Refren: Tou bann Gopia dan lemonn
Nou trap lame fer laronn,
Nou bann Gopia sans pider
Pou fer zot gagn maloker.

(Ler spektak fini bann Gopia sorti par laport adrwat. Lor lasenn, Belzaminn ki finn rantre pandan spektak, finn met enn rob-diswar extra elegan. Li pe vant-vant limem ar enn levantay. Sami rantre).

Continue reading “DOKTER NIPAT”