SEY KONPRAN KORAN AN MORISIEN, VOLIM 1, (Soura 1, 2, … 93-114), tradixion DV

TEX SOURS:

THE QUR’AN, A NEW TRANSLATION BY TARIF KHALIDI, PENGUIN CLASSICS, DELUXE EDITION, 2009
THE QUR’AN, TRANSLATED BY MAULANA WAHIDUDDIN KHAN (GOODWORD BOOKS)
LE SAINT QUR’AAN, ENN TRADUCTION EN CREOLE DE “KANZ-UL-IYMAAN” DE IMAAM AHMED RAZAA KHAN PAR MAULANA, HAFIZ & QAARIY, B.M. NAGUIB JEEAWODY, MAJLIS-E-RAZAA, MOSQUE ROAD, PLAINE DES PAPAYES, ILE MAURICE
LE SAINT CORAN, LA TRADUCTION EN LANGUE FRANCAISE DU SENS DE SES VERSETS, REVISÉ ET EDITÉ PAR LA PRESIDENCE GENERALE DES DIRECTIONS DES RECHERCHES SCIENTIFIQUES, DE L’IFTA, DE LA PREDICATION ET DE L’ORIENTATION RELIGIEUSE

REFERANS:

BELIEVING WOMEN IN ISLAM, UNREADING PATRIARCHAL INTERPRETATIONS OF THE QUR’AN PAR ASMA BARLAS, UNIVERSITY OF TEXAS PRESS

PREFAS

Apre enpe experyans dan lekritir anzeneral ek tradiksion bann diferan tex literer ek bann tex sakre, mo ti santi ki ler ti finn vini pou sey met Parol Bondie ki dan Koran dan lang nasional Repiblik Moris. Parski mo pa konn lang Arab, mo oblize servi bann tradiksion an Angle, Morisien ek Franse.

Premie dabor li ti neseser ki mo etidie Koran ek so istwar pou anpes bann valer kiltirel ki andeor Koran rant dan travay ki mo anvi fer dan lang lepep Moris.
Answit li ti neseser ki mo idantifie klerman pou kisannla mo pe fer sa travay la. Tro boukou dimoun ena enn lopinion negatif lor Koran akoz zot ignorans. Propagann anti-Koran anpes zot trouv kler. Par ekzanp, malgre ki Koran tret fam ek zom kouma de kreatir egal, boukou panse ki li fer diskriminasion kont fam. Boukou dimoun kwar ki Koran ankouraz violans. Akoz sa mo panse ki li neseser prezant bote ek panse profon dan Koran ar bann Morisien ki pa pratik Islam me ki kwar dan dialog kiltirel. Savedir, enn Endou bizen konn so Gita bien me sa pou ed li viv bien ar so vwazen si li kone ki ena dan Nouvo Testaman ek dan Koran. Enn Mizilman ‘si, apart konesans Koran ek Hadith, li bizen kone ki ena dan Bhagavad Gita ek dan Nouvo Testaman. Kretien bizen konn so Labib me sa pa ase. Enn konesans Bhagavad Gita ek Koran pou ed li partisipe dan konstriksion enn nasion Larkansiel.

Li pa mo lentansion ankouraz dimoun sanz relizion me mo panse ki enn konesans relizion nou prosen li ed nou aprofondi nou prop lafwa. Akoz sa mo dimann mo lekter lir sa version Koran la kouma enn tex literer. Koumsa nou evit enn polemik steril ki pou anpes nou avanse ver Bondie.

Seki mo pe dir li pa nouvo. Boukou gran-gran lespri finn ekrir lor Labib, Mahabharata ek Koran kouma bann gran klasik literatir.

Pou termine, mo bizen remersie Madam Bibi Meetoo, Madam Ruqayyah Hasan Miyan ek Misie Shawkat Toorawa ki finn gid mo bann premie pa.

Ena enn sizestion pou pibliy Koran an plizier ti volim, fasil pou sarye, fasil pou lir. Mo finn trouv sa enn bien bon lide. Mo espere ki volim 1 pou fer dimoun anvi konn plis.

D.V
Out 2011

KONTENI

PREMIE PARTI: SOURA 1 EK 2

DEZIEM PARTI: SOURA 93-114

OUVERTIR
Onom Segner Bondie
Lasours pardon,
Expresion konpasion.

Nou sant louanz Bondie, Segner Liniver:
Tomen ki pardonn nou tou,
Tomem ki konpran nou tou!
Segner Zizman Dernie,
Nou vener Twa e sipliy Twa vinn ed nou.
Gid nou pa lor bon sime,
Sime ki garanti To benediksion;
Ed nou evit sime ki atir To koler,
Ed nou evit sime perdision.

Continue reading “SEY KONPRAN KORAN AN MORISIEN, VOLIM 1, (Soura 1, 2, … 93-114), tradixion DV”

KI ETE SHINNYO-EN? BOUDISM POU NOU LEPOK – Tradixion-adaptasion par D.V

Shinnyo-en li enn kominote relizie Boudis ki baze lor Nirvana (Mahaparinirvana) Soutra. Sa li konsidere kouma “lansegnman final” ki Bouda ti donn nou. Sa lansegnman la li dir ki tou dimoun ena dan zot profon lagren Lalimier e kan nou pran kont soufrans lezot nou fer lagren la zerme e nou dekouver nou vre natir anmemtan.

Depi boukou siek dimoun ki ti ole, ti gagn lansegnman Boudis gratis. Me bann ki ti ariv enn nivo bien ot e ki ti vinn profeser zot ti, preske tou, kit lavi sosial pou gagn treyning dan monaster ousa bann landrwa retire. Shinnyo-en ti kree pou gagn enn lot sime ek enn lot sistem pou fasilit formasion ek pratik e aster tou dimoun, so gran kouma so piti, zot kapav aprofondi zot lavi spiritiel dan lavi toulezour. Mem si doktrinn Shinnyo-en li baze kare-kare lor Boudism tradisionel, li enn kominote relizie kot bann laik kapav kontinie zot formasion lor mem baz ki bann pret klasik. Pou rezime, li enn kominote relizie diferan (Sangha) ki sey ed tou so bann fidel mars drwat lor sime Lalimier.

ISTWAR

Bann lide fondamantal Shinnyo-en zot pran nesans dan lavi ek lansegnman Shakyamuni Buddha ki ti viv plis ki 2,500 banane desela. Kominote relizie Shinnto-en, li li ti koumanse dan Zapon ver 1935 kan Shinjo Ito ek so madam, Tomoji ti pe viv enn lavi san problem ar zot de zanfan. Me parski zot ti oule trouv enn sime ki amenn tou dimoun ver boner, zot ti koumans tras zot prop sime relizie apartir 1936. Bien vit apre sa, Shinjo Ito ti vinn enn ermit ek enn exper (acharya) lor Boudism esoterik Shingon. Sa ti permet li koumans so prop kominote relizie.

Ler li ti pe kontinie so travay, li ti dekouver Nirvana Soutra e vit li ti gagn lizour: Nirvana Soutra, parski li konpran ek anvlop tou, ti donn li baz solid ki li ti bizin pou permet tou dimoun pran sime boner spiritiel. Boudism esoterik ki li ti aprann avan, ti atas gran linportans lor nesesite pran konsians ki partou dan liniver ena boukou bonte, konpasion ek sazes ki kapav inspir nou nam. Dan Boudism sa konsians la souvan apel li “natir-Bouda” (potansiel pou zwenn ekzistans-Bouda) me bann ki ti pe konsantre lor sa parti zot zotmem, zot ti pe vinn lefrer ousa leser. Nirvana Soutra li, li ankouraz tou dimoun, so laik kouma so bann relizie-reliziez, ed zotmem par ed lezot parski nou tou nou posed enn natir-Bouda dan nou profon, mem si nou pa konsian. Kapav dir ki Soutra ena kat prinsip:
1. Nou tou san exsepsion nou posed enn natir-Bouda.
2. “Bouda” li enn ekzistans permanan ek eternel.
3. Mem pli gran kriminel (seki par expre sey detrir lafwa dimoun) kapav enn zour zwenn ekzistans-Bouda.
4. Nirvana li enn leta-despri ki nou kiltive isi lor later. Li “touzour prezan, li donn lazwa, limem laverite e li parfe”.

Angro, Nirvana Soutra li porter enn gran mesaz lespwar: tou dimoun ki pa pans zotmem me pans lezot e ki dekouver zot prop profon atraver refleksion ek meditasion, zot amenn dan lavi boukou boner, bonte, lamour ek konpasion bann Bouda.

Premie fwa dan istwar, bann laverite dan dernie soutra Bouda finn marye ar sazes ki ena dan mouvman Boudis esoterik tradisionel (tandans-Dharma). Ansam avek pouvwar spiritiel (Shinnyo Reino), Nirvana Soutra ek tandans-Dharma Shingon ti vinn fondasion enn nouvo kouran: enn lansegnman esoterik ki gid, ki so bann sinpatizan laik, ki so bann fidel relizie, dan sime Lalimier ek Benediksion Final e ki servi lavi toulezour kouma teren lantrennman.

An 1957, Kyoshu-sama ti skilpte enn stati ki ti reprezant “Bouda dan Nirvana” an pozision rilax. Stati la kapte bann laverite eternel ki ena dan Nirvana Soutra e enspir tou kreatir ki ena santiman ek entelizans pou zot kiltiv zot natir-Bouda. Depi lerla sa stati la finn vinn prensipal senbol Shinnyo-en.

Continue reading “KI ETE SHINNYO-EN? BOUDISM POU NOU LEPOK – Tradixion-adaptasion par D.V”