MEDAVI / PA FASIL!

©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM

Kan Medavi ti pe retourn dan so vilaz apre plizier banane dan Kapital li pa ti realize ki kantite problem li ti pou ena. Latet ranpli ar nouvo lide, li ti finn sanz labitid, bataz, kiltir e li ti kwar ki lor vites li ti pou fer bann dimoun dan so fami ek so vilaz adopte so vizion modern. Lozik!

Zour so retour tou dimoun ti pe atann enn gran dimoun kostim-kravat desann dan enn gran loto. Olie sa, enn dimoun abiye ar jinns, tisert ek blouzon ti rantre lor enn mobilet kouver ar lapousier ek labou ki li ti finn ramase lor enn parkour trwa zour.

Preske tou so bann kamarad lekol ti vini sakenn lor so mobilet. Zot ti ole kone si Medavi pa ti finn tro sanze. Zot tou ti dakor ki li ti finn vinn bien drol. Andire, li ti pe sey fer tou pou fer dimoun amerde ar li. Kikfwa sa ti so manier pou fer so lenteresan. Me li ti res enn joker, enpe vilger me amizan. Toumanier dan Kapital laba zot manier ti bien lot manier.

Pou so mama li ti toultan enn ero ki zame-zame ti fane. Depi lamor so mari, mama Medavi ti ena enn sel obzektif: fer tou pou so garson, enn zanfan inik. Kouma li ti finn gagn nouvel ki so garson ti pe retourne, vit-vit li ti al prepar so lasam kouma prepar lasam nouvo marye. So garson ti so Bondie e li ti kapav vann tou so bizou pou li.
– Finn ler pou to marye, beta.
– Pli tar nou koz sa.
– Mo finn get enn zoli tifi pou twa. Bon tifi. Enpe fami ar nou.

Medavi ti bos tayt. Kouma li ti pou dir so mama ki depi detrwa-zan li ti pe viv ar enn fam ki ti travay otesdeler e ki ti ansent. Sok samacharr! Me li ti kone ki li ti bizen enpe letan pou met so mama dan lekol. Me pou lemoman ti ena enn zafer ki ti pe fer so leker bat dan mole. Li ti bizen al rann vizit so tonton Karam, gran frer so mama ki ti, dan lepase, enpe kouma so anz-gardien.

Tonton Karam ti al pioner pandan deziem ger-mondial e kouma li ti enn gran debrouyar li ti reysi vinn enn serzan dan larme Britanik. Depi so retour dan vilaz, li ti vinn senbol progre e konesans. Enn selfmedmenn, li ti refiz koutim e manier koze lezot dimoun. Bann zenn ti kontan dir ki enn bonom Angle ti finn rant dan so vant. E lor la li ti kwar ki li ti kapav enpoz disiplinn militer dan lavi sivil. Pou Medavi, Tonton Karam ti enn lespri ki ti kapav kas somey-somey dan lakel lavi vilaz ti pe deroule. So lizie ti kouma foglait dan brouyar; li ti trouv seki lezot lizie pa ti pe trouve; li ti kapav dekouver seki pou lezot ti ankor dan marenwar. Li ti diferan. Medavi ti kone ki kouma li ti pou paret divan li, li ti pou koumans lir bann detay lor li ki ti pou met li touni. Li ti per ki so tonton pa ti pou trouv li ase evolie, ase diferan ar lezot. Fale pa ki so tonton ti santi ki li pa ti finn fer ase progre; ki li ti finn fel; ki li pa ti finn tous bit ki so tonton ti finn fixe pou li.

Koze ki long! Kouma li ti paret divan so tonton, li nek ti zet enn koudey lor li e Medavi ti santi ki so lenz pa ti korek, so seve pa ti bien pengne, so mobilet pa ti lave, so soulie pa ti brose.

Li ti anbras so tonton ki, komdabitid, ti pe lir enn vie nimero “Readers Digest”. Lor enn ti latab kot li, ti ena enn vie diksioner ek enn vie liv gramer Angle ki li ti amenn ar li depi lot-pey. Li ti lir ar enn pengn fen. Okenn detay pa ti sape mem si sa ti pe pran li dis minit pou lir enn paz. Parfwa li ti telman konsantre lor detay bann mo ki li ti bliye get sinifikasion bann fraz, ousa paragraf, ousa pasaz.

Enn entwision. Medavi enn kout sek ti koumans konpran lafors so tonton dan vilaz. Bien souvan li pa ti mem sey konpran ki ti pe pase. Enn ti detay frap li. Ala eskiz ki li ti pe rode pou monopoliz konversasion ziska ki tou dimoun, fatige par enn avalans parol ki personn pa ti pe konpran, ti donn li gagne. Ti detay ensinifian ti fer tonton Karam vinn king dan fami e dan vilaz.

Zot regar ti rekrwaze. Tonton Karam ti realize ki Medavi ti finn bien sanze. Ti ena enn ti zekler rebel dan so lizie. Ti bizen krak so lalinn vit-vit, anpes lopozision grandi.
– Al bengne! E prepar twa pou hawann.
– Awann!
– Pa awann. Hawann.
– Pa oumem ti pe dir ki tousa bann siperstision zis bon pou saret salte?
– Gete mo garson. Pa parski ou finn lir gran-gran liv, pa parski ou finn viv dan Kapital, pa parski ou finn zwenn sipa ki gran-gran dimoun ki ou pou zet nou kiltir dan latrinn.

Sa swar la Medavi, malgre fatig, pa ti kapav dormi. Li ti azite, ti tourn agos-adrwat, ti tourn lor ledo, tourn lor vant; ti gagn so, donk ti tir moulton; ti gagn fre, donk ti ris moulton ziska manton. Bann zimaz mouvmante ti swiv enn deryer lot. Li ti santi ki so lavi ti pe deroule dan enn bobinn fren-perse dan enn trou san fon. Pa fasil! Dimoun ki pourtan li ti mari kontan ti pe vinn so gard-prizon. Ti bizen tir.

Barlizour pal-pal ti pe desinn so nesans dans les. Lor sime, enn silwet ti pe pous enn mobilet pou pa kas somey kok lor pie zavoka. Ti bizen efase refer. Pli tar, ler bann premie lalimier ti pe aroz lorizon, mobilet la, ki ti pe sarye dezespwar ek lespwar Medavi, ti pe fons dan direksion soley levan, dan direksion enn nouvo eseyaz. Pa fasil.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.