POEZI 2012-2018

KREASION 2012-2018

©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM

BAGET-JAZ

(ENN TI POGNE SIS PAR KAT)

1. ALA BAGET-JAZ!
Kot li pase sikann fer vant:
“Ala baget-jaz, do mami!
Vilen baget-jaz, mo fami!
Li meg kouma golet tir tant;
Kouma golet pou kas mason;
Kouma lalinn ki san lamson.”

Me touleswar dan kabare
Li fer nou lespri voltize
Ler so baget ritme batri,
Met lesans-lanbians dan lavi.

2. KARTIE MILITER, GOUDLENS
Dan vilaz nesans ek vilaz krwasans
Tou bann zans kontan rod sans pou tir lay.
Enn ti detay mens gagn gran lenportans
Si li met lesans dan moter fay-fay.
Enn ti pous traver, enn ti kabosaz
Ase pou aroz zarden rabasaz.

Me kan bez lor baz pe defons baraz;
Maler ek lamor pe fer zot fanor
Enn larme lebra bliye yer so tor
Pou ranz nou lakaz ek efas tapaz.

3. KONNDOROU
Mo babam ti dir mefie konndorou.
“Tansion mo piti, nou bann telegou,
Pa kapav ditou gat repitasion;
Gat pirte disan, kiltir nou nasion.
Pa melanz kalchoul, dilar-sanbrani;
Les lespri malang fer nou fer chi-chi.”

Me kasiet-kasiet peryod destriksion
Li ti donn manze zanfan so zanfan
Ki ti ne malsans andeor so ran
Dan vant enn tifi Nasion Gatnasion.

4. MO KOUZEN SANAS
Profeser ti dir pli katar ki li
Dan nou douniya zame pou gagne.
So mama-papa ti dekouraze.
Ar li lamone pa raport profi.
Profeser koze? Li li rev enn fler.
Sif pe fer lake? Li prefer fer ver.

Mo kouzen Sanas pa ti gagn li bonn
Ar Angle-Franse ni ar kalkile
Me kan zwe ar mo pou fer nou riye
Li ti enn gran fwet, zanfan madegonn.

5. ZANFAN GAWN IRBEN
Laba dan lavil zanfan gawnwala
Ti pas pou baya, enn gana gannpot.
Li anbarase; fer kouma lezot;
Koz sivilize pou zwenn ar bannla.
Malgre li seye li pa trouv sime
Pou rant dan bannla zot serk kadnase.

Me ti’ena sime pou defons miray;
Fer bannla konpran irben ek riral
Zot zanfan zimo depi mem antray
E kan zot de zwenn lamitie donn bal.

6. PIER-POL-ZAK
Kan Pier, Pol, Zak ti sikann mwa;
Kabridanlenn ti apel mwa;
Ti boufonn mo manier koze
Mo ti sagren, mo ti plore.
Kiltir vilaz, mo vre natir,
Ti pe fer mwa pas enn martir.

Enn sans ti’ena Ezenn, Silven
Ki ti pe sant enn lot refren.
“Kabridanlenn, kabrirodrig
Ansam pou fer fatra dans tig.”

7. PATWA GROSIE
Zot tou dir mwa mo koz grosie;
Mo koz patwa ek sipakwa.
Mo bizen koz sivilize;
Pa fer kouma sorti dan bwa.
Mo ti telman entimide
Ki mo ti koumans vinn gaga.

Enn sans enn fwa enn ti pagla
Ti dir mwa aret pran traka:
“Enn diaman brit dan to labous
Enn zoli bizou pou akous.”

8. ZIS ENTELIZAN?
Dan mo vilaz dimoun kontan
Entelizan; bann sef donn pri
Entelizan. Entelizan
Gagn enn trannsenk dan gran fami,
Gagn promosion, repitasion;
Sorti premie dan elexion.

Lisifer ti entelizan;
Li ti mem kwar limem pli gran.
Akoz samem sazes divinn
Dan nou leker finn met mexinn.

9. PANN KE PATTA
Lontan mo ti kwar tou seki mo kwar
Enn zour pou vini tou dimoun pou kwar.
Mo ti kwar senbol mo lavi piblik
Pou ranplas senbol parti politik
Me enn vie chacha enn zour dimann mwa,
“Ki sa ‘kerr-kerr-kerr’ ou koze beta?”

Mo ti bizen dir ki mo senbol ‘ker’
Se enn fey betel, enn ‘pann ke patta’.
Depi sa zour la mo pa fer erer
Pran lespri lezot vadire paysa.

10. DETRWA PETAL ROUZ PA FER BANANE
Kan nou zenn joukal nou kwar li fasil
Efase-refer, redesinn lavi
Ar enn kout kreyon; demay bann difil
Kout baget mazik san ki’ena dibri.
Si nou bien anvi sanz realite
Otomatikman nou rev pou vinn vre.

Amizir dilo naz ziska lamer
Nou koumans konpran enn lot lalimier:
Detrwa petal rouz pa fer banane;
Boukie-banane swiv so prop karne.

11. ENN TIFI FINN MOR
Enn tifi finn ne, enn tifi finn mor.
Li finn mor akoz … dapre tradision
Bizen donn dahej pou so lavenir;
Li finn mor pou nou prezerv nou kiltir,
Koutim ek sistem … akoz pinision
Ki li merite akoz so lekor.

Saraswati ek Parrvati plore
Me larm ki koule pe glis lor bliye.
Komie tan ankor tifi bizen mor
Pou ki Shakti-Shaktimann revinn for.

12. GRAN DIMOUN SA!?!
Enn gran dimoun sa! Prezidan baitka,
Li gagn proteksion patron tabisman;
Minis-Depite frekant so lakaz;
So miray dekor foto prezidan;
Depi senkant an li pe sanz langaz
Pou li res toultan prezidan baitka.

Li finn ranz so nik delix-madigra
-E pa kwar ki li enn pov bachara-
Ar sousaz-gousaz, ar etsetera.
Normal sa beta! Enn gran dimoun sa!

13. KOTSA?
Tou dimoun pe dir li finn arive;
Kan trouv li zot tou dir “Bonzour Misie!”.
Dan so klas toultan limem ti premie
Mem si dan lakour limem ti dernie.
Tou dimoun pe dir li finn arive.
Kikenn kapav dir kot li’nn arive?

Divan so lizie ipokrit fer ler
Me dan so deryer rimer fer fezer;
Pou li mont lao komie fwa li finn
Plant rasinn mofinn, laliann bezsominn?

14. ROUPAYA BAGWANN
Profi li enn fortifian;
Limem moter devlopman.
Profi donn nou lapeti
Pou fer douniya grandi.
Tank nou gard li sou kontrol
Li pa enn move senbol.

Me kan li vinn obsesion
Ki martiriz kreasion,
Ipotek zanfan dime
Finn ler pou tir so manze.

15. NORMAL MATLO!
Dan pei beni, model paradi,
Gran kouma piti, nou tou nou serif.
Nou kone kifer bis fer aksidan;
Kifer larivier vinn bengn dan lari;
Kifer konzestion met pei dan dif;
Kifer lotorout devor nou zanfan.

“Kifer zot pa’le donn nou joutifri?
Ki zot pe atann pou ranz flayover,
Fer lari pli larz, bes lesans so pri?
Ki zot pe atann pou konble lamer?”

16. NEK ENA POU…
Pri pe kas pake; somaz pe monte;
Lesiel finn gagn fit; larkansiel fer wit;
Lamer finn tok-tok; montagn pe pok-pok;
Pwason asmatik, zwazo alkolik
Pe montre zanfan dan vantalankan
Letan ki paran pe kont zot larzan.

Ki pou fer babou; kot so solision?
Nek ena pou donn nou tou piarbi;
Nek ena pou donn nou tou joutifri;
Nek ena pou fixe dat elexion!

17. KOUMANSMAN LAFEN
To pe koz krwasans; li pe koz zwisans;
Zot pe koz plen pos; bannla mem lasos.
Partou kot pase pe tann mem sante:
“Ferm lizie, fonse; pa get kat kote;
Ena enn sime; pa kwar ena de;
Samem nou sime yer, zordi, dime.”

Personn pa’le kwar dime pou enn lot;
Nesans ek krwasans pou zwe enn lot not.
Koumansman lafen akous koumansman
Zordi so lotla endefiniman. (18 Zwen 2013)

BAJANN

(12 SANTE-LAPRIYER POU TRAVERS 12 ERTAN DAN NWAR)

1. ENVOKASION
1
O Entelizans kosmik,
Alim diya artistik
Pou distil parol soule
Ki dan nwar pe tatone.

Nwar, nwar, nwar, nwar mo Bondie
Lanpoul dan lesiel brile.
Soley, lalinn ek zetwal
Finn konsom tou zot masal.
2
O Entelizans siprem
Konfizion pe fer kem-kem;
Tem lor tem pe may-maye.
Demay difil mo panse!

Nwar, nwar, nwar, nwar mo Bondie
Lanpoul dan lesiel brile.
Soley, lalinn ek zetwal
Finn konsom tou zot masal.
3
O Entelizans leker
Aroz kouler lor mo fler;
Fer verb, nom ek azektif
Roule ar kadans kif-kif.

Nwar, nwar, nwar, nwar mo Bondie
Lanpoul dan lesiel brile.
Soley, lalinn ek zetwal
Finn konsom tou zot masal.
4
O Entelizans beni
Ekler nam enn ti lespri
Ki anvi sant to grander
Dan so lavi efemer.

Nwar, nwar, nwar, nwar mo Bondie
Lanpoul dan lesiel brile.
Soley, lalinn ek zetwal
Finn konsom tou zot masal.

2. BONDIE LAMOUR
1
Ar nanye to finn fer tou
Depi tipti miniskil
Ziska grandioz mazeskil
Me to pa enpoz lor nou
Seki twa to bien anvi;
To les nou lib pou swazir,
Les nou lib pou nou azir
Dan lavi apre lavi
Ziska ki nou finn pare
Pou rant dan eternite.

Parski to kontan nou tou
Ki nou enn nanyeditou,
Ki nou enn lespri zeni
To’nn donn nou gran liberte
Pou konpran to volonte.
2
Parski twa to enfini,
Parski to lespri frengan
To’nn fer nou entelizan
Pou ki nou tou gagn lespri
Pou nou mars ver lavenir;
Pou nou okip to zarden,
Swagn lavi, protez lagren,
Vey biennet tou kreatir
Ziska ki nou finn pare
Pou rant dan eternite.

Parski to kontan nou tou
Ki nou enn nanyeditou,
Ki nou enn lespri zeni
To’nn donn nou gran liberte
Pou konpran to volonte.

3. BONDIE PARDON
1
To finn montre nou pardon
Pou nou aret rod vanzans,
Pou ki nou aprann pasians
Ziska gran zour delivrans.
To finn montre nou pardon.

Pardon pa vedir bliye,
Bliye pa vedir pardon.
Bizen rapel erer yer
Pou ki zordi vinn meyer
Me nou bizen pardone
Pou ki nou gagn So pardon.
2
To finn montre nou pardon
Pou nou devlop nou bonte,
Pou fer lape avanse,
Pou ki lavi respire.
To finn montre nou pardon.

Pardon pa vedir bliye,
Bliye pa vedir pardon.
Bizen rapel erer yer
Pou ki zordi vinn meyer
Me nou bizen pardone
Pou ki nou gagn So pardon.
3
To finn montre nou pardon,
Ki enn veritab bizou
Ki fer nou nam donn badou
Mem seki yer ti bles nou.
To finn montre nou pardon.

Pardon pa vedir bliye,
Bliye pa vedir pardon.
Bizen rapel erer yer
Pou ki zordi vinn meyer
Me nou bizen pardone
Pou ki nou gagn So pardon.

4. BONDIE PARTAZ
1
Li finn partaz so pwisans
Atraver entelizans
Li finn donn tou so zanfan;
Li finn partaz so grander
Atraver enn liniver
Li finn donn tou so zanfan.

Entelizans, konesans,
Pwisans, grander ek bonte
Li finn montre partaze.
Kifer nou pran san done?
2
Li finn partaz so lespas
Atraver kado lagras
Li finn donn tou so zanfan;
Li finn partaz so vizion
Atraver benediksion
Li finn donn tou so zanfan.
Entelizans, konesans,
Pwisans, grander ek bonte
Li finn montre partaze.
Kifer nou pran san done?
3
Li finn partaz parrsadi
Atraver Mama Shakti
Li finn donn tou so zanfan;
Li finn partaz liberte
Atraver lamour sakre
Li finn donn tou so zanfan.

Entelizans, konesans,
Pwisans, grander ek bonte
Li finn montre partaze.
Kifer nou pran san done?

5. BONDIE LIBERTE
1
To zanfan pa pe konpran
Kifer dan to kreasion
Pil ek fas, rekto-verso,
Matier ek anti-matier,
Anz-gardien ek Lisifer
Valse dan kontradiksion.

Ed mwa ouver zot lizie
Lor nam lamour-liberte;
Ed mwa pou fer zot trouv kler
Linite ant de kontrer.
2
To zanfan pa pe konpran
Kifer saytann res frengan;
Kifer malgre to pwisans
To pa netway bann nwizans;
Kifer to les negatif
Bril rasinn fler pozitif.

Ed mwa ouver zot lizie
Lor nam lamour-liberte;
Ed mwa pou fer zot trouv kler
Linite ant de kontrer.
3
To zanfan pa pe konpran
Kifer promes paradi
Sitan tarde pou vini;
Kifer enn meyer lavi
Pa pe eklo dan lespri.
To zanfan pa pe konpran.

Ed mwa ouver zot lizie
Lor nam lamour-liberte;
Ed mwa pou fer zot trouv kler
Linite ant de kontrer.

6. BONDIE RESPONSABILITE
1
Nou zis kontan dimande,
“Bondie donn mwa, donn, donn mwa.”
Nou’le zis toultan gagne,
“Bondie pa bliye get mwa.”
Zame nou pa pans pou dir,
“Dir mwa ki mo bizen fer;
Mo responsabilite.”

Nou tou nou ena devwar
Me nou pans nou prop zistwar;
Nou drwa finn vinn nou lafwa,
Peyna plas pou lotla la.
2
“Pa mwa sa li sa” finn vinn
Nouvo verse plis sakre
Ki parol tou bann profet.
“Kot mo bout ladan” finn vinn
Lapriyer ki repete
Pou nou bliye dimande
Kot responsabilite.

Nou tou nou ena devwar
Me nou pans nou prop zistwar;
Nou drwa finn vinn nou lafwa,
Peyna plas pou lotla la.
3
Kan zarden pe raporte
Nou pans zis pou plen nou pos;
Ler zarden rant dan leral
Lor vwazen nou avoy ros,
Modi groker, dominer
So responsabilite.

Nou tou nou ena devwar
Me nou pans nou prop zistwar;
Nou drwa finn vinn nou lafwa,
Peyna plas pou lotla la.

7. BONDIE LALIMIER
1
Twa ki ar enn etensel
Finn tengn marenwar gayar;
Twa ki ar enn etensel
Finn desinn iniversel
Pa les marenwar gayar
Fer vantar dan to karo.

Bondie ki prezan partou,
Bondie ki konn e trouv tou
Kal lelan senier fernwar
Ki pe rod plant to kontrer
Dan to karo lalimier.
2
Twa ki ar nanye ditou
Finn ranz liniver pou tou;
Twa ki ar nanye ditou
Finn konstrir enn gran mirak
Pa les destrikter feros
Plonz to erv dan so lasos.

Bondie ki prezan partou,
Bondie ki konn e trouv tou
Kal lelan senier fernwar
Ki pe rod plant to kontrer
Dan to karo lalimier.
3
Twa ki finn met lalimier
Pou ki to zanfan trouv kler
Pa les lafors demoniak
Detrir kreasion mirak.
Twa ki Bondie lalimier
Sov to zanfan ki dan nwar.

Bondie ki prezan partou,
Bondie ki konn e trouv tou
Kal lelan senier fernwar
Ki pe rod plant to kontrer
Dan to karo lalimier.

8. BONDIE MEXINN
1
Sak pikan ena so fler;
Sak douler ena kalman;
Sak freser ena saler;
Sak maler ena pansman.
Sak traver ena so drwat;
Sak bwat ena so sime;
Sak monte ena so plat;
Sak malad ena mexinn.

Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!
Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!
2
Letan dir pa permanan;
Letan mouye rod soley;
Letan siklonn pa toultan;
Letan sesres rezet dey.
Letan piner tanporer;
Letan krever vit gagn fit;
Letan kaser pou pey ser;
Letan malad gagn mexinn.

Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!
Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!
3
Sezon lapenn pe al fonn;
Sezon larm pa fer lalwa;
Sezon soupir pe riy zonn;
Sezon traka perdi pwa.
Sezon ravaz al lakaz;
Sezon piyaz manz feyaz;
Sezon maryaz mont lor baz;
Sezon malad bwar mexinn.

Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!
Pa dekouraze zanfan,
Pa dekouraze!

9. BONDIE BONTE
1
Move rant dan nou lavi
Pou ki nou konpran bonte;
Mesanste fann lapipi
Pou ki nou realize
Seki bizen rezete;
Groker akous zalouzi
Pou ed nou aprann done,
Konpran solidarite,
Gagn plezir dan partaze.

Si to pa konpran move
To pa pou konpran bonte.
Lerla pwazon ranz lili
Dan to lespri abriti.
2
Kan salte anvai tou,
Respire nepli kapav;
Kan lapousier bous tou trou,
Ferm ler fre dan enn kadav,
Met bonte dan enn lakav;
Kan fatra vinn manitou,
Nway nou nam dan so labav,
Bril zwazo ar lasann lav
Dam so pion bizen kapav.

Si to pa konpran move
To pa pou konpran bonte.
Lerla pwazon ranz lili
Dan to lespri abriti.
3
Kan zarden vinn simitier,
Disab trangle oazis;
Kan sezon perdi reper,
Liver ar lete fer vis,
Adilt lor lili fer tis;
Kan polision vinn partner
Ar pouvwar premie minis,
Fer piti ar longanis
So kontrer mo kontan plis.

Si to pa konpran move
To pa pou konpran bonte.
Lerla pwazon ranz lili
Dan to lespri abriti.

10. BONDIE BOTE
1
Si pa ti ena malprop
Eski to ti pou konn prop?
Si pa ti ena salte
Eski ti pou’ena propte?

Pou nou dekouver kouler
Bondie ti kre so kontrer;
Li finn desinn larkansiel
Pou nou lespri gagn lezel.
2
Si pa ti ena pikan
Petal to ti pou kontan?
Si pa ti ena katar
To ti pou apresie lar?

Pou nou dekouver kouler
Bondie ti kre so kontrer;
Li finn desinn larkansiel
Pou nou lespri gagn lezel.
3
Si pa ti ena grosie
Ti pou aprann kolorye?
Si pa ti ena vilger
Ti pou aprann ekrir ver?

Pou nou dekouver kouler
Bondie ti kre so kontrer;
Li finn desinn larkansiel
Pou nou lespri gagn lezel.
4
Si pa ti ena golmal
Nou ti pou vinn foupamal.
Kreater nou liniver
Ole nou vinn kreater.

Pou nou dekouver kouler
Bondie ti kre so kontrer;
Li finn desinn larkansiel
Pou nou lespri gagn lezel.

11. BONDIE RENESANS PERMANAN
1
Bizen kase pou ranze;
Bizen met plat pou monte.
Pou ki nef kapav rant dam
Bizen ki vie dir salam.

Barlizour pe endike
Ki nouvo youg pe pwente;
Vie pe pran sime ale
Pou ki nouvo kapav ne.
2
Bizen efase, refer
Pou ki lavi vinn peper.
Bizen yer al tengn dan nwar
Pou ki zordi vinn dardar.

Barlizour pe endike
Ki nouvo youg pe pwente;
Vie pe pran sime ale
Pou ki nouvo kapav ne.
3
Dekole pou rekole;
Detase pou atase;
Deklase pou reklase;
Demonte pou remonte.

Barlizour pe endike
Ki nouvo youg pe pwente;
Vie pe pran sime ale
Pou ki nouvo kapav ne.
4
Nouvo ti trenn so lipie;
Aster li axelere.
Youg yer aster pe kile
Ziska so rengn baskile.

Barlizour pe endike
Ki nouvo youg pe pwente;
Vie pe pran sime ale
Pou ki nouvo kapav ne.

12. BONDIE RENOUVO
1
Kreasion pa arete.
Nesans, krwasans ek dese
Donn nesans enn renesans.
Kreasion pe kontinie.

Nouvo youg finn ne.
Alelouya!
Nouvo youg finn ne.
Shoubann allah!
Nouvo youg finn ne.
Shannti! Shannti!
Nouvo youg finn ne.
Amenn, Aminn, Om!
2
Kreasion anexpansion.
Gramaten, midi, tanto
Toulezour pe kas palto
Pou nouri lespri nouvo.

Nouvo youg finn ne.
Alelouya!
Nouvo youg finn ne.
Shoubann allah!
Nouvo youg finn ne.
Shannti! Shannti!
Nouvo youg finn ne.
Amenn, Aminn, Om!
3
Plis nou partaz nouvote
Plis nouvote devlope
Pou fer kreasion Bondie
Pran sime eternite.

Nouvo youg finn ne.
Alelouya!
Nouvo youg finn ne.
Shoubann allah!
Nouvo youg finn ne.
Shannti! Shannti!
Nouvo youg finn ne.
Amenn, Aminn, Om!

EKOUT LAMOUR KOZE
Mo ti enn atom glase eternel
Ki ti ena tou me ki ti tousel.
Mo ti pe anvi partaz ar kikenn
Seki mo lespri anpermanan zenn
Ti pe mazine dan atom konple
Kot tou bien regle pou leternite.

Mo prop entwision vinn mo volonte!
Enn kou enn Bel Beng! Atom eklate!
Mo volonte larg dife kreasion,
Donn nesans letan, lespas ek aksion.
Lavi ek lamor lerla lev latet
Pou mate, gete kisannla ki met.

Rezilta la bon mem bann pa konpran
Dir ki kreasion bizen san Satan;
Petal san pikan, plezir san douler,
Anz san Lisifer, meyer san erer.
Zot ti pou aprann, zot ti pou kone
Veritab progre san konn liberte?

Finn ena erer, pou ena maler;
Boner destrikter, maler konstrikter
Tousa neseser pou nou avanse
Ziska ki enn zour nou tou fizione
Pou vinn enn atom glase eternel
San ki personn pa santi li tousel.
06.07.2013

ENN TI LAPRIYER
O Gran Lespri Siprem, Entelizans kosmik,
Lasours mizerikord, lamour, bonte, pardon,
Ekler lespri dimoun. Fer ki sak pa nou fer
Fer nou koste ar twa; fer ki sak mo nou dir
Vinn petal fler kouler; fer ki tou nou aksion
Fer lemal rekile; fer ki tou nou panse
Fer solidarite, lamour ek lamitie
Vinn kiltir mesianik, enn vizion profetik.
Nou tou ki viv isi, nou zis enn etensel
Ki sorti dan laflam laforz dou eternel
E pandan nou vwayaz andeor nou lakaz
Nou aprann sak segonn profonder To langaz
Pou ki liberasion absorb nou lenerzi
E lerla nou tou gout eternel paradi.
Tanki nou ankor maf nou ne ek nou re-ne
Pou fer fas nou lanfer andeor To lape.
O Gran Lespri Siprem, Entelizans kosmik,
Donn nou sazes itil pou fer nou gagn konpran
Veritab rekonpans li pa fer ar larzan,
Ar ilizion maya ki angourdi nou nam;
Veritab rekonpans se moksha zom ek fam
Ki fonn pou vinn enn sel ar Lespri Koumansman
Ki pa konn finision dan prezan permanan.
Mersi To finn donn mwa entwision profetik. (26.02.13)

KOZE KONTRER

ANPES MWA FANE
O Saraswati, mo pa servi lank,
Pa servi papie – e mo pa anmank.
Mo pa’le koup pie, ni gaspiy dilo
Pou fabrik papie, ram ousa roulo
Lekter saz servi pou fer anbalaz
Baja, samousa ek lezot gonaz.
Akoz sa mo pe sipliy twa Bondie
Beni mo klavie, anpes rabase.

Kouma to kone ler mo badine
Kapav derape e olie riye
Bann Lespri Terib kapav sap lor kal
E mo pov poem olie donn sawal,
– Fer riy enn bon kou – fer zot ganase;
Lerla badinaz fer ledan grense.

1. ENN GRAN DEMOKRAT SA!
Li konn regleman dan bout so ledwa
Akoz samem li toultan met legan
Pou li pa rapel prensip regleman
Ki li konn par ker dan bout so ledwa.

So kamarad li exper lamitie
Ki finn lir enn fwa dan enn liv sakre –
Li pa tro rapel sipa vre, manti –
Me lamitie for zame santi pi.

Toulede ansam panse li normal
Parski zot nepli roul kachak charli
Me dan limouzinn zot fann lapipi,
Bizen foupamal ar palab moral
Limanite li zis enn marsandiz
Ki aste-vande ler nou pe roul priz.

2. PROPAGANN SIYANTIFIK
Li ti donn nou lord falepa nou koz
Global warming ek sanzman klimatik,
Envansion manter terer satanik,
Lespri kabose teroris margoz.

Ler sey explike vit li sap lor kal,
Maltret envite, met sarz lor vwazen.
Li, enn imanis, rezet baraten
Bann oportinis ar zot leker sal.

Me depi yer swar li finn sanz palto;
Enn semiz gro ver ranplas so trwa pies;
Lor radio tann li dir nou karay so;
Tou pe fini net; res zis lamores.
Li finn dekouver ki ekolozi
Rim bien ar de mo: roupi ek profi.

3. SIVILIZE SA!
Kan li pe koze li servi bann mo
Ki pa ekziste; li servi bann son
Sorti lot planet; bann exklamasion
Fer lesiel tranble. Ala se tre bo!

Kan lezot koze li lev so nene,
Regard ar degou zot galimacha;
Li modi bondie ki fer makacha,
Fer li gagn onte. Ala se tre le!

E so bann chamcha, exper dan flatri,
Dan divan-deryer pas gran kout lalang;
Zot dakor bizen anpes koz malang;
Patwa kas-kase bon pou lekiri.
Bann sivilize koz ar sentespri;
Pa fer briyani kouma kichiri.

4. KI LI?
Bondie finn donn li enn zoli zouti
Pou tay jaman brit fer li vinn bizou;
Li finn gagn manze ki nouri lespri
Me lor so latet li pe swagn lipou.

Li gagn patronaz so idantite
Me li gagn ale ar fer kopiyaz;
Li trouv patronaz enpe tro grosie
Akoz sa bizen fransiz so zestaz.

So bann bienfeter felisit kozman
Kot iniversel may-may ar gonaz.
“Bravo Gran Zean, ti e exselan!
Grasa twa, patwa pa pou fer ravaz.”
Ala kifer sa gran-gran lespri la
Zame pou kone ki li pe fer la.

5. MADRIYE DEMIKWI
Li fer kwar partou ki li enn terib.
Dan so lamonte ek so ladesant
So fami zame pa finn roul lor zant.
So disan pirsan finn fer ar fib lib.

Li’nn fini par kwar Rambo ek Zoro
Kan get so regar zot tranp zot kalson
Divan ek deryer san konstipasion.
So lame lao bril kouma flanbo.

Li pey bann chokrra ek bann bachara
Pou sant bann slogan andeor ton-tan;
Kriy ipipoura dan fon katora
Pou anpes zanfan dekouver sanblan
Kan restan lavey ek restan zordi
Pran nouvo lavi madriye-pa-kwi.

6. MET SA DAN LEKOL
Mansionn enn problem ki pe fer ravaz
Ou pou tann lavwa minis, depite,
Bann ilimine ki get dan pannchang
Dir ou solision: “Met sa dan lekol!”

Fam pe gagn bate? Zanfan maltrete?
Profeser-faner abiz ti zanfan?
Par milie zanfan asiz anba ban?
“Met sa dan lekol! Met sa dan lekol!”

Wi sexialite li enn bon size
Si pa fer li vinn enn kour biolozi
Ek reprodiksion. Si pa donn pouvwar
Profeser kwense ki fann lapipi.
Si konn koz dezir, si konn koz plezir.
Pa menas zanfan ar dife lanfer.

7. POUVWAR
Pitay donn pouvwar, pouvwar donn pitay!
Samem komannman dan mo douniya
Kot detrwa pe viv dan konfor extra;
Leres prizonie dan zot ti maray.

Laba dan travay exper maltrete
Ar lafors zean obliz soumision.
Si pa pe kapav reziste presion
Ena solision: Tire! Swiside!

Kan pouvwar bliye zenerozite
Devlopman li vinn enn masinn kraz tou;
Figir tris plennti; sikatris partou;
Konsomasion vinn reflex pou bliye.

Pouvwar ti bizen, olie rod sawal,
Pa fer leker tris, apes gagn dimal.

8. APRANN? KI BIZEN APRANN?
Dan mo gawn beni kot nou tou konn tou
San bizen aprann, mo vwazen partou
Finn fini vinn sef, exper dan meni
Parski li’nn aprann soufle dan poukni.

Vwazen ki divan, deryer, akote
Gagn tit filozof ar abesede;
Akademisien ar trwa fraz klise;
Onoris-kawza? – mo kwar mo’nn bliye.

Pou ou mont lao ou bizen bien ne:
Piti ou papa; garson kalipa;
Sort dan bon fami; rant dan bon fami;
Konn fer bon lalians mem li steril.
Lili pa fertil? Konn fer labous dou.
Samem ki bizen! Sikse garanti!

9. PA DIR SA
Non, non, non, non, non! Pa dir li kouma
Lalinn san lamson; enn toupi san nay;
Lansar san ledan; enn trou dan karay.
Li pa pou kontan; pou fer li manga.

Sirtou falepa dir ki li nasta
Dan enn katora restan so bourzwa;
So lalang longer larivier Bonnvenn;
Ki labav krapo parfim so alenn.

Non, non, non, non, non! Falepa dir sa!
Pa fer malelve! Aret koz manti!
So lartik zoli kouma konfeti;
Sak ti detay finn verifie dis fwa;
Grasa li lapolis, Sef-Ziz gagn sans
Pou may kriminel ek desid santans.

10. LI FET BANN MOR
Li fet bann mor; li sant kirrtann;
Li alim kanf; bril sanbrani;
Limem sef-sirk dan Rambajann.
Enpresionan! Pa kwar manti!

Enn fwa par an li’al simitier;
Li pey gardien pou netway tom;
Li aste fler ki kout pli ser.
Spektater dir for, “Sa Zom!”

Li fet bann mor san ki kone
Lamor koumans nouvo lavi.
Li fet bann mor, bliye vivan
Ki toulezour li kraz zot kor.
Ar so paysa li envesti
Plas rezerve dan paradi.

11. KI NOU PE FER?
Toulevennkat defons bidze;
Nek nou aste, aste, aste.
Enn sans ena zero depo;
Enn sans marsandiz vinn vie vit;
Enn sans konnteyner lor bato
San problem finn rant dan so bit;
Enn sans doker pa’nn fer lagrev
Sinon nou ti pou gagn lafiev.

Enn fwa kosmik Entelizans
Dan enn avtarr ti pran nesans
Pou vinn dir nou sanz nou manier,
Pa les rankinn nouri kanser
Me nou prefer konsomasion
Pou nou bliye liberasion.

KONTRER KOZE KONTRER

EFASE-REFER
O Saraswati!
Soley leve apre lapli
E bann ti egrer
Dan toukmarya retrouv sourir.
Yer dan enn gamat
Pa ti ena zenes katpat
Me nouvo lespri
Ki dibout drwat pou fer zoli
Sante ek danse,
Fer lesiel gri briye ar ble
Malgre ki niaz nwar
Pe rod nway nou dan touk koltar.
Wi, Saraswati
Dan zenes ki aktif zordi
Ena ki pe tras
Nouvo sime ki pou efas
Tou bann gabzi yer,
Fer sourir alim lalimier.

1. PA FASIL
Fasil pou nou, swadizan grandimoun,
Dir zenes zordi pa mem gabari
Ki zenes lontan, pa zenes dan goun;
Fasil pou bliye nou prop zavari
Kan nou’nn martiriz enn pov ti foufoun
Ki ti rod lamour san rod enn mari.
Fasil pou bliye nou entolerans
Kan dan plas pardon nou ti met vanzans.

Kouma touletan ena ki fane
Me fixe to lizie ek to lespri
Lor tou bann ki pe tras nouvo sime
Pou fer nou lanfer vinn enn paradi.

2. SA TRAVAY FAM SA
Granpapa ti dir e so papa ‘si
Sa travay fam sa, vre zom pa fer sa.
Fer louvraz lakaz ek lakwizinn ‘si,
Belo farata, okip ti baba,
Okip so fami ek so mari ‘si,
Sarye pake lerb ek pake dibwa,
Netway lekiri, lakour ek zarden
Sa travay fam sa, peyna pou sagren.

Me kot so vwazen tann enn lot refren.
Suresh ek Zaninn zot finn kas lalinn;
Toulede ansam okip zot zarden,
Lakour, lekiri ek zot lakwizinn.

3. ADAM EK STIV
“Zom ek zom, fam ek fam? Malediksion!
Pa kapav fer sa! Kont lalwa divinn!
Pese sa! Kont natir ek kont sezon!
Pe fer sivilizasion vinn latrinn!
Nou finn gagn zouti pou prokreasion,
Pa pou fer pese, sem lagren mofinn.”
Ala ki zot dir bann ki swadizan
Reprezant Bondie. Vre azan Satan!

Letansa laba Adam ek Stiv
San fer sinema pe viv zot lamour
– Seki finn konn lir pou trouv sa dan Liv –
Detase, partaze zour apre zour.

4. POLIO PA ARET LAVI
Kan lafiev polio ti bril mo lame
Mo paran ti sir ki mo ti fouti.
Enn lame moyon pou diskalifie
Zot premie zanfan toutlong so lavi.
Aksepte karrma mo papa panse
Se so sel fason sanz desten modi.
Dapre mo mama se dan penitans
Ki enn zour pou’ena enn gran delivrans.

Personn pa ti pans ki polio kapav
Enn zour pa enn zour vinn benediksion;
Ki enn andikap dan fon enn lakav
Kapav donn nesans lenerzi avsion.

5. REBOR DIAMAN DAN NIAZ NWAR
Kan nou get niaz nwar pe fer so vantar
Dan lorizon som nou lespri chombo,
Ki taler pou donn nou ti teritwar
Deza devaste par koler tronmdo?
Kan tarde trangle enn ti lespwar rar
Kot pou gete, kot pou sove, matlo?
Nou’nn telman fane, telman fer plore
Nou nepli kone aster kot pou’ale.

Lekay dan lizie anpes dekouver
Presie ki kasiet deryer tris fonse .
Nou lespri bouse pa pe trouv okler
Lalign diamante ki bord niaz glase.

6. KONFLI DAN LEKER FRER-ENNMI
Pourtan liv sakre finn toultan dir nou
Nanye pa dibout si li pa tonbe;
Lenerzi kontrer li travers nou tou
Mem si nou rod kwar parfe ekziste;
Stres ek konfli tou kou ek sak kou
Fer lespri marse, lavi devlope.
Kifer nou tou rod larout drwat laswa
Kan nanye pa la san so makacha.

Larout ki mars drwat fini dan ganndol
Ki tini enn pon rekonsiliasion
Ant de frer-ennmi ki pa pou trouv drol
Ki zot ennmi-frer san tro gro friksion.

7. MERSI SENIER
Yer Montagn Signo ti plen ar lerb zonn
Ki menas dife desann dan lakaz;
Later dan karo dan grabo pe fonn,
Lipou blan lor fey dominn peizaz;
Enn lesiel san niaz zet saler par tonn
Lor zarden kram-kram. Lavenir angaz!
Grandimoun anlarm fini depoz zarm,
Zanfan dan lavi nepli trouv enn sarm.

Me zordi Senier lapli pe tonbe,
Later pe santi parfen renouvo;
Laba lor montagn, isi dan karo
Kot ti’ena detres kouler bourzone.

8. OURBI EK ORBI
Asfalt lor sime pe rev larivier,
Trotwar pe rod lerb pou kasiet laont,
Loto lokloke, so tenk nepli fier,
Gratsiel transpire nepli konn fer kont,
Erkonn pe swiv serkey frer nikleer,
Avion sipersonik finn zet so mont.
Partou, partou, isi, laba mem son:
Sivilizasion pe sanz pastalon.

Sakenn so sakenn bien-bien fay, zanfan;
Plen-pos rekonet ki so karay so;
Lor so bisiklet mo kamwad Tizan
Pe montre sime ar kouler penso.

KOT TO PE ALE?

(DETRWA POEM AN OTAVARIMA)

KOT TO PE ALE, KAMARAD?
Kot to pe ale, ayo mo dalon!
To bien anbrouye; to’nn perdi sime.
Ena kontan dir to pou res talon;
Olie avanse, twa to rekile.
Ena ki panse to’enn mayon moyon
Dan evolision, enn zenn kabose
Me mwa mo kone bannla pa konpran
Akoz lepase to bizen letan.

Eski to kone ki to vre vizaz?
Zot finn derasinn e finn transplant twa
Dan later kreol lwen ar to lakaz
E zordi to pe rod sime dan bwa.
Dan lakal bato to’nn envant langaz
Pou koz ar lezot parey kouma twa
E zordi langaz ki to’nn envante
Pe nouri kiltir nouvo destine.

Trwa kar to disan sorti dan Lafrik;
Enn kar sorti dan Lenn-Lasinn-Lerop.
Me to pa kontan to kouler tropik
Parski finn dir twa lanez li pli prop;
Finn dir twa bonje so lizie tipik
Kouler ble lesiel; seve blon dan pop
Me pa finn dir twa ki nou, bann imen,
Nou tou ena mem disan Afriken.

Gran problem ar twa, mo bon kamarad,
Se ki sak fwa ki bizen fer kiksoz
Ki pou permet twa eklat ansien kad,
Defons bann klwazon, kraz baryer sikoz,
Pilot to bato dan direksion larad,
To les fos profet trap twa par lagorz.
Pourtan to pa bet; to ledwa mazik
Fer nou liniver sant to lamizik.

Fos profet yer swar, profit marenwar,
Reysi fer twa kwar langouti-sari
Dan to vwazinaz – to peyna memwar? –
Lakoz to soufrans; veritab lennmi.
To sivilize. Bannla zot barbar.
To priye Bondie, bannla jab minwi.
To finn bliye net kan nou ti zanfan
Ansam nou ti zwe boul ek servolan.

Kan lespri malad dan nou douniya
Ti fer lalians ar Verwoerd-Vorster-Smis
Kifer, kamarad, to mars ar bannla;
To kit to kamwad pou apiy rasis?
To pa konn zistwar Nelson Mandela?
To pa konn zistwar Angela Davis?
Ayo mo bayo! Ayo do matlo!
Pa les mwa tousel pou sarye fardo.

Zistwar yer finn tous peron azordi
Me zordi babou, bez la opliryel.
Bann lespri malad finn viol paradi,
Pe pers trou partou ar gro-gro lapel.
Plen Pos ek Kraz Kor pe gagn lapeti
Pou aval lagrot; detrir lasapel.
Donn mwa enn koudme pou nou dam zot pion;
Anpes bann kroupion chombo direksion.

Tou bann liv sakre dir nou mem zafer:
Gran Lentelizans finn donn nou mision
Pou okip zarden e res solider
Dan pran kont, partaz, lamour ek pardon;
Liv sakre dir nou zefor neseser;
Bizen konn atann gratifikasion.
Kan nou sem lagren nou bizen pasians;
Atann so sezon pou gout so zwisans.

Kifer to prese gout fri kontsezon?
Pa kwar mo tro bon. Mo ‘si mo fane.
Me mo finn gagn sans. San ezitasion
Bizen rekonet seki to’nn kone
Samem fristrasion ek imiliasion
Pli amer dan listwar limanite.
Seki mo’nn kone enn nanye ditou;
Pa kapav konpar tortir ar boubou.

Ayo kamarad! Zordi nou kapav
Lor later kreol efas erer yer;
Netway pouritir, pianter dan lakav;
Montre nou zanfan plant ek aroz fler;
Met prop, tir malang; lave, souy labav;
Desinn enn sourir lor lalev bouder.
Zordi nou kapav, lame dan lame
Ansam ranz lakaz nouvo destine.

Nou later kreol li lakaz disan
Ki finn konn douler ek soufrans entans;
Li later fertil kot trwa kontinan
Pe sem lavenir nouvo ekzistans.
Lor later kreol nou tou imigran
Ki bizen aprann ranvway nou zwisans.
Lerla nou pou kapav fer sakrifis
Pou ki nou zanfan kapav gagn anplis.

Enn fwa enn dimoun ti fer mwa konpran
Ki sak ti kiksoz ki nou konsome
Nou finn pran prete ar nou tizanfan;
Nou bizen fer tou pou kapav rande.
Twa ek mwa zordi anou fer serman
Pa pou gaspiye, pa pou bangole
Pou donn lasirans nou bann desandans
Ki zot kapav viv lavi dan desans.

2 Novam 2013

KI PE ARIVE?
Eta becharra, ki pe ariv twa?
To kwar azordi finn vinn kouma yer
E ansien meni samem nou nasta;
Ansien kichiri diriz liniver?
Rapel! Sak sezon ena so lalwa;
Sak sitiasion so prop lalimier.
Pa fer amalgam; pa melanz kalchoul;
Kan pe tir diri pa get kari poul.

Lepok to anset pa ti neseser
Aprann alfabet, ekrir, lir, konte.
Pios, laserp, marto ti fer profeser
Dan karo, dan danbwa, dan latelie.
Aster, mo dalon, li pa kouma yer:
Laserp ek marto bizen plim-papie.
Si to’le reysi, fer literesi
Vinn to tranpolinn pou devlop lespri.

Lontan konesans ti travers bann siek
San gran-gran sanzman, san bel boulversman
Me zordi, matlo, fekla nepli fek
Telman li’nn vieyi dan so soubasman.
Sak fwa soley kit lakal, mont lor dek,
Seki ti ete bliye resaman,
Rod nouvo bataz, perfeksionn so louk,
Gagn nouvo vizaz, fer nou tou toutouk.

Ler mo pe dir twa aprann lir, ekrir
To lang maternel, to nek boufonn mwa:
“Kisasa gopia!” For-for tann twa dir,
“Mo konn koz patwa depi mo baba.
Dan lezot langaz aster mo’le zwir
Kiltir lizie ble, parol donn nisa.
Kan mo gagn li bonn to’le mo kile,
Koz pete bourik, koz vilgarite.”

Ayo mo matlo, pa pe koz ‘koze’;
Pe koz lir, ekrir fraz gamatikal,
Zistwar romanse, poem ki rime,
Kimanier Borzia ti fer bakanal.
Tranble-tranble to kapav desine
Vadire enn nom, vadire golmal
E sa fer twa kwar tomem ki Sexpir,
Mahaexper lekritir-signatir.

Lepok diboute, ekoute, aprann
Pou konn fer louvraz finn fini dan tengn;
Pou ki nou bato napa tom anpann
Tou maren abor bizen lir lansengn
Pou evit resif, pa tas dan atann;
Lir sime lor map, zet baz nouvo rengn.
Konn bien ki bizen pou ki nou desten
Pa savire dan ganndol san zenzen.

Parol pou zorey vit fonn dan lezer;
Parol lor papie toultan li reste
Pou ki kapav lir sak fwa neseser;
Revize, repete, pa arete
Ziska ki nou konn mesaz la par ker
E pa fer erer ler pe tras sime.
Lekritir lakle devlopman fitir;
Fer nou lespri mir, fer nou nam sourir.

25.12.13
KAN BON NEPLI BON
Yer seki ti bon kapav nepli bon.
Ena valer yer ki ankor frengan
Me ena osi ki pe koul dan fon,
Ousa pe rale ar fardo prezan.
Lontan karo-kann ti donn nou fizon
Pou aste imen so prop karbiran
Me aster monwar nou bizen later
Pou plant pie manze pou nou bann frer-ser.

Lontan nou lamer ek zoli laplaz
Ti atir touris dan nisa tropik
Me aster lamer koumadir laraz
Pa respe baraz, kraz latant piknik.
Lontan tou ti senp pou zenn ek dan laz;
Aster get traver bous trou ar mastik.
Gramaten-tanto nou ti pe priye
Sen-Krwasans lao. Li nepli tande.

Lontan nou ti kwar fami-nikleer
Sime-nef ki garanti liberte;
Aster nou sagren larm granper-granmer
Ki pe rod regar zanfan egare.
Kouma zako nou ti imit akter
‘Made in dideor’ me ler nou gete
Nou pe perdi net veritab natir
Ki ti pou kapav ranz nou lavenir.

Seki nou ena zame nou pran kont
– Fam kot nou vwazen, ala li zoli –
Me zordi seki ti met dan lamont
Pe ronz nou laser kouma’nn maladi.
Bote nou kiltir nou pa gard dan kont;
Olie petal fler nou rod konfeti.
Aster ler tou pe vir anbalao
Nou akiz lezot pou tou nou defo.

Ler finn arive pou nou get fran-fran
Seki bon aster, pa seki bon yer.
Lavi azordi dimann lot lelan;
Dimann nou rezet lespri met aryer.
Kan sezon sanze, dan nouvo letan
Swazir bon lagren pou met dan later.
Seki ti bon yer aster finn vinn rann;
Aret fer teti ar sistem anpann.

25.12.13

KIFER TO FER SA?
To granper ti gard enn roten bazar
Dan so lasam pou koriz to granmer;
To papa kan bwar kwar limem Sezar;
Akoz ti retar barrtann pet anler.
Twa to fer parey. To pa zis soular.
To vilger, bitor, violan ek violer.
To bout laservel dan to labraget.
To nom dominer, to tinom bebet.

Bann lespri traver finn met dan latet
Ki Bondie enn zom (ar enn bout lezo
Li finn fer enn fam). Bann fam pa zis bet,
Zot tret, malonet, koko san dilo.
Akoz sa to dir to servi to fwet
Pou dres li, fer li tini to poto.
Dapre to latet to drwa li sakre
Me to pe bliye fam so dinite.

Lespri kabose finn fos tex sakre
Pou fer zom gagn galon sef-kouyoner,
Triyanger, mardayer, marster-fane;
Anter lape ek lev choula lager.
Artizan koripsion servi dekre
Fer manti vinn vre, zarden simitier.
Arete mo frer! Sanz manier lagal!
Ranz enn balans kot de kote egal!

26.12.13

NOU REV ANSAM!
Nou rev enn nouvo lemonn
Kot lanfer al kasiet;
Kot douler finn fizet.
Nou rev enn nouvo lemonn
Kot zanfan viv ere;
Kot paran pa plore.

Nou rev enn nouvo lemonn:
Orevwar soufrans;
Bonzour lesperans.
Nou rev enn nouvo lemonn:
Malad finn anvole
Lemonn viv dan lape.

Nou rev ansam
Vizion paradi.
Dime ler nou zwenn
Lemonn finn vinn enn.

LAPRIYER
Mama-Papa eternel
Lasours lavi ek lamour
Aksepte lor to otel
Mo lapriyer toulezour
Ki monte ar to lezel
Dimann twa donn to sekour
Pou to zanfan andetres
Ki bizen boukou tandres

OM / AMENN/ AMINN

26.12.13

A COMMON PRAYER FOR 2014
Four well-known world religions (Hinduism, Christianity, Islam and Buddhism) are practised in THE MARITIME REPUBLIC OF MAURITIUS. To worship the Almighty we use Sanskrit, French, Arabic, Latin, English and Morisien.
Since there is only ONE God is it possible to have a common prayer in a common language besides the usual different denominational prayers in the different languages mentioned above?
I see no reason why NOT.
To say adieu to 2013 I’ve composed a personal prayer to the ONE AND ONLY GOD which I would like to share with the readers of Mauritius Times.

LAPRIYER
Mama-Papa eternel
Lasours lavi ek lamour
Aksepte lor to otel
Mo lapriyer toulezour
Ki monte ar to lezel
Dimann twa donn to sekour
Pou to zanfan andetres
Ki bizen boukou tandres

OM / AMENN / AMINN

27.12.13

DEMOKRASI FER LER
Kot nou, ki ou kwar! Nou tou formidab!
Peyna pou aprann me nou pli kone
Ki exper mondial kouma ekrir fab,
Konpoz lamizik, diriz dans bale,
Konstrir teorem, manipil palab,
Parol fer koustik, fer manti vinn vre.
Si mank argiman pa bizen traka!
Par lagrasdedie fatra vinn lerwa.

Kot nou, ki ou kwar! Nou tou debrouyar,
Konn trike-trase, konn debrouy difil,
Tir zi inosan pou blansi Nanar,
-Sa pa difisil, tranzaksion fasil-
Zet labou par tonn kan fer nwar aswar
Lor repitasion ki vinn ridikil.
Nou lir Bay Adolf ek ‘Ton Makiavel
Ki’nn montre nou trik pou vir karousel.

Kot nou, ki ou kwar! Nou tou Sef-Oustad
Ki pa per nanye, ki pa per personn,
Ki fann ar nenport, zans andeor kad,
E lor vites zot tire, boure, fonn.
Nou dilat larat, nou eklat larad,
Ar let anonim nou fer zot riy zonn;
Servi telefonn, mansonz ek rimer
Pou fer adverser degout lalimier.

26.01.14

KARS MERKIR
Lor planet Toktok ena enn ti kars
Dan tribi Pagla ki apel Merkir
Ki plis ki deler kan soley fer gars,
Karboniz koko, fer zot servo mir.
Lerwa kars Merkir kontan deklar Mars
Me so madam kwar ki so latet dir.
Zot profet dir zot ki zot siperyer
Parski zot malez li anprofonder.

Malgre andikap zotmem envanter
Kaskad lekritir lor kare fey-sonz;
Gramaten-tanto bann ki nanye-fer,
Kirye, swaf-rimer, ki bien bizen kanz
Pou fer zot lasos gagn ti epeser
Degrengol anvrak pou ranpli zot kenz.
-Mo gourrou dir mwa pa ekzazere;
Bizen rekonet parfwa zot koz vre.-

“Kan to pou konpran Merkir li koumsa;
Parfwa neseser, parfwa enn nwizans;
Timama mexinn, pwazon apre sa;
Pa bliye beta, dan nou ekzistans,
Kontan pa kontan, kontradiksion la;
Nou bizen fer fas ar boukou pasians.”
Akoz sa mo dir mo bann tizanfan,
“Pa les merkiryal blok zot devlopman!”

26.01.14

LES LESPRI FLANE ANTOUTLIBERTE

(ZOURNAL POETIK)

1. ENVOKASION
Aster ki mo pe galoup dernie tour
Mo kwar, si posib, li pou neseser
Antoutliberte ki mo kapav dir
Seki mo santi, seki mo panse
Kan enn papiyon poz lor enn fey ver,
Kan enn etensel briye dan fernwar,
Kan enn bor larzan dekor niaz maron,
Kan enn petal rouz apel banane;
Kan sourir zanfan pe egey fami,
Kan zenes-anfler pe tras zot sime,
Kan lamour partou pe ranplas laenn.

O Saraswati, gid ledwa feb-feb
Lor klavie laptop pou anrezistre
Emosion larme telman mo kontan,
Telman mo gagn per pa reysi fini.

Mersi Bondie!
Mersi tou dimoun ki finn trap mo lame
Pou ed mwa sot sime, travers larivier.
Ar mo poem mo pe dir rekonesans. (09.04.2014)

2. KRWASANS
Bann dan gouvernman, bann lopozision
Pe dimann krwasans, pe propoz krwasans
Parski elekter bien kontan krwasans.
Tou dimoun reve roul dan limouzinn;
Fer letour lemonn; depans enn fortinn
Dan bann shoping-marl; aste marsandiz
Pa parski bizen me parski gagn bon
Dan akizision ek konsomasion,
Dan posesion ek dan fer letalaz.
Obsesion kantite touf kalite!
Samem lakle devlopman?
Pa fasil!

Letansa partou, tou anbalao:
Propagann finn vinn lasours konesans;
Siperkonpagni aval liberte;
Pitay ki kontrol lavi politik;
Petrol ek sarbon pli for ki Bondie;
Relasion imen finn vinn marsandiz
E kiltir aste-vande mont lor tronn
Pou fouy trou partou, anter nou vivan.

Tou dimoun anbras relizion krwasans;
Touy zot vwazen pou ranpli tenk zwisans.

Mamonnmiliarder pe zwir so pwisans.
10.04.2014

3. KAN ANSESTRAL TOUF NASIONAL
Lepase amer ar so barlizour
Li kouma kazie ki blok nou andan
Me ki ena ‘si enn sime sorti
Ki ouver laport ver nouvo dime.

Nou lang nasional pa ti ne isi
Lor later Moris me abor bato
Miltinasional Mediterane
Ki pas par Lafrik, al dan Maskaregn.

Kouma pikan raket ki ena fler,
Krim kont limanite finn donn nesans
So prop kontrer:
Enn nouvo kiltir ki zordi pe fann
So bote parfen dan karo zepis
Kouler larkansiel.

Falepa ki nou bliye lepase
Me napa les yer ar so gou amer
Bar-bar nou gete e anpes nou trouv
Nouvo lalimier ki aroz lamer.
Imigran Lerop, Lafrik ek Lazi
Ansam pe ranz enn zoli ti pei.
10.04.2014

4. ARET GRENP LESAFODAZ
Dan pei gran lespri ki exper alfabet
Toulezour nou envant solision depanaz;
Kan aprann tom anpann parski pa konn bazik
Nou servo ki finn may dan lak teknolozik,
Avoy bann profeser fer piknik lor laplaz,
Les zelev pa konn lir amize ar tablet.

Tou nou bann gran servo, disip teknolozik,
Finn efas Adam Smith, Marx, Mao ek Gramsci
Pou priye Dizital ek So Rezo Sosial.
Mesaz piblisiter fer zoke lor seval
Nimerik e ranplas konesans bann zeni
Ki ti aprann servi experyans ek lozik.

Mem dan Lakaz Bondie sinema fer ravaz;
Olie zot rant andan, zot grenp lesafodaz.

10.04.2014

5. ROD SO VRE DAWAY
Kan pos finn ranplas neronn dan servo;
Linet lentere kasiet seki vre;
Liniversite portmone epe
Pe fer malis ar piten gro palto;
Kan filozofi dan poban vineg
Pe ramas mwazi; poezi finn vinn
Enn girlann flatri pou lespri latrinn;
Reflexion lozik vinn extra aveg;
Kan seki trap plim finn vinn portparol
Voler-koripter, violer-triyanger,
Granmet-kazino, Granbankie-gengster,
Finn ariv ler pou ki nou devier bol.
Kan zanfan pe fen, zenes san travay,
Vieyes andetres, rod so vre daway.

11.04.2014

6. SAMEM VRE SANZMAN?
1
Kat tifi dan Gid lor enn ti santie
Enn akote lot zot ti pe marse.
Vizavi zot enn vie tonton dan laz
Ti pe trenn lipie pou retourn lakaz.
Kat tifi dan Gid fons drwat lor tonton
Ki ti oblize evit kolizion;
Mont lor enn oter; les mamzel pase
Pou ki li kapav kontinie sime.

Lontan, mo tann dir, bann tifi dan Gid
Ti pou avanse, les tonton pase
But the times they are a-changin.

2
Enn group kolezien koste kot lekol
Trouv enn vie bonnfam gro tant lor zepol
Pe trenn so lipe, dimann sarite
Pou so tizanfan kapav gagn manze.
Enn zenes akter koumans sikann li,
Imit so marse e zot tou riy li.
Bonnfam fer sanblan li pa’nn trouv nanye;
Mazinn so zanfan; kontinie sime.

Lontan, mo tann dir, zanfan al lekol
Ti pou ed bonnfam sarye so gro tant
But the times they are a-changin.

3
Enn fwa enn garson lor enn miray ros
Gonfle ar lapli ti pe deklar bos.
Enn tonton pase, dir ti kouyon la
Sorti lor miray, tansion gagn traka.
Garson sap lor kal; ensilte tonton;
Al parl so papa ki dir so garson:
Tonton anrezon! Al dir li mersi!
San ki to kone, li’nn sov to lavi.

Lontan ti koumsa; aster lot manier.
Papa al tir sab, detrip profeser.
For the times they are a-changin.

11.04.2014

7. KILTIR DISAN, DISAN KILTIR
1
Fetis feminen pa gagn drwa grandi;
So plas dan latrinn ou anba later.
Fetis maskilen, ala li zoli;
Li donn so fami grander ek loner.

Kiltir disan amenn lamor;
Disan kiltir amenn lamour.
2
Laba dan tribi e kot monarsi
Garson premie lo, tifi enn lake.
Dan lanpir pitay peyna lot lespri;
Malgre laparans Kounouk ki premie.

Kiltir disan amenn lamor;
Disan kiltir amenn lamour.
3
San egalite ant tifi-garson
Zame pa pou’ena bonte-dinite
Ki endispansab pou evolision
Ver armoni dan kreasion Bondie.

Kiltir disan amenn lamor;
Disan kiltir amenn lamour.

12.04.2014

8. LAVI SAN PRIZON
1
Enn swar mo ti rev rev telman zoli
Ki ler mo leve, kouma Kalibann,
Mo larm ti koule telman mo ere;
Lerla mo ti’le real lor lili
Pou rerev mem rev. Me lespri anpann.

Taslima Nasrin, to ena rezon!
Anou konstrir enn lemonn san prizon!
2
Prezidan baitka dan mo gawn lwenten
Pe refiz konpran garrbarr dan vilaz
Ki ranpli prizon, fer disan koule,
Apel jabaljas – enn bien fay ensten
Ki partou kote pe plant gran ravaz.

Taslima Nasrin, to ena rezon!
Anou konstrir enn lemonn san prizon!
3
Mem nou pa parfe, si dan nou vilaz
Ti ena respe ek egalite
Dimoun ti pou viv enn lot kalite.
Pa ti pou ena ti lagren sovaz
Ki viv dan lonbraz enn ta malpropte.

Taslima Nasrin, to ena rezon!
Anou konstrir enn lemonn san prizon!

12.04.2014

9. SOLIDARITE TRAS NOUVO SIME
1
Prezidan baitka dan vilaz Toutouk
Anvi vinn kouma Lerwa Louis Katorz
Me malsans pou li, so katorz ventwit.
Prezidan Toutouk dan pei mamlouk
Kwar ki koup likou krak kouper lagorz;
Lespri mwayennaz ankor bien-bien fit.
Initil dir li:
Fwet, travo-forse pa enn solision;
Vre sime li reabilitasion.
Ar bonte, fermte, zenerozite,
Solidarite tras nouvo sime.

2
Kapitenn Toutouk ek so Iznogoud
Pa kwar dan tousa parski zot kalkil
Finn dir zot rekta peyna vot ladan.
Elekter farsfoud met dirouz, lapoud
Pou kasiet so moud, rod slogan fasil.
Donn li ki li’le enn formil gagnan.
Initil dir zot:
Fwet, travo-forse pa enn solision;
Vre sime li reabilitasion.
Ar bonte, fermte, zenerozite,
Solidarite tras nouvo sime.

3
Anperer Toutouk kontan gou disan
‒ al dimann Gaetan si zot pa kwar mwa –
Ek loder larzan e plis li gagne
Plis so lapeti rod enn remontan;
Tizanfan bouse gagn so vre nisa
Dan koupe-transe; dan taye-raze.
Initil dir li:
Fwet, travo-forse pa enn solision;
Vre sime li reabilitasion.
Ar bonte, fermte, zenerozite,
Solidarite tras nouvo sime.

4
Ena enn pei, pa nou ansestral,
Ki finn reysi bes kriminalite
Pa par sot likou, laparey tortir
Me par enn program lazistis sosial
Ki ed deteni sanz mantalite,
Anpes zot retom dan ansien kiltir.
Zot finn bien konpran:
Fwet, travo-forse pa enn solision;
Vre sime li reabilitasion.
Ar bonte, fermte, zenerozite,
Solidarite tras nouvo sime.

12.04.2014

10. NOU FER VADIRE
1
Depi bien lontan santiman finn mor
Me divan dimoun zot fer vadire
Lamour ankor for; trap lame marse.
Zes touy konesans fer so matamor.

Dan mo vilaz borlamer kot montagn
Nou pa bien kone kot nou pe ale:
Kiltiv nou later; al poz nou kazie;
Ousa rod dimiel lao lor montagn.

2
Depi bien lontan li’nn perdi reper
Me li kontinie anbet so chokrra
Ar nouvo slogan vid kouma tekwa.
Zes touy konesans ankor fer akter.

Dan mo vilaz borlamer kot montagn
Nou pa bien kone kot nou pe ale:
Kiltiv nou later; al poz nou kazie;
Ousa rod dimiel lao lor montagn.

3
Depi bien lontan lekol finn vinn bet;
Zanfan rapel ler san rapel parol
Me Vadire pa aret zwe so rol.
Zes touy konesans ranplas alfabet.

Dan mo vilaz borlamer kot montagn
Nou pa bien kone kot nou pe ale:
Kiltiv nou later; al poz nou kazie;
Ousa rod dimiel lao lor montagn.

4
Depi bien lontan nou tou nou santi
Mofinn pe vini akoz nou gabzi
Me nou fer sanblan peyna zavari.
Zes touy konesans fer nou abriti.

Dan mo vilaz borlamer kot montagn
Nou pa bien kone kot nou pe ale:
Kiltiv nou later; al poz nou kazie;
Ousa rod dimiel lao lor montagn.

13.04.2014

11. LERWA GOURMAN
1
Mo telman gourman, zame mo ase;
Mo nek pran, pran, pran; zame arete.
Amizir boure, lapeti voras
Aval dinite. Mo’apel Jabaljas!
Obezite, tansion, jabet?
Les sa pou bann pa konn fer fet.
2
Mo telman gourman, zame mo vant plen;
Mo trik mo ser-frer, kouzinn ek kouzen,
Vilaz ek pei; mo koken zot kas
San ezitasion. Mo’apel jabaljas!
Osterite, somaz, siplis?
Mo pa konn sa, mo vinn pli ris.
3
Mo telman gourman, zame mo dir non;
Mo priye Mamon; servi koripsion,
Lamone ladrog; mo mars ar rachas
Pou gagn eleksion. Mo’apel Jabaljas
Moralite, ferple, prensip?
Tousa zame pa ranpli trip.
4
Mo telman gourman, mo’aval gourmandiz;
Lerla bez lor mwa, mo koumans gagn kriz;
Tou koumans kraze. Mo sey tour paspas,
Nanye pa marse. Kot twa Jabaljas?
Kipidite ek dominer
Finn donn nesans mo prop kontrer. (13.04.2014)

12. KANTITE TOUY KALITE
1
Tro boukou lagren lor enn ti platbann;
Tro boukou plantil dan enn ti fose;
Tro boukou pie fri dan enn ti verze
Rannman kas lagel, devlopman anpann.
Nisa kantite pe touy kalite
E pe anpes lekilib devlope
Ant zwisans fizik ek lazwa sakre.
2
Tro boukou zanfan lor enn ti lili;
Tro boukou zelev dan enn ti lasal;
Tro boukou aprann fer latet fermal,
Blok lelan zanfan, anpes zot grandi.
Nisa kantite pe touy kalite
E pe anpes lekilib devlope
Ant zwisans fizik ek lazwa sakre.
3
Tro boukou lespri ki rod mem zafer;
Tro boukou anvi pou mem marsandiz;
Tro boukou gourman nouri fitir kriz,
Akous diktatir, soufrans ek maler.
Nisa kantite pe touy kalite
E pe anpes lekilib devlope
Ant zwisans fizik ek lazwa sakre. (14.04.2014)

13. KIRYOZITE MALSEN
Kan mo gourrou dir mo bizen kirye;
Mo bizen ouver lafnet mo lespri;
Les kouran ler fre soufle dan tou kwen;
Pous loder toufe; irig mo servo;
Kan mo gourrou dir mo bizen kirye
Sinon mo pou vinn enn pov abriti
Parski dan routinn, labitid malsen
Peyna kreasion ekleraz nouvo
Mwa, pov bachara, ki mo finn konpran?
Mo bizen vey zafer pa regard mwa;
Konn tou detay lor lavi mo vwazen;
Fer palab, fann rimer ar jos malsen;
Angourdi lespri, koz manti lor twa
E detrir tou seki mo pa kontan.

14.04.2014

14. PARSKI LI ENN ZOM
Dan renion sendika travayer transpor
Li menas fer lagrev
Parski patron la pe fer dominer
Me dan so bis li maltret
Vie bonom, vie bonnfam;
Arsel madam ek mamzel
Parski so pouvwar mont dan so latet.
Ler li rant lakaz, so madam marye pas kord.
Me se so drwa sa!
Parski li enn zom.

Ar so bann kamarad polisie
Li plengne parski li pa finn gagn seki li anvi
Mem li pa merite.
Me dan travay, iniform lor ledo
Get kouma li maltret seki pli feb ki li;
Get kouma li abiz madam ek tifi.
Ler li rant lakaz, so madam marye pas kord.
Me se so drwa sa!
Parski li enn zom.

Pou gagn promosion li’nn desann kalson.
Aster dan biro, sibaltern regret zot nesans;
Enn zennfi finn swiside.
Ler li rant lakaz, so madam marye pas kord.
Me se so drwa sa!
Parski li enn zom.

Li kriye for-for kont tou enzistis
Me ar so pouvwar li fer ankor plis;
Kan pe kraz so kor li denons lemal
Me kan li ki for lezot gagn dimal;
Pou li tousa normal
Parski li enn zom.

14.04.2014

15. ZE KONN, ZE DEBROUY
Toultan mo ti kwar mo enn gran oustad
Poliglot natirel, otomatik
Dan pei extra kot san fer zefor
Nom, verb, azektif desann dan dalo
Mo lalang fleri – mo pa’nn dir fletri –
Roul kouma kanet, pa per alfabet.
Toultan mo ti kwar mo enn gran oustad
Ki san vinegret prepar so salad.
Aster mo’nn konpran mo pa poliglot,
Ni trileng, ni bileng, ni literet
Me enn semileng, semiliteret
Ki pe nwaye dan pa konn alfabet.
Larouy dan lespri finn reysi anbrouy
Tou bann konpetans. Ze debrouy-debrouy.

15.04.2014

16. MO PA EDIKE, MWA?
Mo pa bet, mo konn trwa let alfabet;
Pa kwar mo kouyon, mo konn tab par ker;
‒ Mo bliye parol me mo konn so ler.
Mo dir mo zezer, “Maseri ze tem”;
Kan mo zwenn touris, mo dir “Goudmorning”.
Aster to dir mwa mo pa edike?

De fwa mo’nn vote! Prosenn eleksion
Mo poz kandida. Bengker mo eli
Parski mo jati pou apiy mwa plans.
Mo gagn difisil swazir minister.
Mo les sa dan lame Premie Minis.
Aster to dir mwa mo pa kalifie?

Zame to finn tann enn proverb sakre:
“Lafortinn souri zis ozodasie?”

15.04.2014

17. BALAD ENN MORISIEN
1
Enn fwa enn touris ti dir mwa komie
Li apresie mo pei paradi
Kot tou dimoun koz omwen trwa lang bien;
Kot lir-ekrir li kiltir nasional;
Kot kovil, mandil, moske ek pagod
Giji-giji vant tanp ek katedral.

Nou Morisien nou koz Angle-Franse,
Inndi, Mandaren ek Madam-Sere,
Ourdou, Telegou, Tamil, Marathi,
Sanskrit, Laten, Arab ek Bojpouri.
Toulezour nou lir Bagavad-Gita,
Labib ek Koran, Veda ek Tora.

2
Get bann liv tourism! Zot tou axepte
Ki nou souriyan, nou kiltiv lape,
Nou pran kont lezot, nou demokratik,
Nou pa amater, nou pa dogmatik,
Nou enn bon model pou limanite
Parski nou ansengn lamour ek bonte.

Nou swiv lansengnman nou sover Zezi,
Martin Luther King, Mahatma Gandhi,
Bann poet Soufi, Sathya Sai Baba,
Nelson Mandela ek Che Guevara.
Toulezour nou lir Bagavad-Gita,
Labib ek Koran, Veda ek Tora.
3
Tou bann etranze zot enpresione
Par nou konesans ek nou experyans;
Partou dan karo kouma dan biro
Travayer travay enn liv dan lame;
Dan bis bann zanfan pa perdi letan,
Zot lizie lakol lor zot liv lekol.

Dan nou ti pei parfen paradi
Nou tou konn Sexpir, Molier ek Tagor;
Nou konn Raspoutinn ek Dostoyevski,
Dilebi, Makaroni, Doudpiti.
Toulezour nou lir Bagavad-Gita,
Labib ek Koran, Veda ek Tora.

15.04.2014

18. SALAM
Yer swar dan enn rev, enn lavwa lamour
Ti dir mwa, “Beta, to pa leker sal;
Me seki to dir kapav fer dimal
Enn leker sansib ki rod senpati.”
Lavwa Damyannti ou Saraswati?
Lasours mo lavi? Lasours mo lamour?

Finn ariv ler pou ferm mo ti zournal
Ki finn sey konpran lagal nasional.
Eski mo’nn reysi gagn enn ti lizour?
Eski sa pou ed sem lagren lamour?
Mersi Damyannti ek Saraswati
Ki finn plant dan mwa lagren poezi.
OM!

16.04.2014

PA GET ZOZO PAR SO PLIM

(Enn Fab An Otavarima)

TABLO 1
Dan enn galaxi dan fon liniver
Ti ena enn ti planet bien kokas
Kot bann kreatir kalite-kouler
Ti fer koumadir boner trouv dan kas.
Lor aste vande zot ti vinn exper
Ki pa ti tike ar feb fer rapas
Malgre ti ena seki ti pe dir
Dan fer dominer peyna lavenir.

Lerwa planet la ti’apel Dinozor
Me tou dimoun ti apel li Razwar
Parski dan so rengn met-for-pou-gagn-for
Ti ena zis plas pou Renar-Tazar.
Lerwa so madam ti’ena leker lor
Me dan choupchap li ti nouri lespwar
Ki enn zour so garson ek so tifi
Pou detrir lanfer e ranz paradi.

Larenn ti donn nesans trwa ti baba.
Premie la ti foto Samazeste
Dan so manier fer ek so tralala;
Deziem ti setif, prefer bat karte;
Li ti kontan met kouler lor kannva;
Trwaziem enn tifi, enn garson manke.
Lerwa ti ena enn gran preferans
Pou so gran garson, so veritab brans.

Dinozor Jinior ti fer dominer
Ar frer-ser-mama, ar bann abitan;
Kan li ti koste, tou dimoun ti per;
Zanimo sove pou evit tiran.
Dinozor Sinior ti kontan ek fier
Ki so eritie konn fer respe ran.
Aster so lanpir pa ti pou timid
Pou kraz rezistans, so lider ek gid.

Deziem garson la ti apel Pagla;
Dapre so papa so plas dan lazil
Me pou so mama li pa ti fatra
Parski so lespri, gran dilo trankil,
Ti pe kre nouvo andeor danbwa
Tradision ki pe nouri enbesil.
Tifi la zot ti apel li Payal
Parski li ti fwet dan kawal-sawal.

Pandan ki lerwa ti pe arm lespri
Eritie rwayal dan teknik lager;
Montre li bann trik zestion koronpi;
Kouma fer lalians ar bann miliarder,
Gengster finansie moralman pouri
Ki pe barbote dan trou piyanter,
So madam ti gagn servis enn gourou
Pou ed lot de la pa rant dan labou.

Pagla ek Payal ti pe gout delis
Dan servi kouler, mazik lamizik,
Parol poetik lor nouvo lapis
Mouvman kadanse zeni artistik
Andeor teren zenn materyalis
Ki ti pe konstrir lanfer satanik.
Letansa Jinior ti pe vinn bien for
Dan viol lanatir pou ramas trezor.

TABLO 2
Lor sa planet la ‒ Pagla ti’apel li
Planet Ble parski li ti bien vivan;
Lezot planet pa ti ena lavi
E zot kouler rouz larouy bien frapan ‒
Ti ena imans Rwayom Dilebi
Anba bot kriel Dinozor tiran;
Apart sa ti’ena trwa tipti rwayom
Ki ti pe refiz viv lavi kokom.

Kan pouvwar larme ti pe bat lamok
Lerwa Dinozor ti fer enn lot plan:
Si banndouk pa pe fer bannla pokpok
Sirman zouti zom pou fer fam kontan.
So anbasader ti reysi fer trok:
Maryaz so Jinior ar Prenses Ledan
Ki ti anpandan akoz so bote
E anretour zot ti pou plant lape.

Dinozor Jinior ki ti enn kourer
Exper dan rape ti bien forpamal
Pourvi ki grander pwisans militer
Aval tou e so soley zame pal;
‒ Toumanier dan nwar pa trouv lamatier;
Kapav manz deor si rann dan lokal ‒
Ti fer gran maryaz e de ti vinn enn.
Zot ole konn plis? Sa pa vo lapenn.

Dan deziem rwayom Ti-Prens ti bien drol:
Pa kontan prenses me kontan ti-prens.
Nou Pagla ek li ti kouma lakol
‒ Liniver macho pou fou zot enn rens.
Pagla ek Ti-Prens ti refiz zwe rol
E toulede ti kit pale pou mwens
Materyel me boukou plis spiritiel
Kot lamour zoli kouma larkansiel.

Dan trwaziem rwayom Ti-Prens ti galan
Me so magnset ti net kouma Jinior.
Maryaz dan sa ka pa amenn lansan
Me plito entrig, konfli ek kraz kor.
Tou manier Payal ti swazir so kan:
Li refiz vinn pion dan lame krokmor
Pou ki santiman vo mwens ki paysa;
Li ti kit sato pou viv ar Pyara,

Enn zennom sansib, elegan, bonker
Ki ti pe amenn lalit kont lerwa
Ek so garson fier, violan, dominer,
Sozi so prop frer ki enpoz SO drwa.
Ler lerwa konpran ki dan tou manier
So de prop zanfan, Payal ek Pagla,
Pa pou ed li pou grandi teritwar
Me pou gat loner fami ar zot zar,

Li ti desid pou pous so fam marye,
Fer enn ti maryaz ar Prenses Lagel
Dan trwaziem rwayom parski li panse
Ki sa maryaz la pou tini lezel
Anbision depas-kad rwayom gerye,
Kal-kal zot lelan, diminie zot fiel.
Ex-larenn blese ti mor dan sharram
Pandan ki lerwa pe kares so fam.

Kouma enn lera ki soufle-morde
Lerwa Dinozor ti absorb rwayom
Enn par enn; ti kraz seki reziste
Ziska ki tou finn rant dan moul lagom.
Dinozor ti vinn Anperer Premie;
Ti-Prens galan ti vinn Premie Kolom;
Jinior ti gagn tit Vis-Premie-Minis,
Enn tit spesial pou exper dan vis.

TABLO 3
Lanpir Dinozor ti servi violans,
Enpoz so lalwa partou lor planet.
So larme bitor ti viol inosans,
Fouy trou dan lamer; kraz bann montagn net;
Anflam lafore. Destriksion gagn rans
Ar fraka voras ki ar larm fer fet.
Kreasion Bondie vinn enn ta debri
Ar plan egois ki rod nek profi.

Larme regilie ti vinn mersener
Ki ti fer piyaz kot zot traverse;
Boukou zanimo lor later-lamer
Ti pe deperi ousa zwenn tase
Me bann gran biznes milti-bilioner
Pa ti pe pran kont parski kas rantre.
Kan plentenk plen tenk e vant vid res vid
Pa pran kont li vinn enn bon labitid.

Kofor bann pwisan ti ranpli ar lor;
Vant zanfan mizer ti plen ar lever.
Bann risar ti pe viv dan satofor
Pandan ki bann pov pe manz lamizer.
Bann zom ti rod bout ar bann krazer kor;
Me bann fam ti pe sibir dominer.
Bann for ek pwisan latet finn fini;
Olie plant manze zot nouri roupi.

Me partou-partou Lanpir Dinozor
Ti pe gagn sekous sosial-politik
Parski bann dan pens refiz manz ankor
Dega ekonomik-ekolozik.
Lot kote Payal, Pagla ek konsor
Ti pe sakouy pie, fer fri tom anpik.
Sanzman klimatik ek inondasion
Ti pe fer risar gagn dibilision.

Mem bann mersener ti pe fatige
Touye, tortire; dan zot prop lakaz
Frer-ser ek zanfan ti pe revolte;
Ti pe rod lizour; ti pe sanz mouyaz.
Propagann manter ti nepli marse;
Lasours lamizer ti kler dan sak paz.
Viv enn lot manier ti vinn zot pavyon
Pou rasanble tou dan revolision.

08.04.2014

DETRWA TI POEM ANPROZ

1. MERSI BAUDELAIRE
Kan pasians koumans manke pou antreprann enn gran proze literer kouma enn roman ousa enn pies teat an trwa ak; kan lanvi ekrir tizistwar, novela ousa enn rekey poem fer defo, ti poem anproz enn bon terapi pou anpes teknik ek konpetans rouye e anmemtan permet explorasion sime ki zigzage, korde, tourne-vire, monte-desann dan lemonn kreasion literer.
Ti poem anproz permet mwa antoutliberte desinn form, nam ek kontour enn ti size kouma enn papiyon lor enn fey; enn kouse soley ki plonz lesiel dan rouz, oranz ek mov avan ki marenwar met nou dan so pos; enn lalimier zetwal lwenten ki pers enn trou dan plafon endigo; sourir enn ti baba ler so mama pe ouver so blouz pou donn li bwar; foto enn dimoun ki mo kontan me ki finn kit mwa finn ale avan ler. Me pa zis ti size me osi bann gran tem ki kapav devlope dan enn langaz senp, imaze, presi, san tralala, fafrelis, dantel, antrede.
Bann ti poem anproz enn zour pou vinn enn zouti pedagozik ki ed zanfan aprann lir ek ekrir; konn servi gramer, ponktiasion ek bann diferan ton (komik, trazik, patetik, sarkastik). Dousma-dousma sa pou ed zot devlop zot sansibilite, zot limazinasion ek zot kreativite poetik e donn zot lanvi dir ar mo ekri seki zot panse ousa santi. Li enn bon zouti pou aprann kre bann zimaz ar mo e prepar lespri pou ekrir poezi ek proz.
Baudelaire, to ti montre mwa sa bien-bien lontan. To lansengnman finn kontinie enflians mwa me zordi mo anvi al pli lwen e ekrir enn pake ti poem anproz pou dir bann zafer ki pa mars ar poezi pir-pir ousa proz normal me ki bizen enn maryaz toulede, enn sentez artistiko-estetik.
Dan lepase mo ti servi sa zar la tanzantan me mo ti pli enterese ar poem klasik, pies teat ek proz literer. Donk explorasion potansiel poem anproz pa ti mo prensipal preokipasion. Me zordi li finn vinn mo priyorite kreatif. Ala trwa lekzanp seki mo ti prodir avan.

1. LASOURS MO LAVI
Pa dife ki kras pwazon dan lesiel deza malad; pa labrez ki kouma tret anba lasann, bril lipie, anflam soufrans; pa etensel ki pet anler dan gran fraka me tengn vit-vit, fre ek steril; pa laflam fezer ki fer so vantar ar lekiri, bril enn vas ek so baba.
Non, non, non. Enn lot dife. Enn dife kouma enn poumon kosmik ki ponp laflam veloute refrwadi par lamour envizib, partou san les enn mikron sape; enn labrez nouri ar manteg ek sanbrani ki parfim lespas; enn etensel ki alim lavi e gid so pa pou li retourn dan vant
koumansman; enn laflam sakre permanan ki partou anmemtan ek ki tras sime Listwar san touf liberte.
Limem mo Senier, lasours mo lavi, lasours kot enn zour mo pou al bwar … si mo Senier apel mwa.

2. BARLIZOUR
Laba dan les, lapoud kotone gri pal-pal pe timidman sey efas parsi-parla gri fonse ki tir lor nwar. Lanwit ti bien-bien nwar, nwar-zekler kouma enn ledan ki pe lanse. Kalman bliye kalme douler.
Laba dan les, palet ranplas ti penso fen ki finn tranpe dan melanz pali e gri fonse kontign kile. Kile, kile ziska roulo roul so klarte dan tou ti kwen lobskirite.
Zwazo sante, azann kriye, lisien zape.
Laba dan les, palet Bondie ofer soley kouler mazik: ble elektrik, oranz mistik borde ar lor, mov-violet, rouz ekarlat. Dife veloute pe amenn lavi.
Taler mo dantis pou bizen ras sa ledan la.

3. DAN KARO BRILE
To kwar dan karo brile tou finn tengn. Pa kwar sa monwar. Non, non, non matlo. Get bien e to pou trouv veritab sekre. Sekre nou tou tro kaylous pou trouve.
Dan karo brile, lor miray ros ki separ rigol, ouver to lizie, get bien. To pa trouve? La. Enn ti leker ver ar enn ti pwen zonn dan enn milimet later kale ant de ros nwarsi par karbonn enpir.
To’nn trouv sa mirak la. Mirak lavi.
Dime kan to revini … si elikopter larme pa finn farous bann zwazo … kan to revini dime, to pou trouv dan sak milimet later kale ant ros brile tiz anfler.
Wi, matlo. Bien frazil. Me ekout li.
Li pe dir twa, li pe dir nou pa dekouraze.

4. AMALGAM
Amalgam li neseser dan serten domenn. Pou plom nou ledan dantis servi amalgam spesial; ena amalgam ki donn nou materyo metal solid ki neseser pou nou devlopman materyel ek fizik.
Me kan dan nou lespri amalgam fer mari lerla ena boukou-boukou douk. Nou nepli trouv kler.
Dir kikenn ki politik bizen diriz lekonomi pa lalwa marshe e deswit ou pou tann enn maron kriye: “Sa enn kominis sa! Pa ekout li!”
Dir kikenn ki tel ou tel lider ena rezon. Akizasion koumans tonbe kouma lapli loraz. “Li pe rod so bout, to pa trouve!”
Dir kikenn Koran enn tex sakre enteresan. Alala tapaz leve. “Mo ti dir twa li pe rant Laskar!”
Dir kikenn Kreol Morisien enn lang vivan; li nou lang nasional. Bizen apel li Morisien. Ala de lavwa koumans lager:
– “Li pe rod fer nou vinn Kreol!”
– “Li pe koken nou lang!”
Amalgam ‘malpetri’, ‘malbelo’ ek ‘malkwi’ pe touy lentelizans nou pei.
Amalgam ‘fer vadire’ ek ‘apepre’ pe fouy nou tom.
Amalgam ‘ekzazere’, ‘tro-senplifie’, ek ‘met nenport dan tou’ pe ranz moniman lor disab mouye dan bor dilo kan lamare ba.

5. REPIBLIK MANIFIK
Dan Repiblik Antik nou ti vinn exper dan prezerv valer yer. Souvan nou ti fons enn peg lwayote dan miray gondole pou anpandan seki pa ete e nou ti fer fiksion lor piton imaziner vinn vadire realite vre, istorik, eternel.
Ki nou ti ete ler nou ti pran bato pou vinn isi? Aristokrat? Revolisioner? Bagnar? Braminn? Chatrri? Vaish? Soudra? Memann? Sourrti? Kalkatya? Mesaze Bondie? Explorater? Propagandis kiltirel? Dane later?
Kikfwa enpe tousa me seki sir se ki nou ti pe rod enn ti kwen lesiel ble pou nou ranz nou nik. E malgre difikilte ek bann erer ki inevitab parfwa, nou finn reysi plito bien. Me lor enn pwen nou pa finn tro bien fer: devlopman enn idantite nouvo pou lavi devlope lor nouvo later. Malgre ki nou ena enn istwar komen parski nou tou nou bann imigran lor later Repiblik Moris, nou fabrik bann fos tez pou apiy lor nou diferans. Akoz sa nou fer kwar ki nou pei li Ti-Lafrans, Ti-Lenn, Ti-Pakistann kan anverite nou tou nou Afriken – Afriken yer, Afriken zordi.
Nou nepli kapav kontinie fer vadire. Repiblik Antik finn vinn asmatik; krepisaz pe kloke; soubasman pe gagn tranbleman; letaz pe zwenn pavaz; motorwe pe imit larivier; filao pe rev douser montagn; karya finn fer nik dan dibwa; lipou blan pe trangle ibiskis; abesede finn nwaye dan pa kone; vodor ek lezot idol pe ranplas Lespri-Sen; gourmandiz fer lefwa ek lafwa gagn kriz; pe servi latet zis pou met sapo; pe servi langaz pou imilie, maltrete, ridikilize, trike, triyange, zoure, kouyone.
Pourtan nou kapav, si nou ena volonte, konstrir Repiblik Manifik. De milion kilomet lamer kapav vinn senbol nou desten ekonomik; enn pep edike, eklere ki pa koz nenport ek bann lider eklere, ferm me zenere kapav vinn senbol nou desten politik; bann valer baze lor solidarite ek partaz dan lakaz, dan legliz, dan lekol, dan karo, dan lizinn, dan biro, lor bato, partou kot dimoun viv kouma dimoun kapav vinn desten kiltirel ek sosial.
Ki nou pe atann pou koumans travay la?

6. DIFERAN ME EGAL
Dan lespri laplipar, egalite vedir memparey.
Akoz sa dimoun kwar ki enn blan li siperyer ki enn nwar; maraz siperyer ki labourer; zom siperyer ki fam.
Akoz sa zot pa kwar ki zom ek fam kapav egal.
Akoz sa pou zot egalite politik li enn miraz.
Akoz sa pou zot egalite sosialis li enn rev fouka net.
Pa memparey pa kapav egal.
Egalite divan lalwa; drwa egal tousa li zis parol anler san rasinn; enn zoli koze dan vid; enn jare verbal.
Bann ki ena larises ek pouvwar servi zot azan manter, zot laparey manzkrann pou fer dimoun kwar ki bizen memparey pou kapav vinn egal.
Rezilta: boukou dimoun finn tranp dan sa lasos la e kwar seki lamone ek pouvwar anvi fer zot kwar.

Eski de zom mem jati zot memparey sanporsan? NON!
Eski de zom mem kouler lapo memparey sanporsan? NON!
Eski de zom mem relizion zot memparey sanpoursan? NON!
Eski de fam mem jati zot memparey sanporsan? NON!
Eski de fam mem kouler lapo memparey sanporsan? NON!
Eski de fam mem relizion zot memparey sanpoursan? NON!
Donk nou kapav egal san ki nou memparey.

DIFERAN ME EGAL SE SOUBASMAN NOUVO DESTINE.

7. KOZ MANTI, DIR NON
Global warming? Fos sa!
Sanzman klimatik? Fos sa!
Sistem prodiksion beni par bondie pa responsab TI difikilte ki nou pe gagne. Normal, natirel sa. Pa ekout bann teroris-kominis. Liberte antrepriz ek lalwa marshe samem tou seki nou bizen pou fer nou gran sivilizasion MADE IN AMERICA avanse.

Dan bann pei plis vinerab, media MADE IN AMERICA ek panser-lider PAID BY CEO-AMERICA pe fer zot louvraz-komisione: anpes dimoun tranp dan lasos propagann kominiso-teroris. Bann lepep admirab pe swiv latet bese. CEO-AMERICA kontan.
Me parsi-parla lavwa loraz-zekler pe kontinie dir seki vremem pe arive. ZARDEN BONDIE PE VINN SIMITIER.

Azan ek agwa PAID BY CEO-AMERICA pou kontinie zot kanpagn kozmanti ziska ki lepep admirab nepli ekoute e tir zot lamans pios.

MARR SALA KE!

8. PA BON POU MWA, PA BON POU PERSONN
Chouchoundarr Premie dan vilaz Bwarpisar ti reysi kouyonn so bann mamlouk e so bann chokrra. Li ti fer zot kwar seki li ti anvi zot kwar. Li ti vinn exper lor fer satini laservel. E bann mamlouk tou grad (mahamamlouk, minimamlouk, mamlouk-trwakar, mamlouk-demikle, mamlouk-perdibann, mamlouk-roderbout, mamlouk-bachara-tekwa-pagla-bayra-gounga-kannwa) ti enpresione par so bann tour-paspas. Pou zot samem ti veritab profesi anvwayededie.
Chouchoundarr Premie dan vilaz Bwarpisar ti pas siro pou kasiet mepri; ti deklar Sen Sover pou menot lespri; ti kasiet so dizef-loraz ar flioresan; ti kasiet so zero ar enn mask Zoro; ti kasiet so kapon ar diskour gran-bay. E so bann chokrra, kalite lor kouler, ti gagn kor dan lame afors aplodi.
Chouchoundarr Premie dan vilaz Bwarpisar ti donn grad ‘distenksion’ seki bon pou li, mem si li pa bon pou leres limanite; ti donn grad ‘fel’ seki pa bon pou li, mem si li bon pou leres limanite. Pou fer mamlouk ek chokrra aval koulev vadire spageti, li ti fer zot kwar ki so gran gourrou, Sasentete-Sheik-Swami Adolfo Mousolini ti preskrir sa dan so testaman enspire ek revele.

Chouchoundarr Premie dan vilaz Bwarpisar zis bon pou bwar pisar.

9. LARKANSIEL
Bann zanfan pe zwe ‘lapli-soley, jab pe marye anba pie pima’ e larkansiel pe get zot riye; pe riye, pe get zot. Zanfan ere, larkansiel ere.
Zanfan Moris sant ‘Enn bouke larkansiel, do mama’.
Manndela kit prizon pou ranz enn desten larkansiel.
Zozef ti fer so bann frer zalou ar so palto larkansiel.
Me bien-bien avan tousa Noe ti konpran ki larkansiel ti signatir Bondie pou sel so Lalians ar limanite.
Zordi, dan pei larkansiel, nou pe sey fer vizion Manndela marye ar vizion Noe pou ki armoni ant imen fizionn ar armoni ant later ek lesiel, ant kreasion ek kreater.

10. KONSERVATER OBSEDE
Dan pei konservater pirsan, nou fer tou pou konserv komeraz, kouyonad, kosmetik mastik mwazi, madigra mastok, makanbo-mambo, toutouk, teterkelo, parski nou kwar ki sanzman deranz nou labitid ki bondie ti donn nou kado yer.
Enn fwa enn vie bonom ti dir ki tou dimoun bizen konn trap plim pou met enn lakrwa zour ki nou swazir bef, kabri ousa mouton. Alala enn mahalespri mahakonservater ti mont lor enn kes pou dir, dan enn stil kolom tabisman, ki pe met enn razwar-kwafer dan lame enn zako ki pa pou konn servi e pou trans so prop lagorz.
Enn lot fwa mem vie bonom la – kikfwa so latet pa ti bon – ti dir ki nou kapav pran nou desten dan nou lame. Alala chokrra mahalespri mahakonsevater ti vinn isterik parski li ti pou perdi so paspor pou rant direk dan paradi-lizie-ble-seve-blon san pas par ladwann ousa kontrol lapolis frontier.
Aster, garson vie bonom la vinn dir nou ki finn ariv ler pou ranz enn nouvo gran lakaz modern, solid, konfortab pou ki tou zanfan kapav devlope e viv enn nouvo lavi baze lor enn gran lespri fami beni par Bondie. Alala tizanfan mahalespri mahakonservater dan stil imitasion kolom tabisman dir ki vie lakaz la plis ‘meyeur’; zis bizen bous bann trou ar mastik, pas enn ti kous lapentir lor nik karya, ras move lerb dan lakour e ranz enn ti godon zis pou li.
Dan pei konservater pirsan san enn gout melanz, nou fer tou pou konserv makacha, makanbo, mamlouk, toutouk, teterkelo, bweter, krever parski nou kwar ki sanzman deranz lord dan liniver. Sanzman fer bondie ankoler.

11. ANOU SWIV LI!
Soulie la tro gran; so lipie naze andan; so soset ramas-ramase vinn enn plot; so lipie fer piston andan. Kan lapli tonbe soset pachak-pachak dan soulie; lipie pachak-pachak dan soset. Lapousier vinn labou andan ek andeor. Li kit so gran tras dan labou sime labou e tousa fer li kontan parski so gran soulie kit pli gran tras ki tou. Kan labou sek tou dimoun admir grander so lipie. Enn gran dimoun ar enn mari gran lipie. Peyna dout, limem nou prosen prezidan vilaz … kikfwa distrik.
Sapo la tro gran; li koul lor so lizie. Pa fer nanye. Dimoun admir grander so sapo. Groser sapo mizir so servo. Lapli tonbe, soley brile me so sapo toultan ferm dan so lame. Kan get so sapo anpandan lor enn peg, dimoun admir so servo extraordiner. Enn gran dimoun ar enn gro latet. Peyna dout! Prosenn eleksion nou donn li enn vot senpati.
Kostim la tro gran; so lekor naze andan; fon kalson tous so zenou; palto kouma pardesi. Ler so lenz pe sek dan soley, dimoun admir so grander. Zis enn zean politik kapav rant ladan. Limem nou sover, enn anvwayededie. Anou swiv li pou travers Lamer-Rouz!

12. NOU, NOU SERVI ELEKTRONIK
Bann barbar, bann paseis, bann ‘has been’ ki pe viv dan letan margoz servi mikro, miting, travay lor teren – wek! – kongre noktirn kouma sovsouri, kaspognedme, anbrase – fer gagn maloker – transpirasion melanze ar loder larak – koz gro Kreol ar bann iletre, melanz ar rakay pou gagn enn vot malprop.
Nou bann rafine, modern, edike nou pa bizen tousa makacha la;
Nou pa bizen sali nou soulie dan lapousier;
Nou pa bizen mouy nou sari, nou kravat dan lapli;
Nou pa bizen loder basklas polie nou narinn;
Nou pa bizen fer bourik manz lazle;
Nou pa mem bizen kit nou salon delix pou gagn eleksion.
Enternet!
Rezo sosial!
Sa ki demokratik!
Dan konfor nou biro, lwen ar lekim, fimie ek kaka-vas; lwen ar loder transpirasion, lagres ek diswif; lwen ar bann zeb ki rod pitay dan dalo; lwen ar rimer ek palab; lwen ar tapaz ek langaz lamas grosie, nou fer kibord koz mesaz revolisioner pou konstrir liniver prop, san tas, san loder.
Koumsa nou fer Prezidan Amerika kontan.

13. ZENIAL!
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Tansion twa! Nou pa bizen aprann pou nou kone. To’nn bliye ki Mark Twain ti dir? Akoz sa nou enn ras apar. Lentelizans iniversel koul dan dalo nou servo. Nou zis enn tigit, bien tigit, pli piti ki bondie.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Enn labourer li nek ena pou zet so pios e – mirak! – li vinn agronom, kolom, kokom – anverite li enn pom, enn bom, enn ta lagom.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Enn mekanisien li nek ena pou zet so perkal e – mirak! – li vinn enzenier, dizagnner, envanter, blefer, manter, kouyoner.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Enn kliner dan biro li nek ena pou zet so plimo e – mirak! – li vinn lider, pran plas misie la, asiz lor maroken, sof so tonken, maltret so vwazen, koken so kouzen, plonz dan anbision malsen.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Enn senp apranti fek aprann ABESE li nek bizen zet kreyon ek lardwaz e – mirak! – li rev pouvwar minis, premie minis, prezidan, anperer. E kifer non? Zwe bondie.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni. Nou ena lider revolisioner par tonn; par tonn nou moraliz politik; par tonn nou donn leson bann dinozor; par tonn … nou ganase, fretile, gagn tarrtari, lakranp toutou lor disab so dan bor dilo kouma pwason fek lapes.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni … me ti ena enn labourer ki ti okip so karo, ti plant manze pou so fami ek pou dimoun dan vilaz; ti ena enn mekanisien ki ti repar bisiklet … Zot pa ti deklar zeni me zot ti kwar dan fer enn travay kouma bizen. Malsans zot nepli la.
Dan mo vilaz nou tou nou bann zeni …

14. TIGIT FER BOUKOU
Dan pei malpetri, malbelo, malkwi tigit fer boukou. Tigit konpetans okip tou konsekans. Rezilta: performans rans, perdi sans ek balans; ameliorasion anvakans; konpetans koumans lok-loke, ganase ziska ki ganas pran plas konesans.
Dan pei malpetri, malbelo, malkwi tigit fer boukou. Konesans mens, mengi, nanomilimet, pli meg ki papie-mouslinn deklar exper e pran responsabilite ki ti bizen fer li tranble. Sartie rod pilot avion.
Dan pei malpetri, malbelo, malkwi tigit fer boukou e boukou fer tigit parski plis gagne plis pa ase. Nou tou ena gro-lizie-ti-vant.
Dan pei malpetri, malbelo, malkwi tigit fer boukou e boukou fer tigit ti ena enn sartie ki ti okip so saret, ti swagn bien so bef e ti apel li ‘beta’.

29 Avril 2014

MO APEL MORISIEN

Mo’apel Morisien; mo kontan mo nom!
Me bann faner dal, bann kaser nisa,
Veritab gopia, lerwa bachara
Kamarad kamaron, latet makacha
Apel mwa Patwa. Eski zot kone
Ki vremem mo’ete? Lespri kabose
Mo sir pa kone mo torsenn kole,
Mo de larme sek: Rodrige, Angle.

Mo’apel Morisien; mo kontan mo nom!
Mo frer Rodrige, mo kouzen Angle
E nou trwa ansam nou konstrir bann pon,
Nou met lafaya. Nou pa dan dife
Parski touletrwa nou’ena nam Kreol
Ki tras lavenir lor bann lil Kreol.
Nou nou bien kone seki nou ete:
Nou pa pas siro ousa bat lakol.

Mo’apel Morisien; mo kontan mo nom!
Bliye roder bout; bliye bater bis
Ki frekant lisien, ki kouver ar pis.
Zot nat dan koutvan. Barlizour dan les
Pe anons nouvo. Nou finn pas tou tes.
Nou pa sap lor kal, pa gard dan leker;
Nou pa rod maler, nou kiltiv boner.
Nou ler pe vini: kiltir solider.

Mo’apel Morisien; mo kontan mo nom;
Mo bizen travay pou konstrir bann pon.
Pa gagn letan asize, ti lipie
Lor gro lipie; mo bizen inove,
Fer lavi meyer pou zanfan dime.
Pli bon ki sa? Pli bon ki sa gate!
Mo’apel Morisien; mo kontan mo nom;
Mo bizen travay pou konstrir bann pon.

Ena 1200 an desela Angle ti enn pijinn. Zordi li lang ofisiel plizier pei e anmemtan li finn vinn preske iniversel. 400 an desela Morisien ti enn pijinn, enn lingwa franka; zordi li finn vinn lang maternel 90% popilasion Repiblik Moris. Li osi lang nasional defakto nou ti repiblik. Li finn rant dan media, dan lekol, dan liniversite, dan legliz, dan teat, dan literatir ek dan diksioner. Pa kapav bar so progre. Li partou.
(Twelve hundred years ago, English was a pidgin. Now it is the official language of several states and a quasi-universal language. 400 years ago Mauritian was a pidgin; today it is the mother tongue of 90% of the population of the Republic of Mauritius and has become the de facto national language of our country. It is present everywhere. Its forward march cannot be stopped.)

GAMAT-MEHFIL

24 sante selebrasion nouvo youg

1. ENA SO LER POU TOU KIKSOZ
Ena so ler pou pran nesans;
Ena so ler adolesans;
Ena so ler pou vieyisman;
Ena so ler pou lanterman.
Sak sezon so prop zanfan;
Sak sezon so prop pikan;
Sak sezon so prop kouler;
Sak sezon so prop maler.

Ena so ler pou plantasion;
Ena so ler pou rekolte;
Ena so ler selebrasion;
Ena so ler pou larm koule.
Sak sezon so prop zanfan …

Ena so ler pou konstriksion;
Ena so ler pou destriksion;
Ena so ler pou rod lager;
Ena so ler pou sant anker.
Sak sezon so prop zanfan …

Ena so ler pou fer gate;
Ena so ler pou kontrole;
Ena so ler pou tamasa;
Ena so ler pou pran traka.
Sak sezon so prop zanfan …

2. BABA LA FINN NE
Epeser koltar large;
Freser kay lapo kile;
Lwen laba dan les soley
Finn met so kostim mervey.
Baba la finn ne!
Anou selebre
Enn youg lalimier.
Fini lamizer.

Alim diya, labouzi,
Kanf, sandal ek sanbrani;
Sonn petar, donn parrsadi.
Baba so nesans beni.
Baba la finn ne …

Nou konpoz raag renesans;
Akord difil mehefil;
Sof lapo kabri redi;
Les jal dolok met lanbians.
Baba la finn ne …

Kan baba nouvo lavi
Amenn sourir anzelik,
Imen gran kouma piti
Akey lespri profetik.
Baba la finn ne …

3. EPESER KOLTAR
Epeser koltar pe fer so vantar;
Zoli rev timid proklam laviktwar
Kosmar ki kraze, desire, kraz kor;
Epeser kosmar koul koltar lamor
Ki fons dan tou trou, touf respirasion.
Lalimier zetwal prefer al kasiet
Dan lakav fernwar pou pa gagn latet.

Liniver finn met so kostim andey
Pou absorb saler tranble kouma fey;
Dra nwar finn anvlop soley ek lalinn
Ki rod soulazman dan disel kininn.
Tranbleman fer zot gagn dibilision.
Lalimier zetwal prefer al kasiet …

Enn trou nwar aspir saler, lalimier,
Lenerzi, laser, disan ek bann ner;
Grignot lezo gri ziska lenfini,
Ziska ki lavi fini dan danpi.
Dezer nwar pe fer miltiplikasion.
Lalimier zetwal prefer al kasiet …

Krab zean goudron ar de pens lansar;
Skorpion lelefan lake labatwar;
Blak mamba konplis Senier Marenwar
Pe fer malis ar inosan dan nwar.
Fernwar dan tou form pe plant koripsion.
Lalimier zetwal prefer al kasiet …

4. TANSION-TANSION FOS BARLIZOUR!
Kok pe sante, lisien zape!
Samem sa kok ki ti pous jab
Pou nou akey Baba Zezi?
Samem lisien ki ti fer jab
Tire brit kan Lespri vini?
Tansion-tansion fos barlizour!
Tansion-tansion fos barlizour!

Enn ti lier laba dan les!
Eski soley pe met palto
Ki donn kouler nouvo nesans?
Eski bizou lor so palto
Pou vinn ekler nou renesans?
Tansion-tansion fos barlizour …

Enn parfen later pe monte!
Freser imid pe dezele
Akoz saler pe ogmante?
Leren glase pe akouse
Akoz somey pe deklase?
Tansion-tansion fos barlizour …

Zwazo lor pie pe donn sawal;
Larkansiel finn trap so palet;
Parfen fertil pe frisone;
Saler-freser finn vinn frer-ser
Akoz nesans nouvo lizour.
Tansion-tansion fos barlizour …

5. BARLIZOUR
Silans glasial dan so frizer goudron
Pe azite ar enn son so soupson;
Depi lorizon lwenten par laba
Do, re, mi, fa, sol ar bemol ek la
Pe zwe senfoni san repetision.
Barlizour dan les anons nouvo youg!
Barlizour dan les anons nouvo youg!

Silans glasial dan enn karo prinn mir
Pe azite ar enn ton kouler dir;
Depi lorizon lwenten par laba
Ble, rouz, zonn, oranz, ver, mov ek lila
Pe penn enn tablo ar exitasion.
Barlizour dan les anons nouvo youg …

Silans glasial dan enn flakon losion
Pe azite ar parfen emosion;
Depi lorizon lwenten par laba
Raat-ke-rani pe sikann odora
Vetiver, lansan ar adorasion.
Barlizour dan les anons nouvo youg …

Silans glasial dan leker anbourzon
Pe azite ar nouvo sansasion;
Depi lorizon lwenten par laba
Santiman imen bengne dan lafwa
Sem lagren nouvo sivilizasion.
Barlizour dan les anons nouvo youg …

Lamizik lespas, kouler larkansiel,
Parfen kreasion, lamour ar lezel,
Enn gou pa ase isi ek laba
Pe fer liniver akous tibaba
Dan jalsa mazik anplen expansion.
Barlizour dan les anons nouvo youg …

6. LARIVIER OMO
Dilo kler Omo ti nouri lespri
Omo Reflesi ar enn entwision:
Finn ariv so ler apre san mil an
Pou ki Reflesi al peple later.

Omo Reflesi koumans enn louvraz:
Peple Erazi; rant dan Lostrali;
Kontinie vwayaz ziska Lamerik.
Olie kas lor pie, lasas dan laplenn,
Lapes dan dilo pou plen so boyo
Li servi lespri pou plant so manze,
Nouri zanimo, fertiliz later;
Dekouver siyans ek teknolozi;
Nouri lapeti egois-gourman
Ziska ki li kwar li finn vinn bondie.
Aster li pe rod lavi san lamor
Me li finn bliye goumandiz lezot
Pou vinn kas karem dan so tabisman.

Dilo kler Omo ti nouri lespri
Omo Reflesi ar enn entwision:
Finn ariv so ler apre san mil an
Pou ki Reflesi al peple later.

Lwen ar dilo kler larivier Omo
Omo Reflesi finn perdi reper.
Posesion partou ranplas emosion;
Lekor vinn mastok e lespri tok-tok.
Kapav posede me li pa ere;
Met kostim delix me li malelve;
Li bliye lape.

Dilo kler Omo ti nouri lespri
Omo Reflesi ar enn entwision:
Finn ariv so ler apre san mil an
Pou ki Reflesi al peple later
Me li’nn fer zarden vinn enn simitier!

7. LASENN NATIR-KILTIR
Granpapa Siram dan so ti karo
Pre kot so lakaz ti nouri lasenn
Natir ek kiltir kot anba, lao
Pa anbalao; kot disan, lavenn,
Profi ek lapenn konn tini zot renn,
Pa gagn kongolo, pa vinn jabolo.
Kan natir, kiltir viv kouma ser-frer
Lekilib grandi, garanti lavi,
Respekte lalwa, anpes fer erer
E diversite pa gagn tarrtarri.

Granpapa Siram nouri zanimo
Ar lerb ki pouse dan so ti karo.
Fimie zanimo nouri so later,
Nouri nouritir pou konsomater.
Dimoun, zanimo, pwason dan dilo
e zwazo lor pie zame pa gagn per.
Kan natir, kiltir viv kouma ser-frer …

Granpapa Siram kan li koup enn pie
Pou ranz enn lakaz pou so bann zanfan,
Deswit met lagren dan later sakre
Pou ki pa ena garrbarr pli divan.
Poul, kok ek pousen trenn-trenne lantman;
Ekout vas kriye, “Bizen tir dile”.
Kan natir, kiltir viv kouma ser-frer …

8. GALILEO, CHARLES, ALBERT
Galileo, Charles, Albert get lao, anba;
Obzerv later ek zetwal, kriye ‘Ireka’;
Seki ti kasiet lontan enn kou vinn okler;
Dilo lasours plen wazis dan leker dezer.
Omo reflesi, babou;
Omo reflesi, mamou
Pe koste dousma-dousma
Ar Lespri Bondie.

Aster nou trouv nou later tourn lor so ledo;
Nou konpran evolision, orizinn omo;
‘Big Bang’ nepli enn mister, nou konn koumansman
Ek devlopman liniver atraver letan.
Omo reflesi, babou …

Tousa aster pa vedir nou pou zwe bondie;
Galileo, Charles, Albert zis fer nou kone
Seki Bondie finn kree: miliar galaxi,
Diversite biolozik, Omo Reflesi.
Omo reflesi, babou …

9. ENPASIANS LANFER
Lafors dilo ki desann tourn tirbinn
Me dilo mizer, tirbinn pe bouz fix
E mo lovraz pe pil anplas do ta.
Ayo mo bondie! Kifer to pa donn
Mwa lafors mazik pou tourn mo tirbinn
Fer louvraz marse, fer li galoupe,
Plen mo sak ar lor ek boukou larzan?
Bondie mo bondie donn mwa to mazik
Pou konstrir mo lanpir ek to lagrot.

Lafors divan ki soufle tourn tirbinn
Me divan fouka. Parfwa li dormi,
Parfwa li fer brit. Louvraz bat lamok.
Ayo mo bondie! Kifer to pa donn
Mwa lafors mazik pou tourn mo tirbinn
Fer louvraz marse, fer li galoupe,
Plen mo sak ar lor ek boukou larzan?
Bondie mo bondie donn mwa to mazik
Pou konstrir mo lanpir ek to lagrot.

Lafors sa bef la ki ris mo saret
Me kan li malad, kan bizen manze
Ousa repoze mo travay anpann.
Ayo mo bondie! Kifer to pa donn
Mwa lafors mazik pou tourn mo tirbinn
Fer louvraz marse, fer li galoupe,
Plen mo sak ar lor ek boukou larzan?
Bondie mo bondie donn mwa to mazik
Pou konstrir mo lanpir ek to lagrot.

Lafors lanatir fer biznes marse
Me li bouz dousma, parfwa karote.
Kan sa arive prodiksion dan pens.
Ayo mo bondie! Kifer to pa donn
Mwa lafors mazik pou tourn mo tirbinn
Fer louvraz marse, fer li galoupe,
Plen mo sak ar lor ek boukou larzan?
Bondie mo bondie donn mwa to mazik
Pou konstrir mo lanpir ek to lagrot.

10. LOR NWAR, LOR BLAN
Mersi bondie, mersi bondie,
Ou finn donn mwa seki mo’le.
Mo fouy later, mo tir lor nwar,
Mo sof dilo, fer lavaper;
Lavaper fer tirbinn marse.
Larou roule, masinn rande.
Mo pa bizen divan soufle;
Mo nepli per kapris dilo.
Lor nwar ki pe donn mwa pouvwar;
Lalimier ne ar marenwar.

Mersi bondie, mersi bondie,
Ou finn donn mwa plis ki mo’le.
Lor nwar likid ogmant pwisans.
Aster kouran ki roul tirbinn;
Ki roul masinn; fer lamone
Koul dan dalo, plen mo kofor.
Mo pa bizen divan soufle;
Mo nepli per kapris dilo.
Lor nwar ki pe donn mwa pouvwar;
Lalimier ne ar marenwar.

Mersi bondie, mersi bondie,
Ou finn fer mwa ou eritie.
Enn bout metal kouler larzan
Donn mwa kouran, fer mwa vinn for
Kouma bondie; pwisans mo zarm
Fer ennmi bes latet, kourbe.
Mo pa bizen divan soufle;
Mo nepli per kapris dilo.
Lor blan ki pe donn mwa pouvwar;
Mo lalimier depas soley.

Mersi bondie, mersi bondie!
Aster pa bizen depann lor
Kapris lanatir eratik
Parski se mwa ki kreater.
Mo lafors finn vinn nikleer;
Zanfan siborg pa per lamor.
Mo pa bizen divan soufle;
Mo nepli per kapris dilo.
Lor blan ki pe donn mwa pouvwar;
Mo lalimier depas soley.

11. PROMETE FATRA
Li koken laflam sort anba later;
Li souk enn atom pou sem laterer;
Aspir lenerzi miltimilener
Pou donn nou boner extraordiner.
Sanse li anvi ki nou viv ere;
Lergete li pe soutir gourmandiz
Bandi ki pe fer lanatir gagn kriz,
Fouy trou dan lesiel, fiziy malere.

Li koken dife bondie ti kasiet
Met li dan fizi ek so bayonet;
Anvai pei, bayonn enn pep net
Pou plant so pwazon partou lor planet.
Sanse li anvi ki nou viv ere;
Lergete li pe soutir gourmandiz
Bandi ki pe fer lanatir gagn kriz,
Fouy trou dan lesiel, fiziy malere.

Li koken labrez dan foye bondie
Pou alim dife, bril bann lafore,
Touy diversite ek idantite,
Pou kre so rwayom priye lamone.
Sanse li anvi ki nou viv ere;
Lergete li pe soutir gourmandiz
Bandi ki pe fer lanatir gagn kriz,
Fouy trou dan lesiel, fiziy malere.

Li’nn fini hayjak dife kreasion
Pou alim laflam so prop anbision,
Ogmant tantasion, anflam destriksion
Pou ki predater pa konn restriksion.
Sanse li anvi ki nou viv ere;
Lergete li pe soutir gourmandiz
Bandi ki pe fer lanatir gagn kriz,
Fouy trou dan lesiel, fiziy malere.

12. SOLEY LA ANPIK
Laklos legliz pe sonn douz kou
Me personn pa anvi tande.
Soley anpik lao bril tou
Me personn pa ole trouve.
Tou dimoun trase, debrouy-debrouye;
Masinn la ronfle, kraze, fer ravaz;
Zanfan trap fizi, finn aprann touye;
Tibaba dan ber santi bez lor baz.

Lasemine ponp asmatik,
Tiyo desarz sterilite;
Lerb lor dilo fer zimnastik
E kamaron finn ekzile.
Tou dimoun trase, debrouy-debrouye;
Masinn la ronfle, kraze, fer ravaz;
Zanfan trap fizi, finn aprann touye;
Tibaba dan ber santi bez lor baz.

Marsan gonaz anter izienn,
Nouri malad ar so reklam;
Obezite pe kas enn yenn,
Malad leker manz tou kram-kram.
Tou dimoun trase, debrouy-debrouye;
Masinn la ronfle, kraze, fer ravaz;
Zanfan trap fizi, finn aprann touye;
Tibaba dan ber santi bez lor baz.

Lalinn ek zetwal finn gagn fit;
Lamer met pol dan so valiz;
Dezer pe tal lapat ourit;
Pie friyapen bizen jaliz.
Tou dimoun trase, debrouy-debrouye;
Masinn la ronfle, kraze, fer ravaz;
Zanfan trap fizi, finn aprann touye;
Tibaba dan ber santi bez lor baz.

13. ELIT KI MARI
Enn pogne sahib dan legliz mamon
Finn akapar tou: sirfas ek dan fon,
Lapli ki tonbe, ler ki respire.
Dan zot lantrepriz kot egoism fier
Dinite imen napa vo nanye
Parski marsandiz ki ena valer.
Later finn vinn marsandiz;
Lesiel finn vinn marsandiz;
Dimoun finn vinn marsandiz.
Gourmandiz samem sime paradi.

Enn pogne sahib Lotel Gouvernman
Finn trap tou pouvwar Laparey Leta.
Si ou poz kestion ou gagn lamerdman;
Ou bizen kone gouvernman li la
Pou li gouverne. Kontan, pa kontan
Monsenier Foulous konn servi larzan.
Later finn vinn marsandiz;
Lesiel finn vinn marsandiz;
Dimoun finn vinn marsandiz.
Gourmandiz samem sime paradi.

Enn pogne sahib dan Akademia
Finn desid pou nou ki bahout atcha.
Zot ki deside seki enportan
Pou bon serviter servi kapital.
Kouma bon dilo tou bann bon zanfan,
Pou aroz pitay, bizen swiv kanal.
Later finn vinn marsandiz;
Lesiel finn vinn marsandiz;
Dimoun finn vinn marsandiz.
Gourmandiz samem sime paradi.

Enn pogne sahib dan legliz mamon
Finn akapar tou.
Later finn vinn marsandiz;
Lesiel finn vinn marsandiz;
Dimoun finn vinn marsandiz.
Gourmandiz samem sime paradi.

14. NISA KONSOMASION
Dan nou douniya premie komannman
Dir nou ar lafors si nou’le ere
Bizen konsome, ankor konsome
E ler nou fini, rekoumans mouvman.
Konsome, konsome, pa aret konsome!
Paradi, nirrvana, moksha dan konsome!

Pa per met disik dan goble dite;
Pa per manz gato tranpe dan diwil;
Pa per sanz lamod, pa per roul friwil;
Pa per aste nef, rezet seki vie.
Konsome, konsome, pa aret konsome!
Paradi, nirrvana, moksha dan konsome!

Pa per fongoyo; kan ou fatige,
Pa per get porno. Reel pa ase?
Pa per fer plonzon dan lemonn virtuel.
Kan pa depanse, lerla ki nou fel.
Konsome, konsome, pa aret konsome!
Paradi, nirrvana, moksha dan konsome!

Pa koz ramase, sa lespri barbar;
Ler ou pran kredi lerla ou dan zar.
Se dan overdraf ki’ena dinite;
Se dan pran prete ki sivilize.
Konsome, konsome, pa aret konsome!
Paradi, nirrvana, moksha dan konsome!

Bondie finn donn nou rises enn planet;
Pran, pran, pran, pran, pran ziska rasazie.
Pa fer nimakarram, aret fer tret!
Pa per konsome kan bondie done.
Konsome, konsome, pa aret konsome!
Paradi, nirrvana, moksha dan konsome!

15. HAYSH BETA, HO BETA
Chacha Manilall ti koz ar so bef
Vadire papa pe koz ar garson.
Aster bann zanfan pa konn koz ar bef
Parski li enn trans mor dan zot lasiet.
Haysh beta, ho beta Chacha la ti dir;
Asterla bef finn vinn lartik laboutik.

Kirrkirrkirr kotkot mo mama ti dir;
Kok, poul ek volay galoupe vini.
Kan fami vini zanfan al maye
Pou ki mama kwi enn bon kari poul.
Kirrkirrkirr kotkotkot mo mama ti dir;
Asterla nou zis tir poul dan frizider.

Babam ti nouri kabri dan lakour;
Toulegramaten al sers pake lerb
Pou nouri beta, pou nouri beti.
Toule-de Zanvie nou manz kari bouk.
Chichichi, chichichi! Aret fer malang!
Asterla bann zanfan pa konn lekiri.

Matant Lilinn ti ena park koson
Ki li okipe kouma so zanfan:
Li donn zot manze, li koz-koz ar zot
Ziska ler vini pou ki zot ale.
Ayaya, ayaya! Ki pe arive?
Personn pa kone kot sosis zot sorti.

16. NON, PA VRE!
Dimoun koz nenport dir fer atansion;
Tro boukou karbonn dan nou domisil
Pou fer bann dega san reparasion;
Akoz sa meyer karbiran fosil
Res anba later, res anba lamer
Pou ki nou dime napa pous traver.
Mwa mo dir pa vre, tousala manti
Parski gran bwana ki zongle profi
Finn fer mwa konpran kot mo lentere.
“Zame pa get pli lwen ki to nene!”

Dimoun koz nenport pe dir pa koup pie
Parski pie absorb karbonn latmosfer,
Refrwadi later, fer lapli tonbe,
Protez nou lakaz, adousi nou ler.
Pie dan lafore, samem termostat
Ki regle saler, anpes lavi kat.
Mwa mo dir pa vre, tousala manti
Parski gran bwana ki zongle profi …

Dimoun koz nenport pe dir nou koumsa
Aret roul loto, meyer pedale.
Loto anpwazonn ler dan douniya;
Bisiklet donn nou meyer lasante.
Lenerzi nou misk, fotovoltaik
Pli tamam ki lenerzi atomik.
Mwa mo dir pa vre, tousala manti
Parski gran bwana ki zongle profi …

Dimoun koz nenport aster rabase
Bizen bliye krwasans ekonomik;
Aret viol Gaya; bizen partaze;
Bizen devlop konsians ekolozik.
Mama-Later pe plore toulezour
Akoz so zanfan finn bliye lamour.
Mwa mo dir pa vre, tousala manti
Parski gran bwana ki zongle profi
Finn fer mwa konpran kot mo lentere.
“Zame pa get pli lwen ki to nene!”

17. ANSENE-DERASINE
Krwasans kolonial kraz idantite,
Tras frontier fos-fos, met nwar dan rezerv,
Ansenn zom ek fam, fer vantalakan,
Kol enn nimero, avoy lor bato.
Kolon so seval, lisien rabater,
Sat madam kolon ena gran valer;
Afriken li zis lartik dan bazar,
Ansene-derasine san lespwar.

Pou blan dan Lerop ti’ena lot tretman:
Magna Carta ek Habeas Corpus.
Me pou Afriken pa ti’ena tousa
Parski pou bann blan nwar li enn sovaz.
Kolon so seval, lisien rabater,
Sat madam kolon ena gran valer …

Peizan Lerop, travayer Lerop
Ti pe pas mizer me ti ena drwa
Me nou frer ek ser dan pei Lafrik
Ansene-derasine ti dan dif.
Kolon so seval, lisien rabater,
Sat madam kolon ena gran valer …

Letan dan Lerop pe koz drwa imen
Bann blan dan Lafrik koz aparteid;
Lavil entelizan pou seki blan,
Geto pou bann nwar andeor pouvwar.
Kolon so seval, lisien rabater,
Sat madam kolon ena gran valer;
Afriken li zis lartik dan bazar,
Ansene-derasine san lespwar.

18. ZILIET EK RAMDEO
Ler Ziliet ek Ramdeo deside
Pou konstrir ansam zot prop lavenir
Chachi ek chacha, tonton ek tantinn,
Vwazinn ek vwazen pa dakor ditou.
Tomem to kapav kwar!
Melanz sanbrani ar dilar?
Eski zot kone nou tou Afriken
Lor enn lil Kreol pe tras nou desten?

Kan zot baba ne, enn zoli metis,
Bann lalang traver koumans vomi fiel.
“Akoz enn batar kiltir andanze;
Akoz enn batar disan melanze.”
Tomem to kapav kwar!
Melanz sanbrani ar dilar? …

Ler sa zanfan la koumans al lekol,
Paran dir zanfan fer bien atansion,
“Pa frot-frote ar enn piti batar,
Tansion zot perdi pirte zot kiltir.”
Tomem to kapav kwar!
Melanz sanbrani ar dilar? …

Zordi zanfan la finn vinn prezidan
E tou bann paran souet mem zafer.
“Bondie, silteple, fer li amoure
Ar mo tifi la ki’nn tas lor poto.”
Tomem to kapav kwar!
Melanz sanbrani ar dilar?
Eski zot kone nou tou Afriken
Lor enn lil Kreol pe tras nou desten?

19. WARNING WARMING
Seki pa ti kwar aster axepte
Ki bizen fer vit parski lamone
Ki zordi lerwa dime bachara
Ki perdi kara, fini dan kaka.
Lamare monte ler nou pe konstrir
Sato lor disab.
Ekout warning warming!
Kan bondie panse nou pa vo nanye
Li fer nou vinn fou.
Ekout warning warming!

Bann ki ti pe dir istwar dan garaz
Finn fek dekouver istwar ar laraz
Aster pe ekrir sapit enportan:
Ki nou bizen fer pou nou res vivan.
Lamare monte ler nou pe konstrir
Sato lor disab.
Ekout warning warming!
Kan bondie panse nou pa vo nanye …

Tou bann ki ti kwar kiltir materyel
Napeyna lafen; krwasans materyel
Napeyna limit aster pe tranble
Parski piramid pe koumans grene.
Lamare monte ler nou pe konstrir
Sato lor disab.
Ekout warning warming!
Kan bondie panse nou pa vo nanye …

Aster zot konpran lanez ki pe fonn
Pa res dan pol nor ousa dan pol sid;
Trezor lor laplaz, dan bor larivier
Pe’al anba lamer ki pe mont montagn.
Lamare monte ler nou pe konstrir
Sato lor disab.
Ekout warning warming!
Kan bondie panse nou pa vo nanye
Li fer nou vinn fou.
Ekout warning warming!

20. DIFERAN ME EGAL
Egalite pa vedir memparey;
Peyna de ki kouma de gout dilo.
Ki nou nwar ou blan, ki nou zonn, maron;
Ki nou zom ou fam, ki nou ge, lesbienn;
Ki nou viv anvil ousa lakanpagn;
Ki nou borlamer ousa lor montagn
Mem nou pa parey nou bizen egal.
Diferan-egal, egal-diferan
Samem baz nouvo sivilizasion.

Egalite pa vedir memparey;
Peyna de ki kouma de gout dilo.
Ki nou labourer ousa artizan;
Ki nou dan lepor ousa dan lizinn;
Ki nou dan biro ousa lor bato;
Ki nou mesennjer ousa prezidan
Mem nou pa parey nou bizen egal.
Diferan-egal, egal-diferan
Samem baz nouvo sivilizasion.

Egalite pa vedir memparey;
Peyna de ki kouma de gout dilo.
Ki nou Monsenier ousa sakristen;
Ki nou manejer ousa zardinie;
Ki nou enfermie ousa sirirzien;
Ki nou profeser ousa etidian
Mem nou pa parey nou bizen egal.
Diferan-egal, egal-diferan
Samem baz nouvo sivilizasion.

Egalite pa vedir memparey;
Peyna de ki kouma de gout dilo.
Ki nou enn sanpion ousa enn mandian;
Ki nou enn vedet ousa ordiner;
Ki nou enn atlet ousa enn langra;
Ki nou lorea ousa enn fatra
Mem nou pa parey nou bizen egal.
Diferan-egal, egal-diferan
Samem baz nouvo sivilizasion.

21. ANOU PARTAZE!
Fini sa lepok kot sakenn ti kwar
Ki li ti kapav ramas larises,
Ranpli so kofor, grandi so lanpir,
Viol Mama-Later, pers trou dan lesiel.
Sak sezon so fler ek so fri amer;
Later fatige, nepli respire.
Kikfwa pa tro tar pou nou sanz manier;
Aret fer piyaz, koumans partaze.

Bondie ti nom nou gardien lanatir
Me nou finn prefer gardien simitier;
Olie nou okip enn kado presie,
Nou finn swazir pou get zis lentere.
Sak sezon so fler ek so fri amer;
Later fatige, nepli respire.
Kikfwa pa tro tar pou nou sanz manier;
Aret fer piyaz, koumans partaze.

Telman nou gourman, zis pans nou zwisans,
Nou finn bliye net solidarite;
Nou nepli gete ki vwazen bizen;
Ki nou bizen fer pou amenn lape.
Sak sezon so fler ek so fri amer;
Later fatige, nepli respire.
Kikfwa pa tro tar pou nou sanz manier;
Aret fer piyaz, koumans partaze.

So ler finn vini pou sanz nou manier;
Aprann ar lepep ki pe’amenn lalit
Pou anpes voler detrir zot kiltir;
Aprann partaze pou ariv dan bit.
Sak sezon so fler ek so fri amer;
Later fatige, nepli respire.
Kikfwa pa tro tar pou nou sanz manier;
Aret fer piyaz, koumans partaze.

22. CHAWCHAW
Nou pa fouy later pou nou plant manze
Me pou rod larzan, lor, diaman, petrol;
Nou pa nouri poul, kabri ek mouton
Pou nouri zanfan ek pou abiy zot
Me pou fer profi e pou fer profi
Nou servi ormonn e so rezilta
Nouri maladi ki nou pa geri.
Chawchaw natirel ki nouri lekor
E okip lespri finn dir nou baybay;
Aster chawchaw pe kiltiv nou lamor.

Bann kiltivater pa pe zwenn de bout
Parski nouritir ki sorti lot pey
Pe vann bomarse parski gouvernman
Sa bann pei la servi sibvansion
Pou fer pri bese, kraz konpetision.
Lamone koze, lasante tire,
Profi ogmante, malere plore.
Chawchaw natirel ki nouri lekor
E okip lespri finn dir nou baybay;
Aster chawchaw pe kiltiv nou lamor.

Ki pou arive ler chawchaw manke?
Ler exportasion koumans retresi
Parski pou bizen nouri sitwayen?
Ki pou arive ler bato nepli
Sarye nouritir, travers losean?
Ler realize napeyna manze
Parski nou karo pa ena rannman?
Chawchaw natirel ki nouri lekor
E okip lespri finn dir nou baybay;
Aster chawchaw pe kiltiv nou lamor.

Ki finn ariv nou? Kan nou finn perdi
Nou oryantasion? Kan linet roupi
Finn bar nou gete, anpes nou trouve
Nou’nn perdi sime, nou pe rant piktet
Dan lagel reken? Kan sa ti’arive?
Eski finn tro tar pou redres labar,
Fer nou pirog sorti dan marenwar.
Chawchaw natirel ki nouri lekor
E okip lespri finn dir nou baybay;
Aster chawchaw pe kiltiv nou lamor.

23. ZILIET EK RAMDEO 2
Ler ti baba ne Ziliet dimande
Ki nom pou done.
So belmer dir li, “Gete twa beti,
Twa ki so mama; gete ki pli bon.”
Ziliet pran letan, lerla deside
Pou’apel li Devi kouma so belmer.
Tou dimoun kontan.
Klwazon pe tonbe; miray pe grene.
Nouvo youg pe ne, anou plant enn pie.

Vwazen pe lager, mari pe bat fam.
Ki mo kapav fer?
Ramdeo sorti al koz ar vwazen,
“Kifer to bate? Koze pa ase?
Ale do matlo, ale souy so larm.”
Mari la tike; li pa rezenbe;
Li dimann pardon.
Klwazon pe tonbe; miray pe grene.
Nouvo youg pe ne, anou plant enn pie.

Lakaz pe brile, dimoun antoure.
Ki pe arive?
Ziliet dir zot tou, nou marye pike,
“Pa get tamasa, vinn donn enn koudme;
Fer plas pou zanfan; nou partaz manze.”
Nou tou korpere pou teng dife la,
Donn sekirite.
Klwazon pe tonbe; miray pe grene.
Nouvo youg pe ne, anou plant enn pie.

Lamer pe monte, teren pe glise;
Lavi menase.
Ziliet, Ramdeo, vwazen ek vwazinn,
Zot tou kriy ansam, “Sakenn so sakenn
Nepli ena plas dan nou douniya.”
Solidarite pe dimann so drwa,
Samem nou kiltir.
Klwazon pe tonbe; miray pe grene.
Nouvo youg pe ne, anou plant enn pie.

24. NOUVO YOUG
Zegwi dan revey pre pou tous minwi.
Ziliet, Ramdeo ek tou zot fami
Pe tap jal-dolok, pe sant Rambajann
Pou dir bienveni nouvo youg beni.
raghupati rāghav rājārām,
patit pāvan sītārām
sītārām, jai sītārām,
bhaj tū pyāre sītārām
īśvar allāh tero nām,
sab ko sanmati de bhagavān
Sef Rwayom Raghu, O Bondie Rama,
Ki soulaz bann ki finn tom dan traka,
Sita ek Rama, Rama ek Sita,
Nou loue Rama, nou loue Sita,
To apel Bondie, to apel Allah,
Beni nou sazes, beni nou lafwa.

Zegwi dan revey pe montre minwi;
Sonn laklos legliz, fer azann sante.
Ale Ramdeo ek to bienneme!
Sonn jal ek dolok! Larg fedartifis.
raghupati rāghav rājārām,
patit pāvan sītārām
sītārām, jai sītārām,
bhaj tū pyāre sītārām
īśvar allāh tero nām,
sab ko sanmati de bhagavān
Sef Rwayom Raghu, O Bondie Rama,
Ki soulaz bann ki finn tom dan traka,
Sita ek Rama, Rama ek Sita, …

Get nouvo soley pe avoy signal
Dan lorizon les, pe anons nouvel
Nesans nouvo youg; dir nou pa bliye
Lamour ek pardon, solidarite.
raghupati rāghav rājārām,
patit pāvan sītārām
sītārām, jai sītārām,
bhaj tū pyāre sītārām
īśvar allāh tero nām,
sab ko sanmati de bhagavān
Sef Rwayom Raghu, O Bondie Rama,
Ki soulaz bann ki finn tom dan traka,
Sita ek Rama, Rama ek Sita,
Nou loue Rama, nou loue Sita,
To apel Bondie, to apel Allah,
Beni nou sazes, beni nou lafwa.
(STIL BAJAN, STIL JAZ, STIL SEGA)
raghupati rāghav rājārām,
patit pāvan sītārām
sītārām, jai sītārām,
bhaj tū pyāre sītārām
īśvar allāh tero nām,
sab ko sanmati de bhagavān

09.08.2015

LARENN AMMA

KANNTO 1
Larenn Amma ti diriz enn lanpir
Ki zame pa ti fer so latet dir
Apart enn ti lil omilie lamer
Kot latet kokom ti pe fer akter.
Enn swar nou larenn ti fer enn kosmar:
Enn larme milpat nwar kouma fer nwar,
Long kouma koulev, kouma trouloulou
Ti pe rant partou, ti pe bous tou trou
– Trou nene, labous; trou zorey, lizie –
Larenn Amma pa kapav respire;
Ler li sey leve li tann krak, krak, krak
Anba so lipie; milpat plak par plak
Grenn lor so figir. Ki vedir tousa?
Bizen gagn lizour, konn wachiwacha.

Boner gramaten, Konsey Mazeste
Ti koumans travay: kalkile-trase;
Trase-kalkile ziska gagn konpran;
Ziska ki mesaz bann milpat zean
Dir tou zot sekre, met bien lekleraz
Lor fernwar kosmar, ekler marekaz.
Bann konseye la ti’ena solision
Sorti dan texbouk san explikasion:
Depi bien lontan pa’nn ogmant bidze
Espionaz, erfors, lamarinn, larme;
Bann zarm finn vinn vie; ena fini kat;
Ena nouvo bom pa zis touy milpat
Me li eliminn mem so abita,
So A.D.N ek tou baal-bacha.
– “Me,” larenn ti dir, “ler pe touy ennmi,
Nou pou touy osi lavi dan pei!”
Silans dan konsey. Enn mous pa bouze.
Larenn ti konpran ki bann konseye
Kan zwenn nouvo bez zot vinn gounga net;
Zis dan rol routinn ki zot zwe atlet.
– “Mersi pou zot led; aster mo’nn konpran
Ki nou bizen fer kont milpat zean.
Zot kapav ale. Dir Beta Komik
Vinn get mwa deswit ar enn zoli trik
Ki fer mwa riye. Pa bliye dir li
Amenn so kopinn, nou zoli Beti.”

Ler zot finn sorti, Amma soupire.
“Ki pe ariv zot? Ki pe arive?
Zot pa ti koumsa. Bom ek bazouka
Kont detrwa milpat? Zot finn vinn pagla?
Koumadir zot finn perdi lekilib;
Pa konn diferans ant latwal ek fib;
Nepli konn dozaz ler pe pran meksinn;
Pe admir feyaz olie get rasinn.”
Aster li foul sir so Beta Komik
Ansam ar Beti, enn lafors mazik,
Pou kapav aret tou bann derapaz
E trouv solision ki pa kraz lakaz.
Enn son familie koup so reflexion;
Tapaz zanimo ki ankominion
Pe koste dousma ar lasal konsey;
Korbey mizikal partou pe egey
Lalinn ek zetwal, lesiel ek later;
Enn sourir ere ekler liniver.
Timama apre Beta ek Beti
Ek zot troupo serf, toutou ek torti,
Zwazo set kouler ek seval volan
Blan, nwar, zonn, maron rantre san par san.
Larenn Amma tris oblize riye
Ler li get grimas ki finn prepare
Pou fer so tristes fonn kouma glason
Kan soley fer dimoun dimann pardon.
Enn sel kout ler fre aroz latmosfer
Lasal Konsey kot zeni Lisifer
Angourdi lespri, sey blok kreasion,
Nouri konfizion, donn palpitasion.
Kreasion artistik kouma mazik
Ti’amenn lazwa, fer latmosfer komik
Efas tras trazik, remet lesperans
Dan vizion kosmik, balye prop zans rans.

Larenn Amma aplodi spektak,
Dir so de zanfan ena tro frikfrak;
Li bizen koudme pou rezoud problem
Ki detourn dile anpes gagn lakrem.
Beti ek Beta zot konpran deswit
Ki Mama Kosmik ole ki vit-vit
Tou zot bann artis retourn zot lakaz
Parski pa so ler pou okip gonaz.
Kan tou bann artis ti fini sorti,
Larenn Amma koz ar so de piti,
Dir zot ki ena omilie lamer
Enn ti lil gayar ki parfwa traver.
Telman li’ena nom li nepli kone
Ki vre-vre ete so idantite.
Se Dinarobinn, Sirne, Dodo Kat?
Lapetitfrans ousa Chotabarat?
– “Mo kwar ti pou bon si zot de zot al
Get ki pe pase, kot nou pe fer mal.
Mo pa kwar problem la tro-tro serye.
Sinon dan mo rev ti pou’ena sanpie.
Milpat mem zean, zot inofansif.
Si pa okipe lerla nou dan dif.
Zot pou envizib. Savedir fasil
Pou zot fer lanket, debrouy zot difil.
Ki zot dir, mo Beta ek mo Beti?
Mo sir enn timama tou pou fini.”

De zanfan la ti fite pou ale
Parski travay ek vakans pou marye.
Enn segonn pli tar zot ti lor laplaz,
Pe get vakansie anplen badinaz;
Pe get travayer pe fer zot louvraz;
Santi loder mazout fer so ravaz.

KANNTO 2
1 – BETA
Si kontradiksion fer lavi marse
Dan ti lil Sirne li kapav touf tou.
Telman zot tir lay, rod lipou partou,
Olie fer progre, zot pe rekile.
Plis zot pil anplas, plis zot exite;
Kan zot pe fouy trou dan karo labou,
Falepa dir zot ki zot finn vinn fou.
Zot anvi tande zot finn vinn bondie.
BETI
Lepep dan Sirne kontan kan tann dir
Li admirab, malen ek debrouyar;
Ki pa neseser plim, papie, polank;
Ki li kapav konte, ekrir ek lir
Miltileng dan labrim ek dan brouyar
Mem si li prefer servi pous dan lank.
2 – BETI
Kan Amma Kosmik ek sef planeter
Gagn boukou traka sanzman klimatik;
Kan bann sen partou pe koumans panik
Pe fer lapriyer, dimann led Senier;
Kan li kler aster fer so anliver;
Nepli pe kapav organiz piknik
Parski vag lamer mont lao anpik
Bann dimoun Sirne pa’le sanz manier.
BETA
Kan lanez Pol Nor ek lanez Pol Sid
Galoup dan lamer sa konsern bann Pol.
Pa koz renouvlab! Lapli tro souvan,
Mouy partou, fer voltaik vinn timid;
Get realite! Aret fer fofol!
Mazout ki lerwa. Difisil konpran?
3 – BETI
Parol Amma dan liv nef dan vitrinn.
Zame finn ouver; zoli pou gete.
Zot koz priy Soley; zot koz priy Lalinn;
Mesaz liv sakre zot bliye gete.
Diskit abiyman; fer kont sakreman;
Seremonial bos pe diriz bann los;
Pa fer sa, fer sa, pli gran komannman
Ki touf liberte dan lasos plenpos.
Pourtan depi koumansman nou Amma
Pe gid nou lespri atraver profet,
Atraver avtarr pou ki nou atma
Pran sime moksha, tourn ledo ar tret.
Kifer ti detay anpes nou trouv kler?
Kifer nou pa trouv sazes milener?
4 – BETA
Zot koz liberte, sant egalite,
Zap fraternite; zot koz drwa imen,
Lazistis sosial; bizen fer dibien,
Pa fer dominer, pa kraz malere.
Fale ekout zot koz bel-bel koze:
Afriken, Endien, Mizilman, Kretien,
Karnivor, erbivor, vezetaryen,
Tou bann kreatir zanfan mem Bondie.
BETI
Me enn ti pogne finn akapar tou
Seki lor later ek anba later
E plis zot ena plis zot vinn gourman.
Ar zot larises zot kontrol partou:
Drwa propriyeter, pwisans militer,
Parti politik ek so gouvernman.
5 – BETA
Mo konpran kifer Amma fer kosmar.
Depi koumansman li pe ansengn nou
Linite ant de kontrer trap labar
Dan lapas-lespas, dan tou trou partou.
San yoni peyna linga, san linga
Pa ena yoni; san mwa peyna li,
San li peyna mwa; san lao peyna
Anba e san anba lao fini.
Me gete gate ki pe arive:
Shaktimann finn ferm Shakti dan prizon;
Pasif finn koken lenerzi ki vre,
Fer maya manti dam pion kreasion.
Shakti-Shaktimann bizen rekoumans
Zwe vre lamizik ki regle ladans.
6 – BETI
Amma dir toultan aret fer piyaz;
Liniver pa la pou zwisans zwiser.
Nou tou nou bizen okip bien nou baz,
Protez kreasion pou kiltiv boner.
Li dir nou toultan bizen plant pardon
Pou nou gagn lamour, bote ek lape.
Pa dan plant pikan ki konstrir bann pon;
Partaze raport solidarite.
Me ki nou trouve? Tou pou mwa plen tenk;
Kraz kor pran nisa; vantar gagn meday;
Tilespri gagn bon; mesanste deklenk
Bann resor, fer lekzistans vinn bien fay.
Olie armoni, ritm ek melodi
Detone, boude ki pe fer mari.

KANNTO 3
Pou konpran pli bien, Beti ek Beta
Desid pou al viv kot bann abitan
Lavil, lakanpagn, borlamer, danbwa;
Dan zot abita get zot konportman
San ki zot kone; get wachiwala
Pou gagn enn lizour, enn pli bon konpran.
Kreatir mortel pa trouv imortel
Ki trouv tou zestaz bann seki mortel.
2
Partou kot pase ena lasapel,
Legliz, katedral, lagrot ek grannkrwa,
Shivala, kovil, kalimay, otel,
Pagod ek moske pou exprim lafwa
Me tigit dimoun ki lir bann gospel,
Koran, Testaman, Bhagavad-Gita.
Tou dimoun prefer zis aprann par ker
Detrwa tipti fraz, pa kone kifer.
3
Partou tann dimoun pe koz-koz parol,
Melanz konstriksion, bliye ponktiasion;
Expresion traver pas pou parabol,
Gramer kabose may elokision.
Pourtan tou dimoun gagn plas dan lekol
Me se anba ban ki’ena enstriksion.
Nenport koul priz dan robine fer ler
Ki melanz gramer ek vokabiler.
4
Laplipar dimoun dir zot disan pir;
Lalwar, Lasenn, Ganga, Godavari
Finn lav tou enpirte dan zot kiltir
Parey kouma Yangzi ek Zambezi.
Zot lang ek kiltir, zot literatir
Ekrir an Laten ek Devanagri.
Kaligrafi, ideogram tamam
Ar grannwar ek ar vantar plen zot nam.
5
Zot tou deklar vierz avan zot marye;
Adilter zot dir enn pese mortel
E fam adilter bizen lapide
Parski pa kapav remet li lor rel.
Ki fer ar zom la? Tango dans ade.
Pa melanz kalchoul! Fam ki bagatel.
Bizen res senser, pa fer ipokrit
Si nou’le merit, si nou’le gagn tit.
6
Enn ti fimer mas fini dan lazol,
Gran trafikan pe dine ar minis;
Enn ti voler fri vit may dan lakol,
Konn zongle milion, ou dosie res lis;
Malere ansent prefer bwar lizol,
Bann foulous plen tenk pa per lazistis.
Mazistra paret get ar de lizie:
Enn pou bonere, enn pou malere.
7
Partou kot pase Linga fer lalwa,
Yoni oblize manz margoz amer;
Pistole, fizi, bom ek bazouka
Pe balye karo, kraz sentetizer,
Met ne ar tronbonn ek defons tabla;
Bril palet, penso; desir diksioner.
Bliye lekritir ek literatir!
Viv karri-barri ek gato lasir!
8
Me enn sans ena Vasou ek Amoy,
Devi ek Yousouf, Christiann ek Krishna,
Adam ek Steeve ki efas tou soy,
Ed nou avanse pou al Nirvana.
Ayo get laba! Misie, Madam Joy
Pe okip zarden pou nouri baba.
Zot met dan later bann pie fryapen
Pou ki bann zanfan zame mordefen

KANNTO 4

Lor sime karokann Beti ek Beta
Ti zwenn enn pagla ki ti pe koz
Ar fey, ar pie, ar zwazo lor brans, ar zwazo dan ler;
Parfwa li sante; aret sante; riye; koz ar limem.
Beta dir Beti,
“Anou ekout li!
Li omwen pa pou koze pou fer pouvwar plezir.”

Zot desid pou swiv Pagla.
Mem si zot ti vizib Pagla pa ti pou trouv zot
Parski pou Pagla tousala maya.
Li kontinie so diskour ar fey, fler ek zwazo.
Enn kou li koumans sante,
Tap so lestoma,
Danse.
“Kari lalo mo koko
To pik sousouna.
To roul dan saret mo koko
To dir mwa loto;
Ler to manz sounouk mo koko
To dir mwa somon;
To bwar dite pir mo koko
To dir mwa sanpagn.
Kari lalo mo koko
To pik sousouna.”

Li arete,
Get otour li,
Mont lor enn pie mang dofine,
Kas enn mang demi-mir,
Asiz lor lerb ledo apiye kont tron,
Manz so mang.
Ler li fini,
Li al fouy enn trou, anter loyo mang la.
Li retourn kot so pie,
Koumans reve.
“Mo granper pa ti dir mwa …
Mo granmer ‘si…
Ni mo papa, ni mo mama…
Ki mo ete?
Lot zour lor televizion
Mo ti aprann
Ki mo vre anset zot sort Lafrik,
Kot larivier … pa Ganga… pa Zambezi?
Non … savon anpoud … omo … wey samem…
Larivier Omo.
Zot finn al partou.
100,000 banane.
Depi partou zot finn vinn isi
Dan mo pei Sirne.
Savedir mo enn Afriken Sirneen.
Wey, Afriken Sirneen.
Mwa Pagla mo enn Afriken me plis ki sa…
Pa ti’ena personn.
Enn vini koup pie ebenn…
Amenn lamor dodo…
Zot ti plant kann lor mo ledo,
Lor mo ledo, lor to ledo…
Lot amenn derasine depi Lafrik …
Lot lot amenn derasine depi Lenn…
Dalenn at anna
Asirne bahut atcha;
Dalenn mete langouti;
Asirne mete kalson palto…
Natakwa ba sinema ba
Kekarr sange jaybon?
Jaybon soferrwa ke sang…
Ki mo ete?
Afriken…
Afriken Sirneen…
Afriken Sirneen Endien?
Non! Non! Non!
Afriken Sirneen Endo-Afriken?
Non!
Afriken Sirneen Endo-Kreol?
Wi!
Samem!
Endo-Kreol.
Alaki mo ete.
ENDO-KREOL.
Lor lil Kreol, mo viv Kreol, manz Kreol, koz Kreol.
Ki li bizen mama, ki li bizen
Donn li ki li’le…
Chombolila chombo li
Chombo li chombo li pa les sape.”

Apre li plonz dan enn rev silansie.
BETA
Omwen enn ki kone ki li ete!
BETI
Li pa pagla ditou. Ena lespwar!
KANNTO 5
Mersi ou pe swiv zournal lor SBC. Tou bann siyantis Nasion-Zini dakor ki nou finn tro tarde pou azir. Dan Pol Nor ek Pol Sid tou lanez finn preske fonn. Nivo lamer finn telman monte ki Lond, Pari ek Niouyork finn al anba lamer. Lamwatie kontinan Erazi, Lamerik, Lafrik ek Lostrali finn nwaye. Enn bon parti Antartik finn vinn abitab e plizier pei pe lager pou koloniz li. Dan Sirne zis Oplato ki andeor dilo. SBC finn mont enn stidio tanporer isi pou kapav res ankontak ar bann sirvivan. Nou bann reporter finn al enpe partou. Nou ena boukou zimaz tris pou montre ou me ena osi zimaz lespwar. Dimoun partou pe ed so prosen. Dan gran deliz, Nasion Larkansiel finn ne.
Anou terminn nou emision ar enn lapriyer ki Lepap Franswa ti konpoze.

Bondie Toupwisan to prezans li la
Partou dan kosmos; gran kouma tipti
Gagn benedixion to gran labonte.
Vers dan nou lespri lafors to lamour
Pou fer nou kapav plant partou kote
Lavi ek bote; vers dan nou leker
Lape neseser pou ki nou isi
Viv lor sa Later kouma frer ek ser;
Fer boner grandi, fer maler kile.
O Bondie bann pov, donn nou to lafors
Pou fer nou kapav ed seki dan pens,
Ki san protexion – sa bann kreatir
Ki dan to lizie pli zoli trezor.
Geri nou lespri pou ki nou kapav
Okip nou planet, aret fer piyaz;
Pou ki nou kapav sem lagren bote
Anpes polision, destriksion fane.
Geri nou leker pou ki nou aret
Rod zis nou profi pandan ki bann pov
Ek planet Later pe kriye-plore.
Ouver nou lespri pou ki nou konpran
Valer sak kiksoz; gid nou santiman
Pou ki nou konpran linite beni
Ant nou ek tou kreatir liniver
Ler nou pe vwayaz ver to lalimier.
Mersi O Bondie parski to vey nou
Gramaten-tanto, bontan-movetan.
Ed nou pou konstrir enn lemonn meyer
Kot ena lamour, lape, lazistis.

14 Zwiye 2015

LES TO ZARDEN KOZE

LET YOUR GARDEN SPEAK

Mersi Google pou bann zimaz/Thank you Google for the pictures
Pou mo bann aryer tizanfan ki pa’nkor ne.
Mo finn pran prete ar zot seki mo pe konsome,
Me pardonn mwa si mo pa reysi rann zot
Trezor zot finn pret mwa.
Bondie ti donn nou enn zoli zarden
Me nou’nn fer li vinn enn simitier.
Ayo mo bann zoli zanfan!
Eski pou ena fler
Dan zot douniya?

For my not yet born great grandchildren.
I have borrowed from you what I’m consuming
But forgive me for not giving back
What belongs to you.
The Lord gave us a beautiful garden;
It’s now a graveyard.
Dear, dear children,
Will there be flowers
In your world?

ORPHELIA: There’s fennel for you, and columbines: there’s rue for you; and here’s some for me: we may call it
herb-grace o’ Sundays: O you must wear your rue with
a difference. There’s a daisy: I would give you
some violets, but they withered all when my father
died: they say he made a good end,–
(Hamlet, Act IV scene V)

ANTIRYOM

Parski antiryom pran boukou letan avan deperi
Li finn vinn senbol ospitalite dan tou nou lespri.
Li pa zis zoli, ena long lavi, li amenn lasans;
Li fer soy boure, garanti boner e donn abondans.
Nou trouv li partou kan pe selebre nesans ek lamor;
Sikse ek defet; koumansman karyer; kan ariv dan por.
Tann dir ki dan ben so fey ek so fler donn lekor frison
Me fer atansion parski zot kapav donn iritasion.

ANTHURIUM
Anthurium, because it lasts for a long time
Is in people’s minds a welcome sign.
It brings forth luck, long life in beauty;
Drives out bad luck, gives joy and plenty.
It celebrates birth and death;
Success and failure, start and finish.
Flower and leaf may sooth your bath
Watch it! There may be hitch and itch.

AZALE

Ferm ek frazil, mo toulede;
Lavi, lamor, mo toulede.

Dezir retourn dan mo lakaz;
Dezir pou dir for mo laraz.

Artis apel mwa elegans;
Lezot fer kwar mo manigans.

Enn kontan mo lentelizans;
Lot prefer kwar mo enn nwizans.

Gita toultan li’ena rezon;
Lavi li enn kontradixion.

AZALEA
I am strong and in poor health;
I am also both life and death.

I am the wish to get back home;
The wish to spit out my foam.

Artists think I’m elegant;
Others claim I’m a delinquent.

Some think I’m intelligence;
Others think I’m a nuisance.

The Gita is spot on;
Life is a contradiction.

BEGONIA

Begonia roz zoli-zoli.
Pa zis zoli dekorasion:
Bon engredian dan lakwizinn
Ek si bizen enn bon meksinn.
Pa donn zezer Sen Valanten
Me partaz lamitie vwazen.
Mem si li dir, “Tansion! Tansion!”
Li osi dir, “Lavi zoli!”

BEGONIA
Pink begonia, little beauty!
Not just showy frippery:
To spruce up your cuisine;
If need be good medicine.
No good for Saint Valentine
But makes good neighbourhood shine.
Could be tricky and risky
But Oh how lovely!

BOUKIE BANANE
Nou zanfan Goudlenns nou ti apel li
Boukie banane.
Bann petal dife rouz, oranz ek zonn
Ti pe anonse lane pe koste,
Lakoup pe’al fini, lekol donn konze,
Leker zanfan dan lazwa pe atann
Bonom Nwel pase.
Bann fri flanbwayan kouma sab maron
Ti vinn nou lepe ler nou fer akter;
Ler moulen soufle lakoup finn fini,
Kamion sarye kann met kostim kouler
Boukie banane.

Zordi mo aprann ki dan Lostrali
Bann aborizenn konn servi so fri
Pou prepar meni.

FLAME TREE FLOWER
Goodlands kids called it
‘New year bloom’.
Fiery red, orange and yellow petals
Announced new year’s coming,
End of cane harvest, school holidays,
Kids’ Christmas hope.
Flame tree seeds in their brown jackets
Were our swords in imagined shots;
When the mill siren announced harvest end
Cane lorries dressed up
In flame tree colours.

Did you know Australian savvy
Cooks flame tree fruit spicy
As exquisite delicacy?

DALIA

Dan Mekzik zot ador mwa;
Bann zardinie swazir mwa.
Dimann floris ek artis.

Dinite ek elegans;
Lamour pa konn manigans,
Tousa zot lor mo lalis.

Pa kil parad ar problem
Me pa fer fouka kanmem.
Bizen konn so sinapis.

Mo sarye boukou kouler,
Sa pa fer mwa vinn deler.
Floris donn mwa dis lor dis.

DAHLIA
Mexicans love me;
Gardeners choose me.
Ask florists and artists!

I am dignity and elegance;
Love knows not contrivance.
My name is No Mist.

I don’t give up easily
But am not foolhardy.
Always look for the right praxis.

I carry colourful bits;
Am no misfit or nitwit.
Florists love me to bits.

FLER KAKTIS

Pa get zis mo pikan;
Apresie mo petal.

Gita ena rezon:
Partou kontradiksion.

Kan ou viv dan dezer
Lavi enn lot manier.

Si peyna proteksion,
Rezilta extenksion.

Pa get zis mo pikan;
Apresie mo petal.

Mo kapav pran lavi
Me mo donn lavi ‘si.

Pa get zis mo pikan;
Apresie mo petal.

CACTUS FLOWER
I’m not just spine;
I’m also petals fine.

Gita’s spot on;
Life’s contradiction.

When you live in a desert,
Life’s full of alert.

Without protection
No preservation.

I’m not just spine;
I’m also petals fine.

I do take life
And I do give life.

I’m not just spine;
I’m also petals fine.

FLER KAVADI

Mo antour legliz dan Porlwi;
Mo rasinn li dan Kerala.
Mo apel Cassia Fistula,
Aka Amaltas, ‘Konnray’ ‘si.

Kot kovil Kaylason mo la,
Fler Kavadi be momem sa.
Mo tonbe kouma lapli lor,
Beni sime, fer pelren for.

Zot apel mwa Aragvadha
Bann ki konn bien Ayourveda.
Pa zis montre sime Bondie,
Mo osi rant dan gardmanze.

GOLDEN SHOWERS
I may grow in kovil’s view;
My roots are found in Kerala.
I’m called Cassia Fistula,
Aka Amaltas and ‘Konray’ too.

In Kailassam’s yard, that’s me;
Cavadee’s bloom, that’s me.
I fall like drops of gold,
Bless the path of pilgrims bold.

I am Aragvadha
For connoisseurs of Ayurveda.
Not only do I show rightness way,
I am too a good food bay.

FLER ROZ

Tou dimoun admir mo bote
Dan lamour ek dan lamitie,
Dan sekre ek dan gratitid,
Par lamod ek par labitid.

Mo rant dan biznes parfimri;
Mo prezan dan farmasi ‘si;
Kont problem mo enn bon mexinn,
Dan mo fri ena vitaminn.

Mo ena petal ki zoli
Me tansion ena pikan ‘si.

Lager Roz! Ena servi mwa pou lager;
Ziliet servi mwa pou dir lamour senser.

THE ROSE
I am admirable in beauty,
Love and friendship,
Gratitude and secrecy,
By taste and kinship.

Perfume business uses me;
Pharmacy needs me;
For many I’m medicine;
In my fruit there’s vitamin.

My petals are rare,
My spines scare.

Some use my name to kill a dove
But Juliet’s tale tells of true love.

FLER SOLEY

Depi toultan zot kontan ek apresie mwa
Me depi mo’nn tap dan lizie enn gran artis,
Li ti apel Van Gogh,
Limanite antie finn fer mwa vinn vedet.
Parski mo swiv soley, zot apel mwa Soley;
Mo mesaz depi toultan li pa finn sanze:
Falepa bes latet; viv solidarite;
Pa tike, swiv to rev.

SUNFLOWER
I’ve always been loved and admired
But since I struck an artist’s eyeball,
His name was Vincent Van Gogh,
I have become humanity’s pet.
I follow the sun and they call me Sun;
My honest message has never changed:
Don’t give up; be solidary;
Lustily follow your dream.

FOUZER

Kot to pase to pou trouv mwa.
Dan Lazi, Lostrali, Lafrik,
Dan Lerop ek dan Lamerik.

Kot to pase to pou trouv mwa.
Dan lakaz kouma dan lakour;
Dan fet kouma dan simitier.

Kot to pase to pou trouv mwa.
Dan klinik, dan Ayourvedik;
Dan monarsi, dan repiblik.

Kot to pase to pou trouv mwa.

FERN
You’ll find me wherever you go.
In Asia, Australia, Africa,
Europe and America.

You’ll find me wherever you go.
Indoor and outdoor;
In festivals and graveyards.

You’ll find me wherever you go.
In Ayurvedic care and in clinics,
In monarchies and republics.

You’ll find me wherever you go.

FRANZIPANN

Franzipann zame anpann!

Mo dekor likou doula,
Mo dekor likou doulinn.
Mo parfim ber tibaba,
Mo parfim serkey tantinn.

Franzipann zame anpann!

Mo beni lamour, maryaz,
Pouja, bajann, lanterman.
Dan shivala mo prezan,
Kot swami ek kot maraz.

Franzipann zame anpann!
Kan to ler finn arive
Ansam nou reenkarne.
Franzipann zame anpann.

FRANGIPANI
Frangipani never fails you.

Garland for the bride;
And the groom’s pride.
Baby’s cot I sweeten;
Senior’s coffin I bedizen.

Frangipani never fails you.

I bless love and marriage ritual;
Service, rites and burial.
In kovil and mandir see me
Where and when the sacred is really.

Frangipani never fails you.
When time halts and is still,
Born again the two of us will.
Frangipani never fails you.

IBISKIS

Viv to lavi bien; viv kouma bizen.
Falepa sagren kan mo vinn vilen
Parski kan mo’ale, enn lot pou vini;
Lavi kontinie ar yer ek zordi.

Ena pei ki – Hayti, Hawai –
Finn swazir zimaz ibiskis fleri
Pou desinn kler-kler zot idantite,
Pou dir for partou seki zot ete.

Mo kouler dekor bote femininn,
Mo osi nouri ar mo vitaminn;
Dite ibiskis kontrol tansion for;
Permet twa viv bien san tro gran zefor.

HIBISCUS
Live your life as it should be;
Don’t sigh and moan, be ready.
I go only to be back tomorrow;
So wipe the tears of sorrow.

In both Haiti and Hawaii
I draw people’s identity.
They know exactly who they are
Because I am never too far.

I enhance feminine beauty;
I help to keep folks healthy;
Hibiscus tea keeps down pressure,
Makes life jolly, full of pleasure.

ILANG-ILANG

Fler ilang-ilang donn nou dilwil esansiel
Bon pou lasante zeneral-endividiel.
Li bon pou lekor e li bon pou lespri ‘si;
Dan rezion Maskaregn li roul lekonomi.

YLANG-YLANG
Ylang-Ylang yields essential oil
Suitable for all our toil.
It keeps our body and mind fit
And makes the Mascarenes tweet.

KAMELIA

Mo akonpagn lazwa
Mama ek so baba;
Mo akonpagn lamour
Ki grandi toulezour;
Mo akonpagn zefor
Fer lavi vinn pli for.
Me mo osi prezan
Kan ena movetan.

CAMELIA
I am with her
And her baby;
I am with you
And your lover;
I am with you
When you strive hard;
I am with you
When time is hard.

KAPISINN

So fey ek so fler extra!
Si kone kot pou plant li,
Li anpes bebet modi.

Si kone kouma manz li,
Ou salad donn lapeti.
Sey li dan gajak baja!

Li rant dan boukou manze
Me bizen konn prepare.
So fey ek so fler extra!

NASTURTIUM/CAPUCINE
My leaves and flowers are amazing!
Manage them well
And your garden will be swarming.

If you know how to use me
Your salad will taste smashing.
Try me at bhaji making!

If you know how to use me,
Tour table will be inviting.
My leaves and flowers are amazing!


KRIZANTEM

Pa kapav ferm mwa dan kazot!
Dan enn pei mo senboliz
Lamitie ek fraternite;
Dan lot pei mo enn senbol
Lavi, nesans ek renesans;
Dan enn pei mo senboliz
Ankor ek ankor banane;
Dan lot pei mo enn senbol
Fet mama ek rekonesans;
Dan enn pei mo senboliz
Separasion, leker kase;
Dan lot pei mo enn senbol
Konsomasion san neglizans.

Dan tou pei, mo sir enn zour,
Mo pou vinn enn senbol pwisan
Lalit pou sov anvironnman.
Pa kapav ferm mwa dan kazot!


CHRYSANTHEMUM
Don’t try to coop me up!
Here I am
Friendship and fraternity;
There I am
Birth and rebirth;
Here I am
Long life;
There I am
Motherhood and gratitude;
Here I am
Separation and sorrow;
There I am
Consumption with care.

One day, I’m sure
I’ll teach children
To save the planet.
Don’t try to coop me up!

LIS

Li iniversel, li pa konn jatpat.

Ki li dan Lafrik ousa Lamerik,
Ki li dan Lazi ousa Lostrali,
Ki li dan Lerop ansien ek nouvo
Li koz dan tou lang
Langaz dinite ek fertilite;
Bote lazenes ek kontinwite.

Li dan bien partou:
Ki li dan lakour, ki li dan lakaz;
Ki li lor later, ki li lor dilo.

Ki to pe atann?
Anou tou plant lis
Partou!

LILY
I’m universal, know not class or caste.

In Africa and America;
In Asia and in Australia;
In old and new Europe
I speak in all languages
Of dignity and fertility;
Of youth beauty and continuity.

I sit well everywhere:
Outdoor and indoor;
On land and on water.

Why waste time?
Let’s grow lilies
All over the place.

LOTIS

Lavi enn kontradixion.
Plis mo lipie dan labou,
Plis dan lesiel mo trouv tou.

Momem reenkarnasion.
Kouma mo mor mo rene
E mo lavi kontinie.

Devosion, meditasion
Zot fer parti mo atma
Lor sime al nirvana.

Mo pa zis okip lespri;
Mo okip nou lekor ‘si.
Lavi enn kontradiksion.

THE LOTUS FLOWER
Life is a contradiction.
The more in the mud my feet do go
The more in the sky I see more glow.

I am reincarnation.
I rise as I drop down,
And life does not frown.

Devotion and meditation
Are in my ‘atma’
On the road to nirvana.

I do take care of the physical
As well as of the mental.
Life is a contradiction.

MARGERIT

Pourtan mo zis enn fler ordiner!

Wordsworth ti selebre mo bote;
Shakespeare ti donn mo nom Orphelia.
Mo pa zis selebre inosans,
Mo osi fer manze gagn bon gou,
Donn lapeti, geri maladi;
De dan enn, mo marye de nam ser.

Pourtan mo zis enn fler ordiner!

DAISY
I’m just an ordinary bloom!

And yet Wordsworth sang my ditty;
Shakespeare’s Orphelia knew me.
Not only do I celebrate innocence,
I give food tang and fragrance,
Whet appetite and cure malady;
Being two in one, I bind sister souls.

And yet, I’m just an ordinary bloom!

ORKIDE

Ki mo ete?

Mo apel Lamour ek Bote;
Fertilite, virilite,
Gou rafine, pran kont, pran swen.
Bann Aztek ti met mwa dan labwason extra;
Bann Sinwa servi mwa pou fabrik remed kont
Diferan kondision medikal.
Lezot servi mwa pou fabrik parfen
Ek lesans pou met dan nouritir.

Ala ki mo ete!

ORCHID
Who am I?

My name is Love and Beauty;
Fertility, virility,
Good taste, caring.
Aztec people brewed me into a potent drink;
Chinese people use me for cure
To serious ailments.
Perfume makers appreciate me
And talented chefs respect me.

This is what I am.

ORTANSIA

Nou nou apel li ortansia,
An Angle dir Hydrangea.
Lontan dan lepok Viktoryen
Li ti asosie ar vilen.
Zordi li vedir santiman onet.
Pa vinn deklar bet.
Nimakarram pa koste!
Ortansia selebre maryaz,
Relasion dirab,
Sikse dan zefor.
Me tansion matlo!
Kan to rod manz li ki ena problem.

Li ranz to lakour,
Parfim to lespas.
Kifer dimann plis?

HYDRANGEA
We call it ‘ortansia’;
In England it is hydrangea;
Victorian people thought it ugly;
Today it means honest feelings.
Don’t try to cheat!
Ingratitude, keep off!
With hydrangea we celebrate weddings,
Sustained relationship,
Success through work.
But careful, guys!
If you chew it, you’ll be in trouble.

It cheers up your yard;
Makes your place sweet and nice.
Why ask for more?

PISANLI

Pa get mwa! Mo grosie.
Mo pouse partou:
Dan karo, dan danbwa,
Dan lakour, dan zarden.
Lemwa vini, lemwa ale;
Lane vini, lane ale,
Peyna balizaz,
Mo rekta lor baz.
Mo grosie? Vremem sa?
Mo nouri mo dimoun
Kan manze napeyna.
Bann malad vinn kot mwa
Kan leren ek lefwa
Pe fer katakata.
Kan poro fer Zoro,
Mwa mo fer Rambo.
Momem pisanli, pa dandelion.

DANDELION
Don’t mind me, I’m common.
I grow everywhere,
In fields, in woods,
In gardens and parks.
Month after month,
Year in, year out
You’ll find me
Hanging around.
Am I really common?
I do feed famished people;
I do give comfort to suffering people;
Warts run when they see me.
Hear me you fool!
I’m piss-en-lit,
Dandelion.

VIEYFI

Morisien apel mwa ‘vieyfi’;
Liniversite apel mwa
“Latana Camara”.
Mo atiran ek mo zoli
Me tansion mo bien danzere.
Mo lot nom: “Tickberry”.
Kot mo pase mo fer ravaz;
Bef, vas ek kabri zwenn tase
Me boulboul kontan manz mo fri.
San kone zot plant mwa partou.

Lavi li enn kontradixion.
Latana kamara geri
Boukou maladi.
Me seye kouma mo anvi
Mo pa pou kapav geri tilespri.

TICKBERRY
Mauritians call me ‘vieille fille’;
Academics call me ‘Latana Camara’.
I am beautifully attractive.
In South Africa I am Tickberry.
I can be very naughty;
I can do a lot of harm
To cattle, goats and others.
Yet Mauritian Bulbuls love my fruit
And the poor darlings
Sow my seeds all over the place.

Life is a contradiction!
I can cure loads of conditions
But however hard I try,
I’ll never cure stupidity, my-oh-my!


VIOLET

Mo kouzinn Violet ti donn mwa violet
Pou mo pa bliye nesans Zezikri,
Pou mo rapel Romeo ek Ziliet
Partou dan lemonn kot lamour pati.

Limem Yinn ek Yang: protez nouvo ne;
Geri maladi; nouri vwayazer;
Repous movezer; sant lamour Bondie.
Senbol gran senier! Fierte labourer!

Malgre so grander, violet pa fezer;
Akoz samem li res anba fey ver.
Boukou pa konn so veritab valer.
Dimann Gabriyel, temwen zistwar yer.

VIOLET
Cousin Violet gave me a violet
To remind me of Christ’s coming,
Of Romeo and Juliet
All over the world where love’s agonizing.

Both yin and yang, it protects baby-dove;
Takes care of pathologies; feeds travellers;
Drives out evil spirits; sings divine love.
Heraldry emblem! Pride of farmers!

Violets are great but not haughty;
Under green leaves they hide shyly.
Most of us know not their superiority.
Archangel Gabriel will brief us surely.

ZASMEN

Mo swagn lapo, mo swagn lizie;
Mo okip lezot problem ‘si.
Pratik aromaterapi
Pou gagn lape, rilax enpe.

Mo parfim lakour ek lasam;
Mo giji lamour ek pasion;
Konbat ensomni ek tansion.
Mo fer relasion gagn lagam.

JASMINE
I look after your skin and eyes;
And other problems that arise.
Aromatherapy is my lotion
For peace and relaxation.

Your yard and room I do perfume;
I tickle love and strong passion;
Fight insomnia and tension.
All relations I do groom.

ZERAYOM

Mwa mo zanfan Mama Later
E anmemtan zanfan Gita.
Kifer? To’le kone kifer?

Mo enn gro boul kontradixion;
Mo mars ar malen ek kouyon;
Fer ek defer mo toulede;
Vinn ansam ek viv separe.
Mo dan maryaz ek lanterman;
E anmemtan mo pous serpan.
Mo atir lamour ek mofinn;
Lazwa, larises ek larwinn.

Mwa mo zanfan Mama Later
E anmemtan zanfan Gita.
Aster to kone, kifer?

GERANIUM
I am Mother Earth’s child
And Gita’s child as well.
Want to know more?

Contradiction is my essence;
Friend of boffins and no sense;
I do and undo spirit;
Bring together and cause to split.
At wedding and funeral you’ll find me;
Fighting snakes you’ll see me.
I am magnet to love and hate,
Joy and wealth and fate.

I am Mother Earth’s child
And Gita’s child as well.
You need no more.

ZERBERA

Partou kot mo ete
Ena lazwa, lagete.
Mo fer biznes fler marse.

Mo selebre lavi;
Pa rod mwa kot santi pi;
Mo pa frekant ti lespri.

Si ou kontan lanatir
Savedir ou leker pir;
Ou dir ou admir soley?
Lor later mo’si parey.

Mwa mo swiv Sourrya
Isi ek laba.
Li donn lalimier,
Mwa mo donn kouler.

GERBERA
Wherever I be
There’s joy and glee.
Business people love me.

I celebrate living;
Avoid stinking
And narrow thinking.

If you love nature,
You show good nurture.
I hear you find the sun dear.
Same here, dear!

I follow sun god Surya
East to west, yeah.
He gives light,
I paint bright.

ZEYE

Diferan kouler, diferan mesaz.

Larm Marie ti donn mo nesans;
Pou patriyot mo rezistans;
Mo akonpagn separasion,
Konba pou emansipasion.

Diferan kouler, diferan mesaz.

CARNATION
Different colours and meanings.

Mary’s tears gave me life;
For patriots I mean strife;
Holding hands while departing,
I join the fray for well-being.

Different colours and meanings.

ZINNYA

Ena ki kwar mo enn gonaz;
Seki kone ki gagn paryaz.

Mwa ki fer kamarad rapel
Bann ki lontan reponn lapel.
Mem si nou pa pe kapav zwenn
Mwa mo nouri santiman zenn,
Ki travers letan ek lespas,
Ki pa get ni jati ni ras.

Dan tou lasos zot pou trouv mwa;
Bontan ek movetan mo la.
Papyon ek pikpik zot konpran
Ki Zinnya li pa fenean.

Ena ki kwar mo enn gonaz;
Seki kone ki gagn paryaz.

ZINNIA
Some think I am rubbish.
How foolish! How foolish!

I help you remember
Friends of yesteryear.
Even when we cannot meet
I sustain feelings sweet
That cross border of time and space
With no thoughts of caste and race.

You’ll find me in various dish;
In fair and foul I relish.
Butterflies and songbirds know
I never say ‘No’.

Some think I am rubbish.
How foolish! How foolish!

ZWAZO PARADI

Mwa mo fier me mo pa vantar.

Mo fer gate ar ou lizie,
Fer ou lespri admir bote.
Mo pa nouri ou lapeti,
Ni mo donn profi farmasi.
Mo giji ou limaziner,
Ed ou pou plane dan lezer.
Mo pa mars ar selibater
Me mo beni fidelite,
Donn garanti dime meyer,
Fer bote rim ar liberte.
Mwa ek zwazo marye pike
Pou fer paradi lor later.

Mwa mo fier me mo pa vantar.

BIRD OF PARADISE
I’m proud but not haughty.

I charm your eyes,
Tweak your senses.
You’ll find me not in pots and pans
Or in apothecary’s jars and cans.
Fine tuning your imagination,
I make you practise levitation.
I’m no friend to loneliness
But loyalty, fidelity I bless;
I promise better tomorrow
With beauty, freedom and no sorrow.
Birds and I have made a deal
To make heaven on this dull earth.

I’m proud but not haughty.

03.08.2017

MO APEL TIZAN
Rapel bien ki mo apel Tizan,
Tizan Afriken-Eropeen,
Tizan Aziatik, tou kontinan.
Mo viv lor enn ti lil toukouler
Kot larkansiel alim lalimier
Dan lamer profonder liniver.

Ki mo apel Tizan pa bliye,
Sitwayen enn planet kouler ble
Ki gayar dan galaxi lakte.
Me kot mwa ena move pagla
Ki priye divinite paysa.
Akoz sa bez dan nou douniya.

Tou Tizan dan tou bann kontinan,
Anou ansam fer enn gran serman
Pou amenn sanzman dan devlopman
Pou ki dime nou bann tizanfan
Kapav grandi lor later beni,
Bwar dilo dan lasours rafresi.

10.06.2017

ON THE ROAD AGAIN
This is true knowledge, to seek the Self as the true end of wisdom always. To seek anything else is ignorance.
Bhagavad Gita
Knowing yourself is the beginning of all wisdom.
Aristotle
Whoever knows himself knows God.
Prophet Muhammad

If you do not know yourselves, then you are in poverty and you are poverty.
Saint Thomas
Thou sleep’st: awake and see thyself.
William Shakespeare

When I was a little boy on the dusty road of Goodlands
I was told I was a ‘Telgu’.
My ‘Telgu’ father fathered a child with a ‘non-Telgu’ girl
Before marrying my mother
A ‘Telgu’ girl from Quartier Militaire
Where she had learnt Tifrer’s and others’ Creole songs
Which she sang to me:
• Pa bate li misie,
• Ler mo ti kontan twa Lilinn,
• Kari lalo milatres,
• Roule mon’pti Sir Zil,
• Nwar, nwar, nwar do mama,
• Charli – O, aret bwar diven banann …

My ‘non-Telgu’ friends who spoke Creole and Bhojpuri
Loved to tease me.
For them ‘tel’ was ‘oil’ and ‘gu’ was ‘shit’
And so I was – what was I? –
Oily shit or shitty oil?

A Telgu child who listened to Creole songs
Sung by a Telgu mother
And Creole stories
Told by a Telgu granduncle (Tata);
Whose dream was peopled by the cunning hare
And the wise tortoise
And fuelled by the tricks of Tizan
That was the Telgu I thought I was.
Later I was told I was not Telgu
But Telegu from Andhra Pradesh.
Much later my identity sketched by others
Took a new shape:
I am Telugu from Telangana!

Yet I still feel like the little boy
On the dusty road of Goodlands
Who listened to Creole songs
Sung by a Telgu mother
And Creole stories
Told by a Telgu Tata.

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

When I was three I had polio
And lost my left arm.
My Telgu mother dragged me to different places of worship:
Shivalas, kovils, mosques, chapels, churches, different shrines
To beg the Almighty to restore the lost limb.
And yet everybody insisted that I was
A Telgu boy.
Why?
I’ll never know.
What makes a Telgu boy?

Death of my Telgu mother.
Had to leave my Telgu comfort zone
For urban running water and electricity Euro-Christian zone;
Went to Catholic schools,
Discovered I was a pagan
For whom there would be no salvation
– Ad Altiora Cum Christo.
The Creole culture fountain started to dry up
(No Guna or Tata Iranah to keep the fire burning)
And an avalanche of Frenchified Americanism swept through.
(Now Elvis, James Dean and Alliance Française
Topped the chart.)
My grandmother was worried:
I was becoming “Kondoru”
For my Telgu roots were rotting.

On the road again!

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

Met a Telgu girl,
Decided on a non-Telgu relationship;
Married outside Telgu zone
In a non-Telgu way;
Studied in a non-Telgu University;
Discovered a non-Telgu branch of learning;
Thought of building a non-Telgu Bharat;
Brought up our children in a non-Telgu culture …

Who am I?
Out of Africa my ancestors
Peopled a planet;
They then settled
On a Creole island;
Changed it;
Developed it to the best of their abilities.
What should I do now?
Dig deep into the earth to find Telgu roots?
Or chart a new course?

On the road again!

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

In a world of having
A Telgu boy from the dusty roads of Goodlands
Wants to grow the tree of being;
The African-Indian-Telgu
On his Creole island
Wants to carve his new dynamic identity.

What?
Trying to replace the blond-hair, blue-eyed god?
What?
Mixing lard with ghee?
What?
Denying access to Sanscrit, Latin, Esperanto and Volapük?
What?
Speak dialect and patois?
What?
Destroying blood purity?
What?
Worship Marx, Fidel and Mao Zedong?

The admirable true blues
Went on a rampage.
Why?
No one knew.

On the road again!

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

I felt like Prince Hamlet.
To be or not to be?
The torture was unbearable.
I could not find my way.
Tossed and turned until …

Just before I woke up
My fairy-godmother slipped into my soul
A few words of wise mystery
Which drove me into rethinking,
To have a fresh look around me,
Marvelling at simplicity,
So simple that we tend to ignore it:
If we all, on our island,
Sound the depth of what we are,
We’ll get the shock of our lives
Because we are,
Willy-nilly,
We are … Creoles, yes Creoles all of us
Transplanted into new soil.

Indo-Creoles, Afro-Creoles,
Euro-Creoles, Sino-Creoles;
Believing and non-believing Creoles;
Hindu Indo-Creoles, Christian Indo-Creoles;
Muslim Indo-Creoles too;
Christian Afro-Creoles and Rasta too;
Muslim Afro-Creoles too;
Christian, Hindu Euro-Creoles;
Muslim Euro-Creoles too;
Buddhist, Christian Sino-Creoles;
Muslim Sino-Creoles too;
Indo-Afro-Euro- Sino
We are … Creoles, yes Creoles all of us
Transplanted into new soil.

A dream? Reality?
True reality?
Another reality?
Surely an irresponsible dream!
A traitor’s dream!
Mixing pork with clarified butter?
Renegade rascal!

My fairy-godmother smiled
To say that was alright
For even within the same breed
Conflicts often arise.
Conflicts between two thoughts,
Between two groups,
Between the past and the future
Between forward and backward …
That’s why, she told me,
I should sharpen my pencil, open my eyes,
Keep my ears wide open,
Allow Creole colours and music
To seep into my soul;
Dip my heart in emotions
From the Ganges, the Seine and the Loire;
Let the sea breeze caress my hair,
Let the summer rain water my feet,
Let the soil’s fragrance titilate my nostrils.
Then with Creole words
Carve my identity
And chart the road to development.

On the road again!

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

I remember again the meeting I had with
Peter Ustinov
At the old Port Louis Theatre
“Blood purity? NONSENSE!
We’re all mixed-bloods!”
From River Omo to Asia, Australia, Europe, Americas…
To Indian Ocean Creole Islands
We’re all mixed-blood
Homo-Sapiens.

Yes I know!
I’m a metis, a universal metis,
Full of the milk of human kindness …
And proud to be so.

On the road to Damascus and Emaus
I make music with my friends
For those I love.
Ek hi raasta!

AND THIS IS MY SONG:
Metis? Me mo fier mo’enn metis!
Dan mo lavenn dilo Ganga,
Betsiboka, Godavari,
Zambezi, Forth, Lasenn, Lalwar,
Yagnsekiang, Senegal, Tamiz
Finn balye prop tou enpirte.
Dan mo disan ena lesans,
Fimie, parfen bann gran kiltir.
Dan Gita, Labib ek Koran
Mo finn swazir mo nouritir.
Shakespeare, Molière, Dostoevsky,
Byron, Camus, Salman Rushdie,
Gershwin, Coltrane, Stravinsky,
Lata, Beatles, Elvis, Ravi,
Chazal, Chagall, Modigliani
– Pa bliye Marx, Mao, Gramsci –
Finn ouver mo lizie, poli
Mo vizion, regle bann lakor,
Rafinn mo sansibilite.

Mo pa bliye Lekol Goodlands,
Misie Poli, Amatali,
Lekol Walter, Misie Soumann,
Lekol Lefrer, Frer Alexis,
Kolez Lefrer, Tichiv, Nanas,
Kolez Rwayal, Ton Frank, Totol;
E twa, Madeleine, trankil-trankil
Dan to ti kwen, to ti kone
Sak fwa bizen bros mo latet.

Liniversite Edinbourg!
Alma Mater, san to saler
Ki mo ti pou ete aster;
San twa Gregor, Corder, Lyons,
Abercrombie, Martin, Criper;
San twa Sue, Mike, Mick, John ek Paul …
Kapital festival to finn
Nouri mo lespri ar siblim.

E bann kamarad dan lalit?
Jooneed, Teerat, Chafeek, Paul,
Herve, Tatav, Ah Ken, Arzou,
Dan, Raj, Brigitte, Micheline, Siven,
Ranjeet, Ravind, Dorsoo, Rafick …

Mo enn metis. Mo konn koz-koz
Angle-Franse, me sel langaz
Ki mo koze ar lapeti
San liv gramer, swa dixioner
Se pli zoli lang lor later.

Kot mwa, nou kontan kamanber
Me sa pa vedir ki nou kil
Farata, dalpouri, dalpita, karri-barri,
Makaroni, spageti, briyani, chapati,
Noukienn, hakienn, wanntann, sawmay,
Rougay sosis, dal bred-sonz,
Pwason sale, bomli sek,
Satini koko, bouyon pwason …

Dan nou lakaz Buddha ek Shivji
Lanwit-lizour sakenn riy ar so kamarad;
Palet Constantin pret kouler penso Argo;
Sitar Shankar, tabla Rakka, violon Yehudi,
Saxo Coltrane, piano Keith Jarret,
Sentetizer Jean Michel Jarre
Priye, plore, riye sakenn so mannyer;
Sari, salwarr-kamiz, rob-zip, jins,
Kostim, kourrta pijama partaz elegans.

Gerard, Basheer, Lam Kam, Jamila,
Deva, Nadine, Kwee Choy, souvan
Nou zwenn otour latab, kot nou, kot zot.
Manze, bwar, riye, plore.
Nou partaz nou boner ek nou maler.

– Bagounaw nayna?
– Awnou, bagounanou.*

26.08.2017


PEI MIRAK?
Li posed kilomet kare lamer
Par milion me kifer so bann peser
Ler bato savire zot mor nwaye?
Zanfan dilo dan dilo zwenn tase?
Kreatir maritim pa konn naze?
Pei mirak sa? Ousa pei ak?

Li posed later fertil kot Bondie
Fer tou pouse me olie plant manze
Li plant goudron ek beton pou donn jos
Oustad Roupaya sort dan tou lasos
Pourvi ena chiling-chiling dan pos.
Pei mirak sa? Ousa pei ak?

So demokrasi zoli kous verni
Fer aveg trouv kler me tansion, Lerni,
Rod demokrasi dan biye de mil!
Rod enn ti seke, rod debrouy difil
Dan salon Detrwa! Difidifisil!
Pei mirak sa? Ousa pei ak?

Li posed boukou, boukou-boukou lang
Tou kalite fer rozet ar lalang;
Li posed boukou-boukou lapriyer
Ki tou peroke finn aprann par ker;
Ritiel frengan, kalite lor kouler.
Pei mirak sa? Ousa pei ak?

Li posed meyer akter triyanger;
Meyer kouyoner, meyer mardayer;
Meyer bater bis ek bater lakol;
Meyer lekol, lalkol, patol, lazol.
He bayo! Mo pa pe koz parabol!
Pei mirak sa? Ousa pei ak?

08.06.2017

POLARIS OUSA FILANT?
Mo vwazen, Bon Zanfan Pihechdi,
Fer konfians tou bann layk dan rezo.
Bann paran pe tir plan pou saadi:
Zann-belfi kouma li enn kado.
Mo vwazen Pihechdi konn trase;
Li koz enn ta basha – pa joukal –
Angle-franse ek Madam Sere
(Pa lokal me enternasional).
Mo vwazen Pihechdi ankoler:
Dan so rev ena siez depite
Ek fotey minister par deryer
Me enn ta vie siko bar sime.

Lizie pa get zetwal Polaris;
Li may dan lasann zetwal filant.
Trazektwar Makron bon pou Moris;
Nou pa’le Jeremi, enn vie tant.
Li bizen enn tiket depite,
Enn fotey kabine garanti.
So program se anter seki vie,
Lerla zenn pou diriz nou pei.
Zetwal fix enn vilen makacha;
Zetwal filant fer nou gagn nisa.
Misie Makron samem so patron
Vie siko Jeremi enn lastron.

10.06.2017

SWEET HEAVENLY BABEL
(an allegory)

Once upon a time there was
In sweet Heavenly Babel
King-Tongue, almighty king-god;
You could see him everywhere,
Not only in evil mouth.
See him there in high office
Demonstrating lusty life;
In cabinet, parliament
And corridors of power,
Poking terrific tongue-tip
Into the great holes of fame
Licking, sucking and slapping;
Whipping, walloping, pumping …
Worse O worse, he was noisy!
A real pain in … eardrums.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

Hear grammarless polyglot,
Clicking, mincing and mumbling;
Sinking instead of thinking;
Sitting instead of shitting;
Pissing instead of piecing;
Thank that sank and thick that’s sick!

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

Hear god-Tongue being worshipped
In bold inchoate blabber
Dipped in solid stammer.
Hear double-tongued apostles
(Apostates, turncoats as well)
Of Lord and Master mouthing
Some ill-digested clichés
Robbed of rules and savoir-faire.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

Great devotees of King-Tongue
Religiously put thumbprint
To sign; used symbols to vote
– Voted for keys, cocks and sun;
For candles and betel leaves;
Repeated empty mantras
In far away alien tongues.
They claimed to be god-fearing,
God-loving and god-serving;
Could not read the holy books
But kissed the Book holily.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

They spoke Sanskrit, Dravidian,
Latin, Ancient Greek, Hebrew,
Esperanto, Volapük,
Franglais and Madam-Sere,
Yet were not articulate
In their own native language.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

In the Kingdom of King-Tongue
Quality had no value;
Quantity was what was sought:
Many words in one language
Was a road to disaster;
One word in multiple tongues
Was ticket for Holy Wood.
Semi-lingual polyglots
Were recruited for all posts
For they were well-qualified
In forked-tongued smatteringism
And the laws were adamant:
Phonemes, lexis and syntax
Paved the way to damnation.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

All went on well without fuss
Until one day a girl from
Kafurnom, a small village,
Hearing a voice from nowhere,
Declared that King-Tongue was
Wrong. Sweet Heavenly Babel
Must change, rethink and rebel.
Articulation, grammar
And semantics must replace
Outright smatteringism.
“Blasphemy and Heresy!”
Shouted all tongue-advocates,
Honest, true-blue worshippers.
Polinn Kozparol, the girl
From Kafurnom stood her ground.
She sowed the seeds of new life
And that didn’t please King-Tongue,
His sycophants and cronies.
They planned murder and they nailed
Her on a turning chakra.

That was the end? No, no, no.
Only a great beginning!
For the seeds burst into bloom
And soon all trees sang her songs;
All birds in the sky sang them;
Women and men all sang them;
Young and old as well sang them.
Sycophants and cronies too
Learnt them for fear of having
Their tongues cut, so brave were they.

There is now a pretty place,
“Sweet motherland of mine”
Where mind-boggling, tongue-twisting
Customs are forever gone;
Where children can laugh and play
And pretty dodos don’t die.

Little girl from Kafurnom
Brought down the old, built the new.

27.10.2017

KOT TO PE ALE ZENES?
Zenes,
Pa les mardayer-triyanger;
Pa les manter, taker, violer;
Pa les voler, paser-diber
Kriye for “Stop thief, au voleur”
Pou sem konfizion,
Detourn latansion,
Anpes twa trouv vre vizaz kouyoner,
Triyangaz, trikmandaz LAMONE
Ki yer ti nouri lever Lakavern
Pou detrir Dawoud, Vikram ek Atek.

Zenes,
Pa les disip aparteid
Fer twa bliye soufrans lasid
Ser-frer Lafrik, Pol Nor, Pol Sid.
Pa les zot natak, gamat, sinema
Fer twa vinn dogla, nachannya, soumra,
Chokra, bachara ki nek rod nisa.
LAMONE pe fann lamone
Pou fer Macron ranplas Corbyn,
Pou fer Bourrbak ranplas Navinn,
Pou fer mofinn touy klerdelinn.
Yer zot ti nouri lever Lakavern,
Zordi zot nouri lever Balivern.

12.06.2017

TI PROMET NOU …
Ti promet nou mirak M pou venkenz,
Mirak I pou vensez, R pou diset;
Diset finn deroul lamwatie bobinn
Pandan ki Lenpos pe debous sopinn
Ek Sinatanbou pe bat so tanbour.
Letansa A dizwit ek K diznef
Per gagn bate bef, pe rod enn lot sef.
Get sa bez la bap! Finn ariv diset,
Sezon mirak R. M pa lev latet.

Ti promet nou mirak paradiziak!
Bogi finn rant brit dan zarden fleri,
Dan verze garni, anpwazonn rasinn
Pandan ki Lenpos pe debous sopinn
Ek Sinatanbou pe bat so tanbour.
Nou pie friyapen finn zet so lekor;
Zwazo ek pwason finn swazir lamor.
Get sa bez la bap! Finn ariv diset,
Sezon mirak R. M pa lev latet.

Ti foul promet nou pou met partou prop;
Nepli pou’ena pov, vev ek orfelen.
Pou dezenfekte soy, lagign, mofinn
Pandan ki Lenpos pe debous sopinn
Ek Sinatanbou pe bat so tanbour.
Vikram ek Dawoud zot nat dan koudvan;
De Sesisela dan foul kontantman.
Get sa bez la bap! Finn ariv diset,
Sezon mirak R. M pa lev latet.

08.06.2017

ANOU RANZ SIME EK PON
AR 12 SONET
(LET’S BUILD ROADS AND BRIDGES)

Walls, walls everywhere you look!
Walls, walls everywhere you go!
Walls, walls they creep up like hell!
When will the walls come tumbling down?

01. LAMOUR KONPASION-PARDON
Lalimier Lamour amenn lizour toulezour;
Konpasion, pardon, partaz: materyo ranz pon.
Me Mamon dir non, non, non; bizen ranz miray;
Met zepis gourman ek egois dan karay.
Lamour-Pardon dan partaz rod tengn nou laraz;
Olie konstrir sitadel, koup pie pou fer fles,
Dir nou pa perdi letan ar nenport so zes;
Ranz bann pon lor larivier, konekte vilaz.

Me lespri Mamon pli for dan latet pagla;
Fer lalians ar Toupoumwa, enpoz so lalwa:
“Dan vre paradi ena plennti lor-larzan;
Plis pitay plen tenk, plis vinn prezidan.”

Materyo ranz pon pe triy lanti dan prizon
Me zot sir dime Mamon pou dimann pardon.

04.01.18

COMPASSIONATE AND MERCIFUL LOVE
Love’s light brings life everyday;
Pity, peace help build bridges.
But Mammon says niet; build walls;
Season life with egogreed.
Mercy keeps fury in check;
Decries forts and weaponry;
Waste not your time in folly;
Rather build roads and bridges.

But Mammon reigns supreme;
Builds power with Imemine:
“Bliss is spelt ‘money and gold’;
Blessed wealth makes you lord-king.”

In jail, bridge-building impulse
Believes Mammon will beg for peace.

02. PON LINGWA FRANGKA
To rapel Loga ler nou pe ranz pon
Pou travers dilo; tras sime vwayaz
Pou al zwenn lotla; defons bann baryer
Ki separ zanfan imigran lontan
Nou ti zwenn tase parski bann dimoun
Ti prefer miray, filwar ros lor ros?

To rapel Loga ler nou zanfan ne
Nou ti fer serman ki nou pou ed zot
Tras nouvo sime, kiltiv enn zarden
Kot fler natirel ek bann nouvo gref
Pou grandi ansam dan lakorite?
Rev la zordi pe vinn realite!

Pon Lingwa Frangka permet pasaze
Lokal, dideor ranz nouvo dime.

05.01.18

THE LINGUA FRANCA BRIDGE
Loga, remember when building bridges
Over rivers and canals; charting new ways
To meet and greet others; smashing walls
Which kept us all apart in various ghettoes,
We flunked, ran into walls because of
Cretins’ craze and craving for forts and ramparts?

Loga, remember when our children came
We vowed to guide and help them
Chart new roads and grow in their gardens
Old and new blooms of different colours
And fragrances living in harmony?
The old dream is coming true!

The Lingua Franca bridge allows work and play
From here and there to build a new day.

03. KAN MIRAY BAR GETE
To kone twa ki vedir pirte kiltirel?
To kone twa ki vedir kiltir natirel?
Nayjanele, zennpannkonn, sori minotno!

Bann tribi dan mo pei koz disan san tas?
Bann dimoun dan mo lari touletan pe fas?
Kifer mo bayo kifer? Kajani koko!

Sak krwayan pe dir so prop relizion peper;
Sak vwazen pe dir so vwazen pou’al dan lanfer.
Keufer? Vy? Pourkwa? Sa zizman bondie, matlo!

Pourtan nou tou imigran lor later mazik;
Pourtan nou tou sorti dan vant mama Lafrik;
Nou tou ena mem disan, priye mem Bondie:
Bagwann, Elohim, Allah, zot tou mem Bondie.

Ala ki arive kan miray bar gete!

06.01.18

WHEN WALLS BLIND US
What does it mean, cultural purity?
What does it mean, natural culture?
Paakone, jenedenekonnpa!

Clans at home claim to have untainted blood?
People where I live see mote not beam?
Why brother why? Me not know!

Believers say their’s is true religion;
Neighbours pray for neighbours’ damnation.
Why oh why and wherefore? Divine justice!

And yet we’re all immigrants on magic island;
And yet we all grew in Africa’s womb;
We all have the same blood and worship the same God:
Bhagwan, Elohim, Allah? One and only.

See what happens when walls blind us!

04. KISASA?
“Ki li dir? Ki li pe dir? Ki pe dir?
Pa pe konpran, do ta! Pa mo kiltir!”
Dan Paradi Babel, bel tourdisman!
Boukou son ek tapaz. Zero konpran.
Bann anz dan Babel dan koze pa peng
Parski zot bileng, trileng, boukouleng
Me parol rantre-sorti san kit tras;
Servo pe kaye; paz kouver ar tas.

Sak anz dan Babel finn ranz enn miray
Otour so lang, so kiltir, so maray;
Anpes polision, kontaminasion
Ki sorti partou ar lezot nasion.

Bann anz pa kone nou ki fer kiltir.
Kiltir partaze samem lavenir.
07.01. 18

WHAT THE HELL!
“What he says? What he’s saying? What is said?
No understand friend. Not me world!”
In heavenly Babel there’s much confusion.
Much sound and fury signifying nothing.
Babel angels love lingual activity
For they are multilingual, no worry;
Unhindered, words galore flow freely
While the brain stagnates and blots pages.

Each Babel angel has built a wall
Around their language, culture and hut;
Fight pollution and contamination
From foreigners, aliens and elsewhere.

Pity they don’t know we make culture;
Sharing is the road into the future.

05. PON POU PAROL PON
300,000 an desela homo-sapiens
Ar lanatir ti konstrir so kiltir;
Ar poumon, lagorz, labous ek nene
Nou anset Afriken envant koze,
Parol pon ki soud linite imen.

Partou dan lemonn, tou bann desandan
Anset Afriken finn devlop parol
Varye, diferan avek mem rasinn,
Rasinn imen responsab devlopman,
Devlopman lespri, devlopman lekor.

Parol pon ki soud linite imen
Pa ase. Bizen pon ant parol pon:
Koine Grek, Anglo-Saxon, Morisien
Petri dan seni zeni tradiksion.

07.01.18

BRIDGE FOR BRIDGE WORDS
300,000 years ago, Homo sapiens
Used nature to build their culture;
With lungs, throat, mouth and nose
Our African ancestors invented speech,
Words to build and boost humankind.

Throughout the world, our ancestors’
Descendants developed a world of bridge words,
Variegated, different but having common roots,
Human roots responsible for development,
Development of both mind and body.

Words that build and boost humankind
Also need bridges between bridge words:
Greek, Anglo-Saxon, Mauritian koine
Kneaded by the translator’s genius hands.

06. O SARASWATI!
O Saraswati, ansam ar to ser,
Tifi Gran Zeous, gid nouvo lespri
Ki pe fer parol vinn enn libreri;
Ki pe fer bann son vinn enn moniman;
Ki pe ranz bann pon ek kraz bann miray;
Ki pe fer zimaz danse dan divan;
Ki pe ranz lasos dan nouvo karay;
Ki zame aret fer zoli travay.
O tifi Zeous, ansam ar to ser,
Bramma so Shakti, dir poet laba,
Dir poet isi, bizen lafaya
Pou met armoni dan leker amer.

O Saraswati, O tifi Zeous!
Zot pe trap lame? Ala lavi dous!

09.01.2018

O SARASWATI!
O Saraswati, you and your sister,
Great Zeus’ daughter, guide new minds
Who translate old words into standard books;
Who with rhyme-rhythm erect monuments;
Building up bridges and tearing down walls;
Painting new pictures that swing in the wind;
Inventing delicacies for all tastes;
Never giving up, never complaining.
O dear Greek goddess, you and your sister,
Brahma’s own Shakti, tell poets hither,
Tell poets thither, keep fire burning
To fill life with grace and bless our yearning.

O Saraswati, O Zeus’ daughter!
You are holding hands? We’ll climb your ladder.

07. NOU PA ENN LIL
Yer mo ti kwar mo enn lil otonom,
Endepandan ek otosifizan.
Zordi mo kone mo ti dan erer.
Personn pa enn lil. Nou bizen lotla.
Mo konsian ki pase dan mo latet,
Ousa dan mo leker, dan mo lekor
Me kouma pou kone seki pase
Dan latet, lekor ek leker lotla?

Bien bizen ranz pon pou mo konn lotla.
Zis lamour ek lamitie pa ase.
Ki bizen anplis? KRE-A-TI-VI-TE!
Nou bizen kontinie travay Bondie.
Sinema, natak, teat, poezi
Neseser pou fer enn lavi beni.

10.01.2018

NO ONE IS AN ISLAND
I thought I was self-governing and free,
Independent and self-sufficient too.
Now I know how wrong I was.
No one is an island. We need others.
I know what’s going on in my mind
Or in my heart, or in my body.
But how would I know what’s going on
In others’ minds, hearts and bodies?

Bridges are needed to know others.
Love and friendship are not enough.
What more do we need? CRE-A-TI-VI-TY!
We must sustain our Lord’s work.
Films, musicals, plays and poetry
We need to make life blessed and free.

08. PON LAMOUR 1
De fami lager, pa kone kifer
Me garson Ramdeo ekout so leker
Ki koz ar leker tifi Zoliker.
De zanfan Bondie ar lamour sakre
Finn fini ranz pon pou leternite
Mem si dan vilaz partou kot gete
Lapeti miray pe kas tou konte.

Tifi Zoliker, Garson Ramdeo
Toulede ansam finn fini konpran
Pa kapav les ros separ zot desten;
Les laenn diriz fler dan nou zarden;
Les bann pa konpran touy nouvo lelan;
Les bann zoli pon grene dan dilo.

De konstrikter pon desid pou dir NON!
15.01.2018

LOVE BRIDGE 1
Two families at war, no one knows why
But Ramdeo’s son listens to his heart
In unison with Zoliker’s daughter’s heart.
God’s children blessed with love
Have already built a bridge for ever and a day
Although everywhere you look
Walls creep up to smash bridges.

Zoliker’s daughter and Ramdeo’s son
Are fully aware that
They cannot allow stones to stand between them;
Allow hate to bully garden flowers;
Allow “dinnae ken” to kill new prospects;
Allow bridges to fall into deep water.

The two bridge builders say ‘NO’ to all that.

09. PON LAMOUR 2
Olie rezwisans, ti ena gou rans
Dan vilaz parski garson gat nasion
Ti desid partaz lamour ar tifi
Bannla, lamour ki dan tou liv Lespri,
Ki li dan Gita, Labib ou Koran,
Met ansam de atma ek de fami,
Fer vilaz grandi, amenn armoni,
Beni lavi ar gras ek elegans.

Ton Toulsi, abba, sey fer zot konpran
Me sab, lamans pios ti ranplas kontan.
Enn aswar dan nwar, zot ti asasinn
Jati bechwa ki ti amenn mofinn.

Kot disan fane enn fler ti leve;
Ton Toulsi ti dir li’apel “khounkephooul”.

15.01.2018

LOVE BRIDGE 2
No rejoicing, only bitterness
In town because naughty boy
Felt love for alien girl,
Love which according to wisdom
— Be it Gita, Bible or Koran —
Binds souls and families,
Makes life better, brings harmony,
Makes living blessed and sublime.

Old Tulsi in vain tried to appease
But knives and cudgels flourished.
One dark night they were murdered,
Those rotten misfits, seeds of disease.

Where blood was spilt a red flower grew
Which Old Tulsi called “drops-of-blood”.

10. TRWA DAN ENN
Omilie enn ti lil, omilie enn gran sitadel
Ti ena enn shivala, enn legliz ek enn moske.
Trwa plas pou priye, trwa plas pou kriye ensanite:
Eta zangarna, eta bechwa, eta enfidel!
Monper, maharaj ek mawlana ti gagn kongolo;
Pa kone kouma pou fer bann fidel trouv larezon
Parski sakenn ti pe get zis so tibout lorizon,
Refiz sey konpran kifer so vwazen pa so matlo.

Enn zour enn fouka – li apel Toktok –
Asiz anba enn pie tanbalakok
Pou konpran mesaz, konpran Lekritir
Dan Gita, Labib ek dan Koran ‘si.
Enn kou Lalimier ekler so lespri:
Touletrwa bizen pou nou lavenir.

16.01.2018

THREE IN ONE
In the middle of an isle, middle of a citadel
Stood three shrines: a mandir, a church and a mosque.
Three places of worship but alas of hate grotesque:
Hey you pagan, hey you traitor, hey you infidel!
Priests, Pujaris and Imams were deep in quagmire;
Knew not how to make their flocks see the light
For each one only saw their narrow blinkered sight,
Unwilling to open ears and minds to others’ choir.

One day a loony – his name was Nutty –
Sat beneath a tree – it was a dodo tree –
To study and understand the words true
In the Gita, the Bible and the Koran too.
Suddenly Light shone bright to light his mind:
We need all three to serve mankind.

11. KOINE
Ena pon ki vizib, ena pon envizib.
Koine li enn pon envizib me neseser
Parski li permet diferan kiltir koze,
Partaze; parski li permet evolision;
Fer lide avanse; fer lespri devlope;
Permet dimoun diferan tap lame ansam.

Koine Grek, zouti lager Alexann Legran,
Ti vinn enn gran pon pli tar pou mesaz Zezi;
Koine Angle, enstriman kolonizasion,
Finn vinn enn pon endispansab pou nou kiltir;
Koine Morisien, sorti dan vant esklavaz,
Pe vinn siman pou ranz enn nasion larkansiel.

Lavi enn kontradiksion: rekto vinn verso;
Verso vinn rekto; seki anba mont lao.

16.01.2018

KOINE
Some bridges are visible; others invisible.
A koine is an invisible vital bridge
As it makes room for culture dialogue
And sharing; it fosters growth;
Promotes new forward-looking thoughts
And help strangers to hold hands.

Greek koine helped Alexander’s conquests
And later helped the spread of Jesus’ teachings;
English koine, powerful colonial torture
Has become an essential engine of culture;
Mauritian koine from the womb of alienation
Is now the cement to bind a rainbow nation.

Life is a contradiction: bad becomes good;
Good becomes bad or what you would.

12. OM, AMENN, AMINN
Ena ki kwar ki limem tou,
Ki li forzron so prop desten;
Ena ki kwar ki li’nn ne lib
Me ena Enn pli gran ki li.

Ena ki kwar ki so Aminn
Pli for ki tou; ki so Amenn
Pli gran, pli bon; ki so mantra,
Samem so Om, pli bon, pli gran,
Pli siperyer. Ala kouma
Bann zoli pon finn vinn miray.

Ena kone ki touletrwa,
So Om, Aminn ek so Amenn
Trwa pon solid ki mars ansam
Pou tir nou dan obskirite.

17.01.2018

AUM, AMEN, AMEEN
Some believe they’re all in one
And they make their own future;
Others think they are born free
But there is One above them.

There are those who think their Ameen
Is above all; that their Amen
Is above all; that their mantra
Is second to none, that Aum is boss,
Is paragon. Here’s why, friend,
Sublime bridges have turned into sordid walls.

But a few of us know that all three,
Aum, Amen and Ameen
Are perfect matching bridges
Bringing light to darkness.

OH, HAPPY DAYS!
She was just sixteen…
Ready for marriage,
Her parents decided.
Oh, happy days!

Ramdass was a true-blue Telgu lad;
Tifrer sang at her wedding gamat;
All the village notables of Quartier Militaire
Attended the wedding feast.
Oh, happy days!

A year later, Dev was born;
Then came Raj, followed by
Nila, Swatee, Vimla, Devi, Santa
And a few years after her marriage
Gouna died giving birth to her 8th child.
Oh, happy days?

A beautiful life was wasted.
Mum Gouna,
In the mid 1930’s
You passed the Primary School Certificate
With MERIT.
You could have been
A school teacher, a nurse or a civil servant
BUT traditions decided otherwise.
Oh, happy days?

Dear Lord, we no more want Tragic Gounas.
Let us pray that today’s
Anushkas, Melanies and Nargises
Will succeed in wiping off Gouna’s tears.

Mum Gouna, Dev is now 76.
He still misses you
As much as the little boy of ten
Who followed your coffin to the graveyard.

29.06.2018

LAPRIYER INIVERSEL

Mama-Papa, kreater liniver,
Zot finn donn nou enn zarden espesial
Me nou finn fer li vinn enn simitier
Akoz nou finn vinn gourman leker sal.

Ti’ena plas pou nou, pou fler ek zwazo;
Ti’ena varyete ek diversite
Ki ti fer lezot dan lesiel lao
Boude, moulougande, dekonserte.

Linet dolar lor lizie bar regar;
Anpes nou konpran bote divan nou.
Ego-gourmandiz pe nouri vantar;
Gonfle mesanste dan lespri zalou.

Nou pe plant pwazon dan karo Mamon;
Nou nouri lamor dan poumon zanfan;
Piyaz fer fraka dan tou lorizon
Parski lespri Mamon divan-divan.

Papa-Mama kreasion, gid nou pa;
Ed nou pou nou sanz nou manier fatra;
Ed nou derasinn laliann fos karrma
Ki finn fil partou dan nou douniya.

Mama-Papa lalimier, fer tou kler
Pou ki nou reysi trouv sime meyer.
Pardonn nou erer; efas nou maler
Pou ki nou zanfan dime konn boner.

14.02.2018

LIFE IS A CONTRADICTION
150 years ago, a great man looked at our language
Differently.
His name was Charles Baissac.
The science of language has much evolved since.
Yet some people, who know better of course,
Refuse change and evolution.
50 years ago, some people,
Who thought they knew better,
Refused freedom from foreign rule.
Today, these very same wise guys
Together with certain have been champions of freedom,
Now deny the need for change.
Nation building is a lunatic dream!
Mauritius is Petite France, FULL STOP!
Mauritius is Little India, FULL STOP!
Mauritius, a creole island? COME OFF IT!
English, a creole language? DON’T BE STUPID!

Those early nitwits who study, write on and write in
Mauritian
Will soon be gone
But efforts to build a nation
With a national language,
A national culture
And a national purpose
Will resist backward-looking fanatics.

And the fight will go on
Between opposites
For life is a contradiction. (01.09.18)
NATIONAL AWARD 2018
Mo bann kamarad yer
Pa ti pran sa kont.
Poezi, teat ek roman
Pa ranpli “BALOTPEPER”;
Pa fer gagn eleksion.
Bizen slogan ronflan;
Bizen parol ek kouler madigra;
Bizen konn fer ler.

Mo bann kamarad zordi
Pa gagn letan okip sa.
Zot resanble mo bann kamarad yer.

Me azordi?
Zot pa pou kwar!
Mo adverser zordi
Finn deside pou selebre
Mo 50 an kreasion literer:
50 an poezi, teat, proz literer;
50 an tradiksion Shakespeare ek Molière;
50 an tradiksion tex sakre.

Mo dir zot mersi.
Antout-imilite.

Bhagavad-Gita ena rezon:
Lavi li enn kontradiksion.

22.05.2018

IN PAUL’S SANDAL SHOON AND GANDHI’S CHAPPALS

MERSI PER BESSES/THANK YOU FATHER BESSES
Baghavad-Gita: Lavi enn kontradiksion; ler nou ne nou koumans mor.

NANYE PA EKZISTE SAN SO KONTRER.
Life is a contradiction; we start to die the moment we are born. Nothing exists without its opposite.

Anou konstrir bann pon;
Ranz miray pa bon!
Sen Paul ti sir:
Kiltir peyna serir;
Mesaz Lesenier
Napeyna frontier.

Bridges let’s polish;
Walls let’s demolish!
Saint Paul tells his flock:
Culture has no lock;
Elohim’s tidings
Have no strings.

Sen Pierre ti rod enpoz katna;
Sen Paul ti dir non.
Lamour ek Pardon
Pa met kadna.
Lafwa bizen liberte
Pou li devlope.

Saint Peter wanted it off;
St Paul said ‘come off it.’
Love and Mercy
Have to be free.
Faith to grow
Needs no sorrow.

Gandhi ti pe fer miray grene.
Dan sante sakre
Ki Endou sante,
Li ti met enn fraz
Fer fanatik gagn laraz:

raghupati rāghav rājārām,
patit pāvan sītārām
sītārām, jai sītārām,
bhaj tū pyāre sītārām
īśvar allāh tero nām,
sab ko sanmati de bhagavān

Sef Rwayom Raghu, O Bondie Rama,
Ki soulaz bann ki finn tom dan traka,
Sita ek Rama, Rama ek Sita,
Nou loue Rama, nou loue Sita,
To apel Bondie, to apel Allah,
Beni nou sazes, beni nou lafwa.

Smashing barriers was Gandhi’s hobby.
In a Hindu sacred ditty
He planted words all so pretty
Which drove true-blues crazy.

Chief of the house of Raghu, Lord Rama,
Uplifters of those who have fallen, Sita and Rama,
Sita and Rama, Sita and Rama,
O beloved, praise Sita and Rama,
Iswar or Allah is your name,
May God bless all with true wisdom.

Dan Lafrik Disid
Dan lir Levanzil
Li ti dekouver
Bhagavad-Gita;
Dan lir Levanzil,
Li ti gagn lizour
Lalit nonviolan.

In South Africa
Through the Gospels
He discovered
The Bhagavad-Gita;
Through the Gospels
He found
Non-violent actions.

Akoz li ti pe ranz bann pon,
Akoz li ti pe kraz miray,
Parey kouma Apot Zezi,
Kontrer lape servi fizi
Pou kraz bann pon,
Pou ranz miray.

He did bridge building
And wall smashing
As the Apostle taught.
But the opposite of Peace
Went on a bridge smashing
And wall building rampage. (22.12.2017)
DID YOU HEAR SAUL OF TARSUS? DID YOU?
from a marxist hindu to his catholic friends

He could speak Aramaic,
Jesus’ mother tongue;
He spoke Latin,
The language of power and authority
Of the Roman Empire;
He spoke Hebrew,
The language of proud ancestry.
And yet, and yet, and yet …
When he discovered the meaning of his life,
He preached in koine Greek,
A lingua franca,
A practical communication tool
To transmit Jesus’ message
And reach thousands.

Did you hear Saul of Tarsus? Did you?

Peter and others were in favour of
CULTURAL PURITY
For all those who wanted to
Hear and live Jesus’ message.
CLOSE ALL CULTURE DOORS AND WINDOWS!

Saul of Tarsus decided to champion
MISCEGENATION.
Or metissage if you prefer.

Did you hear Saul of Tarsus? Did you?

Do you hear him now? Do you?
Hear the message of liberation theology;
Hear the outright denunciation of
NEOLIBERAL CAPITALISM,
Of the financialization of world economy,
Of CASINO-ECONOMY.

Hear the true message of love,
Not the love for the dung of the devil;
Hear the message of
OPEN DOOR CULTURE;
Hear the message of justice and freedom;
Hear the message of sharing.

Saul of Tarsus still talks to us
With the voice of Pope Francis
But we don’t hear.
We prefer our comfort zone,
Our prejudice and ignorance.
Saul of Tarsus tells us
BRAHMA, GOD, BONDIE, ALLAH
Are ONE
But we don’t hear.
We prefer our comfort zone,
Our prejudice and ignorance.

O Lord! What a waste!

19.05.2018

POEZI 2004-2009

©DEV VIRAHSAWMY and ICJM

POEM 2004-5

POEM 2004

BE KI ZOT ‘LE? (01)

zot pa’le ki zenes fer lamour
– fer gate, fer koko, fer malis mem zafer
– fale pa dapre zot gagn frison soliter
– enn spermatozoid SDF se enn krim kont limanite –
pa servi kapot, pa pran pilil ni lavey, ni lelandime
homoseksialite enn krim – Bondie pa kontan –
prostitision pese sa – fer malang, melanz dilar ar sindou –

avortman pli pir ki ladrog, koripsion, global warming,
lager, piyaz resours later, lamer ek lesiel
– zom ki dir – fam kondane pou ekoute ANSILANS, doub pinision
fer signdekrwa, fer roja, al siwala,

viv lafami linga dan yoni! epatatiepatata
fer signdekrwa avan met Marie-Madeleine lor lakrwa
fer namaste avan viol Sita

KI RASINN? (02)

mo rasinn li pa dan Bihar,
dan karo Andhra Pradesh,
dan bouyabes De La Canebière
dan langouti Ali Jinnah
ousa fez Pandit Nehru.

mo rasinn li pa dan Lazi,
Lerop ousa Atlantis;
li pa dan nam angourdi
seki pe rod sot dilo
pou ranz enn nouvo marray.

Li lwin laba dan Big Bang,
dan lapousier biliar zetwal;
pre isi dan premie souf
dan savannah Afrikin.

GRANDIMOUN TI DIR (03)

enn grandimoun ti dir mwa
pa bliye loner fami
mazinn bien kot nou sorti,
gard sistem intak piti
lot grandimoun ti dir mwa
aret fer zans bitasion
trap to plim, fit to kreyon
dan liv lekol get dime
aprann koz kouma Angle,
prononse sivilize

ler mo sey prezerv sistem
profeser pran so rotin
ler mo koz sivilize
pousari trap so baton

DERYER MIRAY (04)

mo arpan later ti nouri boner
ti donn mwa maniok ek kotomili
volay vakabon pou nouri zanfan
kifer mo ti’al rod plis?

mo finn plant lapipi, kiltiv alerzi,
gref personel ar pou-mwa-sa
met provin kraz-boja, rekolte santipi
pasan pase, pez nene ale

mo finn ranz gran miray beton toutotour pou dimoun pa gete
ot, kosto, epe, kas konte kirye
kabos regar groker, protez prive
deryer miray aster ena trankilite
lor tom vid fler set-kouler finn swiside
akoz plis gagne plis rode

VIEZENNZAN (05)

mo zanfan azordi servi diksioner yer
Eski zenes zordi pe vieyi avan ler?
mo pa konpran nanye; mo lespri vinn kokom
– kikfwa dan mo zenes mo finn bwar tro peg rom –
ler mo tann zot koze vadire mo granper

viezennzan, viezennfi pankor zwenn dizwitan
pe deza radote kouma peroke yer;
sinkantan finn pase me partou tann mem tan
vadire nanye pa finn sanze lor later
diskour yer azordi resanble avatier

eski zenes antor ousa mwa ki’nn fane?
ar sikdorz kolorye mo’nn sikre grosierte
kasiet katastrof plenn dan lanbalaz dore
akoz mwa azordi Tifanfan dan lakle

TOUKOREK (06)

mo depite dir mwa pa trakase
toukorek
enn leg rapas finn farous tou zwazo
li finn ras lizie enn pannda zean
kaka lor latet Kilimannjaro
vomi dan Ganga so lasours sakre
toukorek

ar labek krose, ar grif, ar zergo
li’nn desir pavyon ek konstitision
toukorek
pa’le payanke plant nik lor montagn
pwason peple dan koray nou brizan
toukorek

depite dir leg korek, foul korek

KOZ PAROL (07)

dan mo baitka parol koul dan dalo
kouma problem lev latet lor vites
komite kas so palto
prezidan dres so lagorz
e nou koze, koze, koze … zame rans

dan lagam koze nou bliye problem
parol repete desann dan dalo
kouma dilo glis dan karo fey sonz
ziska souf koupe.
Lerla nou’al dormi satisfe.

Mirak! Ler soley leve, nou tou nou’nn bliye
kifer lavey nou ti koze, koze, koze.
Akoz samem gourrouji kontan dir:
parol enn kado Bondie, servi san moderasion.

ZAME FINI (08)

kan mo ti ankor joukal / James Dean ek Elvis ti ant mo rev /
rev akter ek rev santer / ti pe boulvers rev mo papa /
rev profeser / rev avoka / rev ki fer loner fami /
ler laz fer enn joukal kile / enn lot vit tal li dan so plas /
rev moiz travers lamer rouz / komannman pou nouvo dime /
nouvo akter / nouvo santer / ar promes dile ek dimiel /
nouvo zestaz / nouvo bataz / ziska kongn ar miray /
lerla dan brouyar toufann / Toufann lev pavyon nouvo rol /

akting ek sante touzour la
ranpli kaye paz par paz
parey kouma lepok Elvis
lamer rouz, bos lor miray

zame fini akting ek sante
depi yer ziska dime

LOT KOTE BARLIZOUR (09)

mo ti kamarad / fek gagn dizwit-an / li zoli-malin / li intelizan /
ler li vintwit-an / tou dimoun dakor / sa enn gran-nwar sa /
enn kalipa mahakaserpake/ tabardenn-exper dan so karo kann /
dan so disiplinn peyna so segon / apart sa papa / bourik manz lazle /
so soley leve / toulezour mem ler / toulezour mem plas / al kouse parey /
pa koz barlizour lot kote lizour / ki so gourrouji finn tras dan disab
eternel / mahakalipa tom pouf / perdi pie / sey debat abba dan vid /
li konn so metie / li profesionel / napa dimann plis /

prodiktivite / rantabilite / finn plant enn pandil /
dan fon nou servo / tik-tak regilie / dan roulman parey /
lerla blok gete / e anpes lespri fer explorasion /
andeor baraz / gardien labitid /
lalimier vierz / lot kote barlizour /
gard mister fer per/ paraliz lespri

DAN DANBWA (10)

Fer vadire pa ekziste.
Dir non, pa gete. Par limem li pou ale.
Somaz? Ki’ete sa? Dimoun finn bliye rode;
Travay pa manke. Kan rode gagne.
SIDA? Ki’ete sa? Enn erer malkalkile.
Pa marye ar etranze. Problem regle.
Lalkolism pe fer ravaz? Pa finn dir zot lor boutey
“A consommer avek modérasion” ? Ki zot’le plis?
Aret palab anti-patriyotik. … SINON! …

ARET TIR LAY, ROD LIPOU POUL.

Dan danbwa ki zot’le? Ena dibwa.
Ki zot ti kwar? Dimiel, manteg?
Pa pran kont rabasaz ek radotaz;
rabotaz ek redresaz lor baz. Samem mesaz.

LIMIT (11)

Ni Tamburlaine, ni Tabardenn;
Ni zero, ni Zorro.
Pa rod zoue Bondie do matlo.

Tou dimoun pe rod enn sapit dan Istwar:
Papa Repiblik, Papa Ekonomik,
Papa Sibernetik, Papa Akrobatik
soup kouma boul lastik
ki sot-sote san get prinsip
koustik lor koustik.

Bliye liv istwar!
Dan profon lizie enn baba fek ne,
Dan enn ti sourir lalev bieneme
Get lavi pe deroule,
Lir listwar limanite.

DAN PEI REV (12)

kouma li fasil kwar seki ou’le
kan pa neseser teste bann lide!
ala fasil la san get kat kote
met dan portmone lamone kontan
ramas dan poban bon parol konfi
get kouma fasil san okenn zefor
douser natirel dilo lor fey sonz
laliann leng ki grinp lor ledo banbou
rasinn ki file ziska zwenn kanbar
fer enn ta tapaz pou pa dir nanye
Anou sey reve ki lavi enn rev
Kot seki ete pa vreman ete
Seki pa ete se laverite
Ler soley leve. Pa fasil. Seye.

KI POU RESTE? (13)

So gourrou ti dir lavi enn poem,
enn poem epik kan nou kraz klwazon,
eklat ti kazot, grenn miray sournwa
pou grandi lespas lamour, liberte
– lamour-liberte, liberte-lamour –
(lamour ki fletri san so ser liberte,
liberte ki pati san so frer lamour)
zanfan zimo kan destin ti egal.
Zordi so pirog dan bor lorizon
anflame pe sey rapel par deryer:
Miray grene finn repouse?
Lespas lamour finn retresi?
Misk liberte finn ramoli?
Kisannla rapel so sante?

YIN-YANG (14)

Wi, Hamlet ti britaliz Ofilia;
Wi, Zertrid ti fane ar so bofrer;
Me sa pa vedir dominer finn mor.
Pou enn Kleopat ki fer tralala
Ena plis ki dis korde ar douler.
Malsans Yin ek Yang sakenn so kote.

Dominer matlo pa sap dan lezer.
Li dan nou, otour nou partou kote;
Depi nou dan vant ziska lapousier
Li fer so ravaz anpes nou trouv kler.

Akoz sa matlo ekout bien dan lwin
Vre lavwa Zezi ki pouvwar Zordi
Finn ferm dan kavo linstin dominer.
Li pe dimann nou liber Yin ek Yang.

DEZIEM SANS (15)

Premie fwa ti apepre-touk-touke
sey-maye, tik agos pas boul adrwat;
maryaz konsome san seremoni,
tou pe deroule dan chorri-chorri
– mo granpapa dir ranvway chawtarri –
doula ek doulinn gagn gos lor lili;
sadi resanble repa karrmadi
vadire baryat kondir korbiyar.
Personn pa ti kwar pou’ena deziem sans.
Sannkoutla baba nou tras sime la;
sak pa nou mete nou met li dan sir;
pa les apepre met lak ar destin.
Pa pou’ena trwaziem. Sannkoula baba
fale koutkekout baryat donn maja.

DIME 40 AN (16)

Dime karant-an vadire zordi,
zordi gramatin ki pa finn perdi
malgre tourdisman, malgre tou tourman
freser laroze lor enn petal roz;
dime karant-an kontingn get divan
– zanfan, tizanfan ziska dan tournan –
kot enn zardinie aroz dime ar
petal tou kouler pou beni parkour.

Nou lespri-lekor finn zwenn pou toultan.
LAVI finn donn nou, sakenn so kote,
toulede ansam, liker espesial,
parter fler sezon, parfin fri sovaz
pou ki tou zanfan konsian e konpran
LAMOUR-LIBERTE so ringn permanan.

(13.08.04 – pou selebre lamour 40 an maryaz)

NOUVO PAROL POETIK (17)

Parol mizikal, parol ritm ek rim
dan sante Lata, Elvis ek Beatles
manitiz mo nam, plonz mwa dan extaz;
parol mazikal, lagam donn sawal
jalsa kadanse chombo mo lespri,
may mwa dan lanbians, fer mwa rod parey;
Shakespeare, Auden, Prevert marye pike
pou plonz mwa dan enn kouran lalimier
ki pa konn limit, ki napeyna bit:
dan so finision nou zwenn koumansman.

Enn gramatin tann dan tieder tropik
Parfin tamarin, douser fangorin
Anfant nouvo kadans pou akonpagn
Nesans enn nouvo parol poetik.

DETRWA TI SILAB (18)

si mo ti kapav dir mo kontan twa
atraver lespas, atraver letan
pou ki yer laba ek zordi isi
rapel dime;
si mo ti kapav dir mo kontan twa
ar choula trant-an ek sazes swasant
pou ki yer, zordi ek dime reste
rakont mem zistwar mo ti pou zis dir
sis silab sinp : koko mo kontan twa.

Bel parol manter bizin kamouflaz,
Tintir madigra, losion kasiet pi
Pou dir konplike seki pa ete.

mwa mo bizin zis detrwa ti silab
pou dir mo gate limem mo lamour.

LI’NN FINI VINI (19)

kan so ler vini li li pou vini anvi pa anvi;
pa kapav kile ni tini-tini;
pa sey ferm laport, met bar dan lafnet;
les partou ouver (li pa enn voler).
kan so ler vini li li pou vini anvi pa anvi;
ni zes lapriyer, ni kanf, sanbrani;
briyani pou orfelin dan kouvan;
kirrtann, bajanam; tamtam longanis;
tousa initil!

Ler to ti kapav, olie fer riye to ti fer plore;
olie pardone to ti rod vanzans;
olie lape to ti alim dife.

Finn fini tro tar pou rod efase.
Li’nn fini vini.

KI MO BIZIN? (20)

vwayaz oversiz? loto joutifri?
diaman, lor, larzan, prezidan dan bord?
fotey marokin, loto ofisiel?
mo pa’le tousa.
ki to’le mo fer ar ritiel piblik,
ar seremoni?
mo pa gagn letan pou sourir forse,
ar fer vadire korek pa korek,
pa korek korek.

Enn ti ver divin ki respir bonte,
bote, lasante; enn ti bout dipin
ki nouri lekor san bliye lespri,
mo pa bizin plis.

Res boukou poem ki pa’nkor ekrir.

TO’NN DIR ‘POSTERITE’? (21)

yer swar mo ti kwar depi ‘Li’ dernie
ziska ‘Li’ dime dan zardin Ziliet,
karo Romeo, parol poetik,
sante dramatik ek zistwar mazik
Tata Iranah finn gagn zot konfor
dan kofor memwar pou leternite;
aryer-tizanfan mo bann tizanfan
pou kontinie gout delis artistik.

dan mo somey yer enn vag dan lamer
oter enn montagn finn kraz lor montagn;
soley ankoler finn deses later,
fer li vinn kram-kram; divan sek-mouye
finn plis tou bann pie – lezo blan-kase.
Ekrir? Kifer? Pou kisannla? Ayo!

RWAYOM PALAB (22)

ler pa konn nanye, lerlamem babou
nou fer vadire nou lerwa kone;
ler nou pa konpran nou konn fer sanblan
ki nou konpran tou e ki nou konn tou;
nou konn tou sekre: sekre lor lili,
sekre kabine; nou mem konn ki rev
nou vwazin pou fer. Nou konn tou sekre,
nou pa gard sekre – vre demokrasi!

Nou kouchou-kouchou fane dan divan;
fer koustik dan ler, rikose dan vag,
ramas lenerzi, dantel, antrede;
ler li revini kikfwa vinn sirman.

Resours natirel! Nou kapav export
lenerzi rimer, palab insandier.

GET AR DE LIZIE (23)

Ou pou kwar, mo sir, get ar de lizie
enn zafer normal. Erer kamarad!
Zis dan Lil Moris ki dimoun kone
kouma – baprrebap! – get ar de lizie.
Si ou lapo blan, nwar, zonn ou maron;
si ou nene plat, zamalak, lamson;
si seve sarbon, laloues, tirbouson
lizie Morisien fer separasion.

Nou ena lizie de kote nene
– enn kado Bondie! – pou nou kapav get
separ-separe – li pa normal sa? –

Aret to badinaz! Tomem to kapav kwar!
Nou tou mem parey? Pa fane do ta!
To finn vinn kannwa ousa kaylous net?

POURTAN ZEZI … (24)

li trenn so lipie, lavwa pa sorti;
olie repoze li prefer chombo,
tini-tini renn pouvwar rapiese;
so lizie tann maf, so zorey trouv som;
li pa rapel tro; enn zafer ki kler
li pa pou larg renn pouvwar kontsezon;
li tranble-tranble, parfwa li bave,
kous-kilot tranpe me pa kwar beti
li pou larg pouvwar. Samem so daway!

Beti Oh Beti, nou Senier Zezi
Pourtan ti dir nou dan rwayom lespri
Met nou lenerzi; kan nou ler vini
Bizin konn sorti; pa amar nou nam
Ar lonbraz lavi. Samem vre daway.

DAN DONE KI’ENA (25)

Misie Fulena, mo Gourrou Goodlands,
lontan ti dir nou metie profeser
samem pli zoli paski peyna lot
kot nou ramas plis kan nou pe donn plis.
Misie Fulena lontan finn kit nou
me so ti parol kouma enn manntra
kol ar lakol fort ankor touzour kler,
krint, vivan, koryas. Enn inspirasion.

Pa konn pou lezot me mo kapav dir
mo’nn aprann trouv kler, mo’nn aprann ekrir,
mo’nn aprann dir kler sak fwa dan lekol
mo finn ed zennzan dekouver bote
dan detrwa ti mo fane lor enn paz
ki poet toultan done pou tou laz.

LI FINN VANN SO NAM (26)

Pa kwar zis dan yer ena Dokter Fost
ki ti vann so nam pou enn pla nisa
lor lili malis zenes permanan;
gramatin-tanto, yer-apredime
ena Dokter Fost ki tourn so ledo
ar prinsip LAMOUR, mama LIBERTE,
pou ki Lisifer ar pos miliarder
minn destin, detrir sedev kreasion.

olie koze zot zaze
olie done zot nek pran
olie montre zot kasiet
olie pran kont zot fer kont
e zot bliye letansa ki LI ti mont lor lakrwa
pou pran lor so zepol frel nou soufrans dezespere.

MO’NN FANE? (27)

Mo ti fer enn rev, enn rev kikfwa fou,
ki mo vilaz tris kouver ar lagal
ti vinn oazis kot dilo lasours
rafresi lipie pelrin fatige;
douser fri tropik ar kouler mazik
nouri kreasion; lonbraz repozan
kouler ble pastel andormi traka,
kas so konte ar saler lamitie.

Dan oazis la zanfan ti ere,
ansekirite; vie dimoun pa ti
bizin met lake pou enn bout dipin;
lamour lib, sourir pa ti ipokrit …

Ler somey fane mo lizie kase:
lagal finn fane. Eski mo’nn fane?

LABARB SIN (28)

Enn bon dimoun sa!
set fwa par semenn – li refiz repo –
li al konfese; li fer sarite;
li frekant legliz, kovil ek moske;
finans konstriksion kalimay ek tanp;
organiz kirrtann, tap jal dan bajann.
Enn bon dimoun sa!
li priye bondie gramatin, midi,
tanto ek apre; li kondann pese,
koz kont mesanste; li pous diab for-for
– tou dimoun tande; li met linz sadou,
tenn so labarb blan. Enn bon dimoun sa!

Kan enn fam pase li anpes regar
pitasie trouble pirte so labarb.

EFASE-REFER (29)

Misie tabisman enn zour ti dir nou,
tou bann meteye gran, mwayin, piti
pou vinn propriyeter zot plantasion
si zot tou dakor. Nou pa ti dakor.
Bann gran meteye ek seki mwayin,
laplipar desid ki zot pli kontan
enn plas dan salon viziter Grannkaz
parski gagn pli bon dan lonbraz Grannkaz.

Bann ti meteye desid separe
e lerla ranz enn salon mem kouler
– bon imitasion – ki salon Grannkaz
– rido mem kouler, version madigra.

Me zordi karya finn ranz nik partou
e tou meteye pe priy lougarou.

LAROUT DEFONSE (30)

Lor larout Damas katarak tonbe,

tingn obskirite, alim lalimier;
zigzage, monte-desann, vwayazer
pionn laba oazis ki pe louk li.
Laba kot sime al ver Emais
kisannla trwaziem pe lev lapousier,
deranz labitid, fer get lot manier
pou ki nouvote ranplas rasazie.

Me ler ou rant lor larout defonse,
kot trou bous lizie, met linet roupi
kabos ou gete; nene dan fernwar,
zorey dan brouyar ou destinasion
ouver de lebra, anbras ou likou,
souk atma ale, les bagas anplas.

LI PA’LE TANDE (31)

telman abitie lir dan kart soue,
tann li dan sante pasekonpoze,
get li lor lekran – ala li zoli
prodwi dideor; telman finn aprann
ki zan blon meyer ki zanblon lokal,
ki sivilize vedir prononse
– reset inporte – lamanier Lasenn,
Tamiz ek Lalwar – bliye Latanie…

Ayomomama! Mo pa aret dir
ki mo kontan li me li pa tande;
zorey rafine refiz mo grosie,
prefer zevoutem. Aster mo’nn vinn vie,
tousel dan mo kwin. Finn fini tro tar
Pou fer li konpran ki mo kontan li.

MAYA PARTOU (32)

dan nou ti vilaz dan niaz fer sanblan
san fason nou fer mem lonbraz epe
paret lekleraz
dan nou diksioner ‘pa kone’ absan
parski san zefor nou chalenj mister
ki dimann pardon
‘pa kapav’ lontan lot kote brizan
finn al ranz so nik telman li onte
get nou paravan

nou konn fer serman pou pa koz manti,
nou dimann pardon pou pa santi pi
parski nou kone dimoun admirab
dan konfor marray pou gob nou malay.
Ala nou bon la met maya partou!

INVANT LAROU (33)

Mo’ena enn ti pies. Toulegramatin
li invant larou. Peyna so segon!
Pa kwar li kouyon ousa arogan
– pa kwar sa ditou – li sinserman kwar
nou pa reflesi, nou mank matier gri
– remersie lesiel ki pe avoy li
toulegramatin pou kre nouvote;
sankwa nou bwar lank. … Kifer to riye?
Get kouma li kler, get kouma li gran,
zoli, edike ek sivilize;
pa bliye li finn al liniversite.

Mo kontan mo pies. Grasa li matlo
inposib bliye bote modesti
ek linportans enn doz imilite.

MIRAY GRENE (34)

Miray ant mwa ek terin mo vwazin
ti sitan vilin ki mem bann zwazo
ti refiz poze lor boutey kase
ek difil barble.
Mem lerb de kote ti bien nourisan
kabri ek mouton ti pe mordefin;
lagrinjab partou fer zanimo per
ar regar Barb Ble.

Ler miray grene mo garso kriye
‘Hip, hip, hip Hurray’, ‘La fin de l’Histoire’.
Chacha Manilall, enn sans li ti la,
Tourn zorey fangas: ‘Chichi, ti makro!
Kan to pou konpran? Get bien tikouyon
Lafin koumansman.

ROUPI KARE (35)

Dan depotwar Marsikoz bann saser
ek serif rwayom Paysa Roupaya
Pe kontinie nouri Rev Morisien,
enn imitasion ki preske parey
rev amerikin tranpe dan parfin
wiski ‘BLAKLEBEL’, ena ki dir ‘BLUE’.
To pa kone ki’ete rev Morisien?
Aya becharra! Sharam napeyna?

Rev Morisien li pa enn roupi ron,
pa oval nonpli, ni rektangiler
ni triyang me li kare triyanger;
miraz konsome, pa bizin peye,
li kart so zero ar promes nisa,
lagam tamasa, manze, bwar, donn jaz.

OUSTAD SIPERLATIF (36)

Enn fwa dan enn siek, enn siek admirab,
ti’ena enn ti lom, enn lom onorab
ki ti ena sitan bon kalite,
sitan bon manier, sitan konesans,
sitan konpetans, sitan experyans,
sitan intelizans, extravagans,
malsans, vanzans, pasians, sitan-sitan
ki siperlatif, kan get li, kaye.

Li pa rabase, li pa radote;
pa kwar so lespri kannle, kabose.
Li kouma Midas: so touse fer lor.
Aster ou konpran kifer finn met li
akote mize dan ansien trezor:
bizin prezerv oustad siperlatif.

REFER EDENN (37)

Mo ti gagn kado enn arpan later
dan Fertile Crescent.
Enn ti larivier kot somon krwaze
travers mo later, aroz mo parter,
verze fri, legim.
Kabri ek mouton dan patiraz ver
anpe zot okip zot zenerasion.
Enn zour mo kraz tou.

Met somon dan bwat, dilo dan boutey;
plati verze pou fer roulo papie;
dan karo brile kabri manz salad,
rasinn ek lekors.
Mo arpan dezer finn vinn enn waste land.
Ki pou fer aster pou refer Edenn?

LI EK MWA (38)

Li ek mwa finn konn enn zistwardamour
ki finn grandi natirel, san panse
kouma dilo lasours montagn desann,
kaskontour, zigzage ziska lamer;
e lor nou parkour li finn resit mwa
kouma mwa mo finn resit so bote;
ler mo swazir mo pou dir ki li’ete
li li finn dir mwa ki mwa mo ete.

Depi premie zour mwa ek li ansam,
ki li ti dan vant Kartie Militer,
anba enn pie prinn dan karo Goudlenns,
ousa libreri laba dan Lekos.
E aster kan ler depar pe koste
Ala li donn mwa lagam kontinie.

VILIN TIKANAR ( 39)

Enn vilin tikanar enn swar liver
rant dan mo lakaz pou kasiet freser.
Kwin, kwin! So lavwa grosie, detone
mari irit mwa, anpes mwa dormi
dan lebra dous ek parfime zoli
Marianne seve blon, Albion lizie ble
– kafe san triyaz pourvi garanti
jos siperlatif, meday, promosion.

Liver traverse ar so ti lapli,
so divan glase, so brouyar lagli
ziska enn Lindi kan soley leve
boner gramatin. Mo rod tikanar.
Kot mo tikanar? Ler mo sort deor
omilie basin mo trouv mazeste.

GALOUPE-TONBE (40)

Santekler ek Pertelot ti ere,
plis ere ki gagnan siperkagnot,
let zot premie lo ouver so lizie
kan zot ti pre pou abandonn kazot.
Zot koumans fer plan: Fis pou vinn sesi,
Fis pou fer sela. Sanpion Olinpik?
Lorea klasik? Lider politik?
Non, non, non do ta Nobel literer.

Zot ti defann li sant koukourroukou;
zot ti obliz li kriy kokoriko,
kokadoudouldou. Lor imitasion,
lor fer koumadir li ti mari fwet
ziska ki enn zour enn vwazin trouv li
lakord dan likou anpandan lor brans.

KI PE ARIVE? (41)

Ki pe arive Ferdinan beta?
Ki pe arive Miranda beti?
Pourtan zot zardin fleri ar lavi:
fler, fri ek fouzer egey nou landrwa.
Pou enn bout dolar zot met li angaz?
Les kawboy marday met plat plantasion,
viol mama later ar zouti foraz?
Permet trikmandaz touf respirasion?

Dir zot bann zanfan pa fer mem erer.
Nou ti bout later, nou ti kwin zardin
nou ti gagn kado pa pou kraz lagrin
me pou nou montre Senier Kreater,
parey kouma li, nou ‘si nou sagrin
kan fler, fri, fouzer nepli konn sourir.

KAN BOUKLIYE TONBE (42)

Laplipar bliye sa boukliye la
ki ti bar bann gorl kan dan nou lanfans
dan lespas tourman lame protekter
amorti sekous, adousi bann sok
san fer letalaz, rod remersiman
telman natirel, instin maternel,
pa bizin leson ousa lantrennman
pou anpes zanfan vinn viktim brigan.

Se kan li pa la ki mo ti santi
gro lapat klak mwa, mesanste kraz mwa,
blok mo natirel. Difisil grandi
kan sak gramatin amenn so ti doz
sagrin, fristrasion ek imiliasion.

Mo anz gardien finn kit mwa tro boner?

KIKFWA MO SANS (43)

To’apel sa desin? Get sa foto la,
mo’le to desin resanble sa net.
Non, non, non, refer! Refer mo dir twa
Refer azenou, refer get soley.
Refer, refer, refer move fatra…
Pa finn dir twa lir sa, vilin ingra!
Sa mo la ki’ete? Sa ki vedir sa?
Ouver diksioner, aprann zot par ker.

Bann pa ti trouv kler ti deklar flanbo,
bann lespri traver ti fer profeser,
bann ti dan fernwar ti zoue eklerer,
bann kalson mouye ti deklar zoro.

Enn sans mo dir twa! Pa pe koz foutan!
Zot finn obliz mwa bril zot tradision.

SAK PIKAN ENA SO PETAL (44)

Mo rapel kan li ti kit mwa, ale
kouma-pou-fer-aster pers fit partou;
mouy papie mouslinn lor mo servolan;
kabos nay toupi, depay lakord fouet;
mo bennjo kapstann gagn enn son lamok;
vie galon dilwil nepli jal, dolok.

Me si li ti la li ti pou may mwa
ar so moundani; so garson gate
pa ti pou gagn sans dekouver lamour,
kwar dan liberte ek egalite.
So belfi kikfwa dan so diksioner
ti pou sinonim ar sinp serviter.

To trouve gate pa manti ditou
kan dir: “sak pikan ena so petal”.

SAK PIKAN ENA SO PETAL II (45)

Ler lafiev polio bril mo lame gos
mo mama plore, mo papa onte,
mo tantinn relizie koz pinision,
– pese pey lor later, li dir for-for,
bondie kone ki li fer! –
dimoun sikane, apel mwa moyon,
tilame zot dir – riye, mo sagrin.
Bondie kone ki li fer?

Ler nou zoue foutborl, mwa mo zoue gorli;
ler zoue voleborl zot gagn tarrtarri
ki li lor servis, ki li lor smas.
Aster kan mo get ti lame moyon
Ala mo riye. Li ti’ena rezon.
Bondie kone ki li fer.

LAMOUR SAKRE (46)

Mo kamouad Edouard pa fer diferans
ant fer ti koko, fer gate, lamour
ek fer malis. Mo pa kone kifer.
Eski li dir sa pou mok mo kiltir,
pou dir ki mo lang zis bon pou lisien
– enn desarz difout fertiliz dizef?
Eski dapre li extaz erotik
li zis ekziste lor trotwar Paris?

Kwar mwa mo matlo, dan mo ti lavi
sorti bitasion, lamour li sakre
kan mo bieneme ek mwa donn nou tou
dan tandres, kares, zouisans partaze.

Nou partaz lamour dan plezir lekor
parski samem pli gran kado Bondie.

YONI EK LINGA (47)

Mo tantinn veritab lera legliz,
nam kalimay, sanbrani, tanbalon
kontan dir chichi kan lisien krwaze,
zenes anbrase ou kares lekor
– tousala bisagn, sime perdision.
So program virzinite eternel
dan rwayom Bondie modi ar lakras
pese ek pianter dan lekor imin.

Sa gran Indou la ki priye Buddha
finn pas akote – finn refiz gete? –
sazes oryantal dan zardin zepis,
plezir parfime, erotism tantrik.

Finn tro tar pou li konn adorasion
dan lalians sakre Yoni ek Linga.

LALIANS (48)

papa, patron, pret, paster, profeser
tousa bann P la finn ayjak pouvwar
pou fer devlopman rim ar dominer
bayonet ar labraget; tilespri
ar lapeti pran, pran, pran san done

mama, matronn, mis, maser, mataji
nek donn zot pouvwar, get Matahari
inpoz lor nou tou vazinokrasi

Kan enn zour Bondie dan lakaz baba
ti sem zerm lamour, sa zour la li ti
anons nou nesans sivilizasion
ki sarye lalians Linga ek Yoni.

Ni patriyarka, ni matriyarka!
Nou ador lalians Yoni ek Linga.

PLIS KI TOMEM (49)

Dir mwa mo tonton, dir mwa Ton Toulsi,
ki vedir lamour.
To finn konn Adan, to finn konn so Ev,
Adam ek so Stiv; Ziliet, Romeo;
twa ki finn souy larm
Marie-Madeleine ar anchrra Dropadi
dir mwa, dir mwa vit ki vedir lamour,
Dir mwa Ton Toulsi.

Kan to kontan li plis ki kontan twa;
kan dan partaze to trouv to boner;
kan to bieneme anflam to lavi,
dan so lizie kler, so lekor beni
to santi prezans to prop kreater
lerla to kone Lamour beni twa.

ADORASION (50)

Dilo sakre Granbasin
Kavo sakre Perlaval
Ros Nwar sakre dan Kaaba
Tou bann pelrin zwenn pou ador sakre
Mwa pov bachara dan tousa Senier
Mo pa pe trouv twa. Pardonn mwa!

Me kan lame-lipie enn bieneme
atas lekor ar lekor; kan lalev
fonn dan zouisans parfime;
kan laverite touni pe ofer
bote eternel partaze;
kan lekor ekler lespri,
lespri fer lekor vinn sin
dan li se Twa mo adore.


POEM 2005

ZANFAN PREVOK

Zanfan PREVOK napa bet, zot lekol ki bet;
Zanfan PREVOK pa finn fel, zot lekol ki’nn fel.
Paran, profeser, pret, panndit ek pousari
Finn marye pike pou fer zanfan lalimier
Tourdi lor labrez dan kavern lerwa fer nwar;
Sef dorkes elektoral swagn so biltin vot
Dan kofor Pitay-Pitay-Nou-Maja-Karro,
Ferm laport, lafnet, linpos zanfan dan kazot.
Zanfan PREVOK napa bet, zot lekol ki bet;
Zanfan PREVOK pa finn fel, zot lekol ki’nn fel.

PA PER PITI

Trap to kreyon, fit to kreyon, pa per piti;
Ekrir to nom, eple prop-prop seki to’ete;
Aprann to tab, mizir distans ek profonder
Seki ti yer, seki dime. Pa per piti.
Servi lareg, piedrwa, konpa ek protrakter
Tras to sime, desinn kontour to lekzistans;
Dan to kiltir ena matier pou mont letaz
Lor soubasman ki koul rasinn dan rok bazalt.
Pa per piti.

Pa les maya dideor angourdi to nam,
May to lizie, zorey, lalang ek to lespri
Dan rev kolorye, lapoud ki fer nam rousi,
Promes dan vid, zwisans fizet. Tansion piti!

Tansion piti! Pa pran zot kont ler zot dir twa
Twa to zis bon pou peple landrwa malfame;
Zot fer twa kwar ki to katar; ki to pares;
Ki to finn tas deryer midi; ki to soley
Ti al dormi avan li gagn letan leve.
Tousa palab.

Trap to kreyon, fit to kreyon, pa per piti!
Get bien dan les. To barlizour ar parol kler
Aster pe fer zoli ver ar langaz sinser,
Ar parol onet, ar mo natirel …
Pa per piti!

ZOZEFINN, DEVI EK BIBI

Tou dimoun pe dir Zozefinn malang,
Inbesil, katar; laba dan lekol
So plas anba ban.
Touleswar kot li, li gard enn kouto
Anba so lorye. Konsey so mama:
Atansion boper!

Zot tou rakonte Devi li pagli;
So latet pa bon, so lespri kokom;
Li’nn fel CPE.
Enn zour gramatin ler kok ti sante
So lekor ti fre lor payas pianter.
Latet so papa!

Zot tou kontan dir Bibi santi pi;
So lespri lagli, enn lalo fletri.
So latet bien feb!
Enn swar dan danbwa, dilo debordman
Ti revey lemor. Lezo enn tifi
Ti fane partou.

Zozefinn, Devi, Bibi ek lezot
Ni malang, ni pagli, ni santi pi.
Mwa ek twa fatra, noumem ki pagla,
Malang, santi pi.
Mari bachara!

Nou konsom zanfan, detrir inosans.
Lapeti rachas briz zot lavenir;
Tranp lespri bebet dan larm ti-zanfan.
Lerla ki nou dir?
Nou sivilize.

MO FANFAN

Kan mwa mo ti zanfan, mo fanfan,
Mo paran, granparan ti dir mwa
Fer tansion; laba kot lakrwaze
Ena bolom loulou, move nam
Mesanste, san pitie ki devor
Bann zanfan ki finn perdi sime.
Me pou ki nou pa vinn bann kapon
Zot ti kontan rakont nou zistwar
Ti-Zan ki ti trik bolom loulou,
Avoy li manz feyaz dan ganndol.

Zordi ‘si, fanfan, ena boukou douk
Pe louk partou, pa zis dan lakrwaze.
Me paran zordi nepli konn rakont
Kouma Ti-Zan Yer vir bolom loulou
Ambalao, avoy li dan ganndol.

Ayo zoli fanfan! Fim HollyBollywood
Finn kokin zot lespri, finn dezarm zot defans.
Zot finn perdi pie dan zot prop basin;
Zot pe rant dan trou dan zot prop lakour.
Bolom Loulou finn vinn bien vantar;
Aster li pa atann aswar dan nwar.

MIS EK SIR

Ayo mo fanfan! To mis ek to sir,
Malsans, finn rant dan trou ziska likou.
Zot zis trouv labou divan zot nene;
Zot pa pe kapav lev lizie pli ot
Pou get zwazo set kouler dan lesiel;
Zot zorey bouse; zot pa pe kapav
Tann sante mazik zwazo Samarel.

Ayo mo fanfan! Seki ti bizin
Al lekol zordi, pe diriz lekol;
Seki ti bizin enn gid pou gid li,
Zordi finn vinn gid. Seki fek aprann,
Pa’nkor bien konpran, detrwa premie pa
Pe deklar exper. Ala met dan zar!

Pardonn mwa fanfan! Pa kwar mo pli bon.
Mo ‘si kouma zot, mo’nn tas dan labou.
Me kwar mwa baba, mo pe sey trouv kler.
Parfwa dan enn rev mo kwar mo pe tann
Sante kolorye zwazo set kouler.

Kan somey kase mo anvi plore.

SHOBA DEVI

Jayde, jayde Shoba Devi, jayde, jayde!
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si to mama ti gagn bate
Parski to ti ne.
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si to ti frer ti gagn gate
Parski li enn kok.
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si to tonton … Fer koumadir
Pa finn arive.

Jayde, jayde Shoba Devi, jayde, jayde!
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si lekol dir to enn katar;
Pa fer nanye, kan to marye to pou dan bien.
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si to belmer finn anonse
Ki marsandiz la pa bon.
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si lizinn kot to travay
Finn ferme;
Pa fer nanye, Shoba Devi,
Si to resiklaz deroul dan feyaz.
Pa fer nanye si to pa konn eple to nom;
To pa kone ki to ete;
To pa rapel.
Pa fer nanye.
Jayde, jayde Shoba Devi, jayde, jayde!

ZANFAN TI-RAJOU

Kouma so papa, li ‘si li fatra:
Li pa apresie bote papiyon,
Ni serin safran, ni fler flanbwayan;
Ler rod dans sega, lipie may-maye;
Ler rod zwe foutborl, rey so prop gorli.
Me li enn oustad lor repet par ker.

Kouma so papa li ‘si li fatra:
Li konn alfabet, li pa konn ekrir;
Li konn tab par ker – li rapel so ler,
Li’nn bliye parol – li pa konn konte;
Pannditji eple so idantite.
Me li enn oustad lor fer vadire.

Kouma so papa li ‘si li fatra:
Li pa konn rode, li bizin agwa;
Kan bizin vote li swazir sinbol;
Pou enn doz nisa, dir ou mons manti,
Ti-Rajou jinior kouma so papa
Defons linosans.

SO PAPA, SO MAMA

So papa panse piti la bizin
Swa vinn enn dokter, swa enn avoka;
Mama la panse seki papa dir.
Papa la panse piti la bizin
Fer loner fami, marye dan enn gran
Fami renome ki mizir loner
Ar pwa portmone.

Personn pa’nn dimann piti la si li
Dakor ar tousa.

Piti la kontan zwe so lagitar –
Jimi Hendrix manti;
Ar mo natirel li konpoz sante;
Ar so bieneme parey kouma li
Li finn deside pou viv so lavi
Mem lalwa defann e bann bon dimoun
Krase, dir chichi.

So papa panse piti la bizin
Swa vinn enn dokter, swa enn avoka;
Mama la panse seki papa dir.
Piti la? Piti la panse
Enn lot manier.

PARADI DAN REV

Mo lot momem finn swazir
Enn metie bien difisil
Me kouma li enn gran jak
Fabrik rev enn bagatel,
Peyna nanye pli fasil.
Pa zis fabrik rev,
Limem sef-selsmenn rev,
Kalite lor kouler:
Rev Siberaylenn, Joutifriaylenn,
Fer Vadireaylenn, Fermliziepouvivaylenn,
Plinposaylenn, Gropitayaylenn …

Malsans pou mwa, mo tro gourman.
Mo rod ankor rev: Rev Lazistisaylenn,
Paferdomineraylenn, Prankontaylenn,
Anoupartazeaylenn …
Mo tro gourman.
Akoz samem mo malere.
Bondie pini mwa.

KI DIMOUN POU DIR!

Touleswar, matlo, avan zot dormi;
Toulegramatin kouma zot leve
Parol brital, koze gra voltize;
Koutpwin, koutpie valse ar grosierte.
Zanfan, dan zot kwin, tranble.
Pa koz separe, pa koz divorse.
Ki dimoun pou dir!

Garson la fer pipi lor lili;
Tifi la, sezisman chombo li;
Dan lekol zot lespri lor lalinn.

Profeser fer rapor metdekol;
Metdekol avoy let bann paran.
Mama-papa pran rotin
Pou koriz zanfan.

Touleswar, matlo, avan zot dormi …

KI MODEL POU SWIV?

Bann gran dimoun dir zanfan azordi
Zot pa kontan lir, pa kontan aprann;
Zot lespri dan fet pa fer lapriyer;
Zot pa al lames, zot pa konfese,
Zot pa kominie, pa respe imam,
Ni ekout swami ousa gourrouji.

Enn ti gringale, move malelve,
Kontan rezinbe, fann ar mwa yer swar.
” Ki to dir … (oblize sansire)
Mo pa kontan lir? Dir mwa ki pou lir:
Lagazet palab? Zistwar koz manti?
Poem pas siro? Parol pa konpran?
Pa kontan aprann? Ki bizin aprann?
Pas bagou? Koz manti? Maja karro?
Pa fer lapriyer? Zot ena toupe!
Toulezour pe met Zezi lor lakrwa;
Toulezour pe viol zanfan Ti-Marie;
Toulezour pitay fer manti vinn vre;
Toulezour pe plant maler dan zardin …
Zot dir mo move? Mwa mo move mwa?

Dir mwa ki model mwa mo bizin swiv.
Dir mwa … (Biip-biip, Pipon-pipon, Pinkpinkou-pinkpinkou …)”

Pa fasil baba, pa fasil ditou.

TWA, KI TO ROL?

To dir zanfan la pares,
Li pa fer devwar;
To dir zanfan la malang,
Pa kontan bingne;
To dir zanfan la katar,
Li’nn fel CPE;
To dir zanfan la move,
Pa respe lalwa;
To dir zanfan la felonn,
Bizin sot likou, pirifie later;
To dir …

Kifer to pa dir so mama tousel
Bizin zwenn de bout?
Kifer to pa dir so papa somer?
Kifer to pa dir patron so papa
Finn ferm so lizinn pou ouver enn lot
Lot kote dilo kot profi mari?
Kifer to pa dir ki gran patron la
Ena tabisman, lotel sink zetwal?
Kifer to pa dir
Ki dan sak roupi ki angres roulman
Trwa kar dan so pos?
Kifer to pa dir
Ki gran misie la pe touf dinite
Pou fer roupi bouldoz karo Bondie?

Twa to kontan dir zanfan la sesi,
Zanfan la sela. Me …
Les mwa mo dir twa akoz to gourman
Fer roupi kare, zanfan nou pei
Pa pe respire.

SPESIALIS BRONS EK DOKTER LAPO

Yasminn, Ashvin, Madeline ek Kevin
Bien malad.
Ekzema ek lasm pe ferm zot kavo.
Spesialis brons ek Dokter lapo
Ek zot bon kopin, lwayal serviter,
Trafikan meksinn, balans kont sourir.

Yasminn, Ashvin, Madeline ek Kevin
Finn mor.
Biznes lanterman balans kont sourir;
Gardien simitier ar so larozwar
Balans kont sourir.
Minis finans balans kont sourir:
“Lavi enn bazar. Samem regleman.
L’offre et la demande.
Lavi joutifri. So is death. “

ALA PAREY REVINI

35 an pli tar ler mo get par lafnet
ki mo trouve? Parey revini.
Mwa ki pa’nn sanze? Mo lizie ki fos?
Trouv seki pa ete?
Les mo sey detrwa gonaz,
sanse poezi.
Apre mo zet mo plim dan baydoum.
Ki mo pou dir?
Pez nene, bwar dilwil!

KLEOMATARI

li ti zoli, li ti sexi
me so lespri ti kabose
kleomatari

ler li ti al lekol primer
li ti premie dan tou size
exepte zwe
titbours, grannbours li met dan pos
so papa fier e so mama
fer lapriyer

li ti zoli, li ti sexi
me so lespri ti kabose
kleomatari

dan kolez ‘si li fer parey
li chom toultan tou premie pri
apart pi i
li ti ena gran anbision
vinn for, vinn ferm, trap gouvernay
kouma papi

li ti zoli, li ti sexi
me so lespri ti kabose
kleomatari

li ti premie partou kote
fers dan lakour, fers dan karo
apart souy larm
dan so sistem napeyna plas
pou santiman, met kataplas
pou tingn douler

li ti zoli, li ti sexi
me so lespri ti kabose
kleomatari

napeyna plas konsolasion
napeyna plas pou seki feb
malad, fatige, diferan
pa pans parey, kontan reve
dimoun dakor sa tifi la
limem tifi so papi
kleomatari

li ti zoli, li ti sexi
me so lespri ti kabose
kleomatari

LIBERTE

Samem apel piti so’rpa;
Li konn so drwa, zis so prop drwa.
Pa koz ar li zafer zwazo,
zwazo lokal ek migrater,
zafer pie fler ki milener,
dan lafore kado Bondie,
zafer pwason anpwazone,
mangliye ki persekite …
Li konn zis so liberte:
liberte aste-vande,
liberte explwatasion,
liberte gagn komision,
liberte payason dan rwayom
paysa par tonn me lespri kokom.

CHORR

Mazeste Chorr gagn kongolo;
Prins eritie pe ganase.
Ayo mama, ki pou’arive
Si rwayom vir ambalao?
Ki pou ariv Latour Foulous
Ki ti pouse dan marekaz
Gousbouslabous?
Ki pou ariv bann kont fantom
Labank-Marday? Bann tranzaksion
Andeor kont, bann komision
Ferlabousdou?
Mazeste Chorr gagn kongolo;
Prins eritie pe ganase.
Ayo mama, ki pou’arive
Si rwayom vir ambalao?
Ki pou ariv lor ek diaman,
Sari laswa, soulie delix,
Aksion kado, dividenn fos?
Ayo Bondie!
Mil fwa mandian ki mordefin;
Bann malere zot bien ere.
Peyna traka.
Mazeste Chorr gagn kongolo;
Prins eritie pe ganase.
Ayo mama, ki pou’arive
Si rwayom vir ambalao?
Bann pov dan bien; zot pa ena
Pou fer kont, gard kont, regle kont.
Pa per lanket.
Ayo Bondie ki pou ariv
Trezor mo’nn pran san dimande,
Pitay kikfwa finn malgagne?
Ayo mofinn!
Mazeste Chorr gagn kongolo;
Prins eritie pe ganase.
Ayo mama, ki pou’arive
Si rwayom vir ambalao?

SIR KOUTATILESPRI

Sir Koutatilespri ena’nn moto
– pa enn patpatwa roul lor de larou
me enn fraz makacha extra siro:
“Si bon pou mwa zats veri goud;
so opozit zatiznogoud.”
Ler li ti sartie, li ti kont seval;
ler li vinn zoke, li kritik sofer;
ler li gagn loto, li modi pilot;
aster dan avion li mepriz pieton.
Samem oustad-king nou lakomedi.
Pa plito enn fars?
Ler li ti mizer, li modi risar;
aster li dormi zis ar miliarder.
Yer enn nwar touni, zordi ler get li
zame ou pou dir yer li ti’enn bweter.

Samem kalipa dan nou douniya.
Me li’nn res krever.

ZARDIN BALFOUR

zardin balfour nepli fleri
bann pie leksi nepli donn fri
fler goyavie finn vinn touni
e lekipman zardin zanfan
finn rouye net
liver fer so, lete kime
-vantilater pe rann lekor –
lapli pa pe aret tonbe
dilo rouz finn anserkle nou
kolinn monnron dan waterfront
so nene dan dilo sale
ler pa ena pou respire
pa trakase, pa trakase
telefone, telefone
ler pir dan bonbonn tou kouler
donn garanti leternite
ou aste douz nou donn ou trez

KONSOME

Pa per dalon, konsome, konsome!
Kan dime pe per pou ouver lizie;
kan zordi pe fer koustik par deryer
e kan yer onte kasiet so figir
napa kil parad, mo dalon,
napa kil parad.
Konsome, konsome! Pa pran traka!
Zero depo, bel-bel kado!
Tamasa zordi! Dime get dime!
Pa bizin to per dalon. Konsome!
Vadire dan rev, marsandiz delix
lor letazer ipersopingsennter
pe tap pil;
vadire dan rev, laba dan larad
lor ledo kargo komers fer parad;
vadire dan rev, prodwi dideor
pe fer so alert, giji lapeti,
fit anvi …

Laba dan gawn karo finn met
manto beton, soulie goudron.
Letansa tibaba pe fin.
Pa per dalon, konsome, konsome!

BLIYE MWA, MO LATET PA BON

dan mo zardin ena patol,
brinzel, lalo, kalbas, margoz,
bred malbar, martin, ziromon;
dan later arouy, maniok, pomdeter;
dan ler friyapin;
dan mo basin ena pwason;
poul vakabon samem pli bon …
Mo voizin finn vann terin, plantasion;
tou lezot parey.
Aster otour mwa beton pe pouse;
armatir vitre pe bar mo soley.
Pwason dan basin finn mor;
poul vakabon finn ale;
pie friyapin finn sek.
Non, mo pa pou vande!
Bliye mwa, pa pran mwa kont, mo latet pa bon!

MONPER FINN DIR

Yer dan so sermon, Monper nou parwas
ti dir ki Zezi ti kont dominer,
sakenn so sakenn, kont tap tou momem,
gourman lamone. Li ti pres lamour,
pran kont, pardone, lape, konpasion.
Pa kone kifer depite landrwa
ti mari manga. Administrater
lapropriyete ti vinn rouz kouma
enn pomdamour mir e li ti menas
pou koz ar Levek. Silefo, li dir
koup tou sibvansion. Lerla li’a konpran!
Mo tann dir Monper finn gagn so transfer
pou okip arsiv.

KOMERS LIBERE

Liberte O Liberte!
Dan ki lasos zot finn plonz twa?
Kavalri Koulou, Maresal Marto
ar pouvwar kanon, lib pou anvair,
konfiske parlman; bogi dan lipie
rant dan sivala.
Prezidan lanpir obliz koloni
respekte lalwa, nouvo regleman
liberalize ek privatize
me kan regleman pers trou dan so pos
ala lor vites li koz kloz sovgard,
efas regleman, re-ekrir lalwa.
Liberte O Liberte!
Dan ki lasos zot finn plonz twa?

Liberte O Liberte!
Dan ki lasos zot finn plonz twa?
Letoupwisan Komersial
dan so gran sazes mondial
finn anons orak mirak,
profesi pou nou milener:
“Komers, komers ek ankor komers,
gramatin, tanto, midi ek minwi.
Tranzaksion, tranzaksion ek ankor tranzaksion
dan karo, dan biro, lor lili.
Marsandaz, marday; marday, marsandaz!
Pa koz proteksion, koz konpetision
Sel solision liberalizasion,
-Tansion melanz son-
Pa liberasion.
Lib, libere, liberalizasion.
Liberte egal komers libere.
Liberte kraz kor;
liberte rint nam;
liberte polie, pers trou dan lesiel,
bril lafore vierz,desir fon lamer;
liberte efas tou tras diferans
e fer tou zanfan sant enn sel sante …
Liberte tir nana
dan labous tibaba. “
Liberte O Liberte!
Dan ki lasos zot finn plonz twa?
Liberte O Liberte!
Dan ki lasos zot finn plonz twa?
Aste-vande finn vinn lerwa;
liberte komers finn ranplas nou drwa,
marsandiz pe dikte so prop lalwa.
Aret fabrike, baba! Aret kiltive!
Ferm tou bann lizinn monwar, nou vinn boutikie!

ENN ZOLI DILO

Poster artistik montre fam klasik
Dan boutey plastik.
Pa fam santiman ousa politik;
Pa profesionel ousa domestik;
Pa fam maternel ousa artistik …
Non, non, non!
Fam boutey plastik; enn gorze dilo
Robine piblik.
Fam obze likid pou zom kas enn yenn.
Ala rezilta kiltir komersial
Kot aste vande ranplas dinite.
Pa fane do ta! Konn so vre valer.
Li pa enn dilo, enn zoli dilo;
Li ‘si li imin parey kouma twa.

LAMOUR LAPRIYER

Lamour li enn lapriyer kan nou dir mersi Lavi
parski dan lizie, dan sourir, dan lavwa, lor figir
dan labous, dan lekor bliye laz nou retrouv noumem
dan lotla;
parski dan lotla – parey, pa parey – nou disan dir nou
ena Lamour Koumansman kan nanye ditou vinn tou,
kan sak fraksion segonn vinn
Leternite Permanan.
Li enn lapriyer kan dan leker wi ena pardon ‘si
parski malgre ki nou lev nou latet ver lesiel lao
nou lespri bourik, nou reflex zako
pa finn larg nou net;
parski nou bieneme – parey pa parey – kan so larm koule
enn fraksion segonn soufrans vinn
enn leternite.
Lamour vinn enn lapriyer kan so nam apel Shannti
parski violans kreasion al tingn so dife
dan lasours lape
parski nou bieneme
– parey pa parey;
ki li Yoni, ki li Linga
li osi yin-yang –
li pran e li donn
Lamour
Pardon
Lape

SANDYA

“Ou kone tonton, pa bizin ou tris …
Kan Sandya ti ne tou ti bien normal …
anfin ti paret ki tou ti normal,
ziska ki enn zour dokter ti dir nou
ki nou ti baba zame pa pou vinn
enn zanfan normal ki al tilekol,
apre, gran lekol, ki zwe lamarel,
konpoz CPE … pas so HSC,
vinn profesionel, donn nesans zanfan …

Kouma enn zekler li ti vinn kot nou,
ekler nou lavi, lor vites kit nou.
Nou ti per lerla ki fernwar partou
pou kas nou lelan. Non, non, non tonton!
Bondie ti pret nou Lalimier Sandya
pou enn timama pou fer nou konpran
Lamour Transparan, Lamour Permanan …”
Ler mo get li ale, li ek so bieneme,
enn kou mo trouv kler.

ROMANS?

Kifer to sourir kouma obsesion
finn swiv mwa partou, pe swiv mwa toultan;
kouma lakol fort, kifer to figir
kol dan fon mo lizie emerveye;
loder to labous kol dan mo nene,
obliz mo lespri rod nek to prezans?
Kifer letan ek distans pa finn kas resor;
finn fer nou lamour vinn ankor pli for?
Eski parski de nam-torsenn-kole
ti zwenn dan limansite eternel;
san bizin lizie rekonet lotla?
Eski se lasans, enn sinp aksidan
ki ti met de destin lor mem sime?
Eski parski nou simi ek nou biolozi
finn trouv meyer konbinezon pou nou sirvi?
Kikfwa romans!
Zistwar dan fim HollyBollywood?
Kikfwa tousa. Kikfwa plis ki tousa.
Kikfwa enn temwayaz ki sak difikilte
ek soufrans dan lavi li zis enn lapriyer
pou beni kreasion dan leker destriksion?
Kikfwa twa ek mwa gate nou’ena enn mision
pou dir bann zenerasion
ki Lamour pa konn defet
mem kan met li lor lakrwa.

LASOURS LAMOUR

Gate!
Pa posib!
Pa kapav kontan mo zanfan, zanfan mo zanfan
E pa kontan twa,
Mama mo zanfan.
Pa kapav kontan dilo lasours
San kontan lasours.
Pa kapav kontan twa san kontan
Zezikri, Bondie Lamour,
Lasours tou lamour.
Pa kapav kontan lamour nimakarram!


POEM 2006-2007
(LEPOK SATYA)

 

LAPRIYER KOUMANSMAN

Shakti O Shakti
Dan lagren
Koumansman letan,
Koumansman lespas
To nom li beni;
To lalimier eternel li partou;
To plan, to dizayn,
To bonte, to lamour
Samem nou bizin
Partou dan Kosmos.
Nouri nou lekor,
Nouri nou lespri;
Pardonn nou erer
Kouma nou pardonn erer nou prosen;
Ed nou fer fas tantasion;
Donn nou lafors fer Marenwar kile.
Shakti O Shakti,
Shannti, Shannti, Shannti,
OM.

MO TI KAPAV ME …

Fasil! Mo ti kapav dir twa
Larkansiel li zoli-zoli;
Sante zwazo kas somey barlizour
Samem kas somey zoli-zoli;
Flanbwayan pe soufle tronpet,
Anons banane. Mo ti kapav dir…
Fasil! Ti kapav osi dir twa
Peyna pli zoli ki sourir baba;
Peyna pli zoli ki lagam sega;
Peyna pli zoli ki
“Alalila donn li mama”. Me, me …
Ki to’le tande? Dir mwa, mo dir twa.
To’le mo dir twa to koze katalog,
Akademik manti; to diksion
Kouma Lerwa Dagober;
To fraz sarye pirte Sanskrit lor so ledo?
To’le mo dir twa tomem plis meyer?
Dir mwa baba! Seki to dir, samem.
Ki to’le mo dir? To’le mo dir ki
Kot nou lavi li enn rev?
To pa’le mo dir ki se pa siklonn ki pe martiriz pie;
Se lasi-moter?
Fale pa dir ki CO2
Pe anpes lesiel respire?
Larkansiel finn gagn fit, finn vinn wit?
Asmatik rim ar zimnastik?
Dime pe anbras vant vid?
Nou pou ferm lakwizinn?
Fale pa dir
Violans finn tal so deryer lor tronn Lamour?
Bizen dir nou pei li enn paradi?
Fale pa farous touris?
Baba, mo lame pe tranble;
Inposib ekrir.

PA GET SO SEK

enn loyo mang sek dan enn kwen brile
dan soley dife, lor later kram-kram;
lazou preske sov, respirasion lour
koumadir leral, li pe koule vit
dan koma profon me dan so vant plenn
nouvo lavi pe pouse, pouse for
pou eklat lakok ki nouri lavi
me ki bizen konn douler destriksion
pou metba baba. Lamor donn nesans.
enn ros lagal dan enn karo perdi
paret koumadir zame pa finn konn
rafresi ki tengn laflam lasaler;
regar ignor li koumadir so nom
eple parey kom sterilite
me anba so vant li finn gard enn gout
freser gramaten ki pou donn nesans
lavi ki kapav deplas enn montagn.
kan enn plim finn sek, bek pe grat papie
ar ensinifian, pa les piso dam
pion literatir; pa les poezi
rale lor fey blan. Pa per pou rakont
fristrasion artis ki pe bat lamok.

Dan bat lamok ‘si ena jos apar, gate;
Mem dan karo margoz ena fler parfime.

LANVER-LANDRWAT

How do you do? Disik Moris li nepli dou.
Kouma vie moter ki loke, rote, pete
bann slogan yer ki vadire vre-vre
latet dan disab, deryer dan lezer,
kontanple dime lot kote brizan
pa trouv sounami.
Maler peyna loder.
Kofor dan labank dan so teleskop
pe yam lwen laba kot rannman epe
mem si dan lakour laliann leng partou
pe trangle gardmanze.
Kapitenn Miyop, li nepli rapel
dapre so kontra, li bizen okip
bienet lekipaz; li pans zis profi,
bienet aksioner, prestiz direkter.
Latet dan roupi zot pa pe tande
koler, fristrasion bann ki pa pe gout
delis ek douser sivilizasion.
Eski zot kone kan nou kras anler
li retom direk, baw, lor nou nene.
Lagazet dizital anbalao
Chiniraja aksepte miray ros
ant bann rigol kann. Miray neseser!
Natirel, normal, enn bon zafer!
Zans bitasion kouma zans dan lavil;
zans ki ekrir lagazet dizital
rens Chiniraja ki kontan miray;
roten bazar rakle so tonken bren.
Letansa personn pa pe trouv laba
lor flan Petrousmok, site sitadel
kot kouler roupi enpoz so lalwa.
Larzan peyna loder.

How do you do? Disik Moris li nepli dou;
soufrans dan violans, violans dan soufrans
pe met Gandhi lor lakrwa;
eklat latet Zezikri.
Manti-manti pe fann pianter partou.
Kan zanfan plore personn pa tande –
prefer pa tande; pli bon pa tande;
dan pa tande ki ena lavansman.
Tou zafer bien flou dan latet Tizan
ki pa gagn lizour ar explikasion –
Pale Bekingam ek Latour Efel
pe dans misterye kadans etranze.
Zanfan-marsandiz finn rant lor meni
restoran elit kot konsomasion
san moderasion pe fer so vantar.
Later nepli sakre; nou planet dan dife.
Lamone malgagne ploy tou bann dirizan,
met tou dan pos moralite-pa-ranpli-vant;
gous-ki-ranpli-vant pe asiz lor tronn,
so fam satisfe anba so lipie.
Bann diniter dan karousel pe distribie
tit ek privilez. Zis bann miliarder
gagn drwa fer parad pou pran zot meday.
Tisert lor lakord korde dan divan
e soley dan bwat pe gagn swaf kliyan.
Disik Moris li nepli dou.
How do you do? How do you do?
Seki paret, sa pa li sa.
Nou trouv bouro deryer biro,
lergete li dan marenwar
pe ris lafisel, fer poupet danse.
Zoli tapaz bous nou lizie;
zoli zimaz tengn nou tande;
lalang rozet met nou dan lak;
teknolozi kas nou kreyon;
bann neronn pe gagn kongolo;
pie banann frengan dan parlman;
makiyaz sey kasiet disan kaye;
sourir forse kasiet martir;
zanfan trez-an pe swiside …
disik Moris li nepli dou.
enn sans gate
parfen laroze lor lerb gramaten;
loder fangouren lor pie tamaren;
palet set kouler dan lizie Samarel;
lamour Chiniraja pou so Shakti;
lafeksion Tizan pou so Virzini
touzour tini tou,
anpes garrbarr fer maja. …
Erezman gate
Zezi ek Gandhi
pa finn mor
dan vid.

DISEL NOU LATER

For-for Mamonn kriye for:
Pa tous mo kas,
Pa tous mo kas.
For-for disip repete:
Pa tous nou kas,
Pa tous nou kas.
Laba dan lakademi,
Filozofi biye ver
Mixe tou bann amalgam,
Larg dan robine piblik
Filwar fraz fasil konpran:
Liberte, liberte
Tomem papa, tomem mama…
Letansa so frer zimo
– ‘Partaze’ so nom gate –
Pe pati dan so kaso.
Dan karo pikan laba
Dinite desann lor pie
Pe rod manze dan baydoum.
Enn sans laba
Detrwa gren disel later
Pe anpes lisien maron
Manz lamour prop nou zanfan.
Zot tou eksite bann disip Mamonn.
Senier lamone finn fek dekrete
Deregilasion, premie komannman.
San ezitasion liberte-tap-plen
Bizen fer lespri-pran-kont sonn kouma
Zafer aryere, ti reflex jangli.
Globalizasion, deziem komannman.
Liberte-kraz-kor enn nesesite
Pou fer devlopman sikann nam lesiel;
Fer zouti lasie fouy leren later;
Sous tou larises ziska dernie gout.
Privatizasion, trwaziem komannman.
Liberte-pou-mwa-movi-ar-lezot
Samem sime kler pou rant Nirrvana,
Nirrvana-kazino-biznes-lotri.
Selebre lames, organiz bajann,
Bate jal-dolok, sant for-for kirrtann.
Mamonn so rengn zame pa pou fini.

Letansa laba, dan lafos imans
Limanite net pe kriy lasasen;
Lavi san reper, bebet afame,
Pe roul dan lagli …
Erezman detrwa gren disel later
Ankor pe tini bann bebet feros;
Anpes dinite koul dan fon baydoum.
Zezi dir Gandhi, Gandhi dir Zezi
Tansion lapeti voras-tou-pou-mwa
Fer nou plant lanfer dan vant paradi
Me bann konverti-sort-lekol-Tartif
Olie partaze, pe vann parrsadi.
Mamonn balans kont. Bel profi baba!
Erezman laba detrwa gren disel
Pe anpes later koul dan dezespwar.

PA MET ANBA BOL

LEPOK SATYA

Zasar mang ver dan potis,
Koucha frisiter dan poban
Donn lapeti.
Me tansion, tansion!
Talan ek konesans dan bokal?
Ayaya!
Dan bordroum laba, abba,
Botomlayn ki lerwa.
Dan panse wannwe, pappa,
Pa depas kad, baba.
Dekore, fer zoli, gidi lizie, gidi zorey;
Fer biznes marse;
Koz manti, aste konsians;
Dan aste-vande peyna pese.
Pa koz koze danzere,
Fer Botomlayn araze, ganase.
Talan ek konesans bien zoli koze
Zoli dan arsiv ek mize
Me danzere dan sosiete,
Zanfan vinn move size.
Met zot anba bol,
Pa les zot fane.
Dekor routinn,
Fer zoli gidi lizie,
Angourdi nam.
Samem mision kreasion,
Pa rod plis.
Parol kreatif, mouvman kreatif
Ti pran so nesans
Dan vant Lespri Kreatif
Avan koumansman letan.
So mision sakre se nouri kreasion
Ziska perfeksion.
Serenite Botomlayn pa dan so program.
Koko mo koko,
Pa met talan ek konesans
Anba bol.
Talan, konesans dan poban zasar
Pa donn lapeti.
Li anpwazonn lekzistans.
Fer Zezi ek Gandhi plore.

SATYA 2

Ki ti pou arive si sa swar la
Olie met aryer mo ti kontinie?
Ki ti pou arive si sa swar la
Mo ti swazir Disel Later ek Lamour Vre?
Si, si, si, … ti pou, ti pou, ti pou …
Pardon Ton Toulsi!
Lor lakrwaze Pie Lila
Mo ti pran move sime.
Pandan plis ki trant-an
Mo finn fer vadire
Inportan pa enportan;
Fer vadire, fer vadire, fer vadire …
Mo ti tro bet pou kontan twa kouma bizen
Ar lamour pran kont, lamour detase,
LAMOUR-LIBERTE,
Satya.

Mo vant brile, mo onte.
Pardon Satya, pardon.
Mo kone to’nn pardonn mwa
Me mwa mo enkapab pardonn momem.
Desten ti met Shakti lor mo larout.
Mo ti get lot kote.

Mo vant brile, mo onte.

SIME ZEGWI, SIME ZEPENG

Ton Toulsi ti kontan dir
“Tansion, tansion sime zegwi.
Drwat, direk pa vedir korek.”
Malvolio pa ti dakor.
Kifer kas kontour, tourn otour ronpwen;
Fer zigzag, kile, avanse, rekile?
Bes latet fonse. Lalign arive
Samem ki konte.
Profi? Lapert? Sa ki enportan.
Pourtan Ricardo, so kouzen lwenten,
Depi bien lontan ti fini konpran
Ki sime zegwi ranpli ar take.
Personn pa ekoute.
Lizie lor lalign anba,
Kole lor profi ek dividenn,
Malvolio, lepap nouvo krwayans, kreater nouvo sistem, gran pret nouvo servis,
Finn arm so larme
Pou kraz latet enfidel,
Rekalsitran, tou seki
Pa’le rant dan moul.
So sime drwat, direk.
Sime zegwi.
Ricardo laba, dan moniman fleri,
Pa konpran kifer
Lor sime zegwi,
Bes latet fonse,
Troupo pe al kraz lor miray envizib.
Pourtan sime zepeng la!

ARET FER TAPAZ

Aret fer tapaz, anpes dimoun dormi!
Bondie li pa sourd.
Aret fer to senn
Ar koloryaz, makiyaz madigra.
To gabzi, matlo, to tamasa, mo frer,
Debalans lapriyer dan silans.
Kifer to pa al asiz trankil
Kot lipie Gautama?
Kifer to kwar ki kanf,
Sanbrani ek sandal
Pou kasiet pianter to leker?
Al asiz trankil
Kot lipie Gautama;
Les to lespri angourdi par souvren lor
Gagn soulazman dan lapriyer silansie
Lor lalev souriyan
Seki finn gout dimiel Serenite.

BOUK ANVIL, BOUK BITASION

Kisannla enn zour ti rakont zistwar
Malen Bouk Anvil ek so kouzen bet,
Bay Bouk Bitasion? Pa La Fontaine sa,
Ni so kouzen Grek. Kisannla sa, do?
Ayo, mo bayo! Koze mo matlo!
Memwar fer defo? Aret fer zako!
Laverite, bap, nou pe deklar bet;
Nou pa’le rapel parski zistwar la
Se nou prop zistwar – kwar mwa do fatra.
Finn ler pou aret zwe kouk ar Istwar.
Dapre gran Tonton, Malen Bouk Anvil
Ti vinn enn gran fwet dan negosiasion,
Tranzaksion ti zero manz gro zero;
– pa marday do ta, pa bachara sa –
Li konn plas larzan, fer roulman roulpriz.
Biznes pa fer zes, marsandiz tap pil,
Lartik kontsezon jalsa dan lafwar.
Bann miray grene, frontier disparet,
Proteksion piktet, raket dres latet.
Dan bordroum laba, alala bel fet.
Malen Bouk Anvil get dan periskop,
Louk dan teleskop, yam gran losean.
Leker palpite, lespri flay dan goun;
Si nou konn gete, douniya, baba,
Enn gran tamasa, enn jalsa maha!
Kisannla kone profonder lamer;
Rises li’nn garde pou so favori?
Pa kapav zordi les lespri fouti
May so langouti dan enn pie toulsi.
Ler finn arive pou touf abriti.
Bay Bouk Bitasion boner dan karo
Pe swagn so desten, nouri so later
Ar parfen diten ek kotomili.
Enn ti lapriyer pou Sourya Raja;
Enn pogne dilo pou nou Dharti ‘Ma.
So kouzen Anvil ti dir li aret
Fer so bachara, viv kouma jangli.
Later gagn valer kan met ipotek,
Kan fer morselman, kan konn envesti.
Lerla, mo piti, pitay fer piti.
Malen Bouk Anvil, gramaten-tanto
Pres enn sel sermon: globalizasion,
Spekilasion, privatizasion,
Anter regleman, anter proteksion,
Larg konpetision, blok tou sibvansion.
Lavi enn bazar. Bazar ki kone;
Bazar garanti vre demokrasi.
Bay Bouk Bitasion pa konpran tousa;
Li zis rapel bien parol Granpapa:
“Rod kotomili? Abe plant dania!”
Dapre zistwar la gran garrbarr enn zour
Tom piktet lor nou. Kouma boboulgom
Mazeste Maya pet lor nou nene:
Ala vag monte kraz sato disab.
Malen Bouk Anvil rod lipou poul ar
Malen Bouk Anvil; Malen Bouk Anvil
Koumans met lak ar Malen Bouk Anvil ;
Malen Bouk Anvil prepar lager kont
Malen Bouk Anvil; Malen Bouk Anvil
Avoy so bom lor Malen Bouk Anvil.
Dapre zistwar la kan lager fini
Pa ti res gransoz. Dan fon bitasion,
Dan fon lafore, ti karo parsi;
Ti karo parla. Isi Ti Yoni
Pe nouri kabri; laba Ti Linga
Pe gardien mouton. Ti Bay Bitasion
Dan karo maniok, ler soley kouse,
Ramas so zouti pou retourn lakaz;
Al dan lakwizinn pou ed Ti Marie
Prepar nouritir pou zot ti fami.
Dapre zistwar la pa zis lager sa
Ki ti touy lavi lor planet beni.
Kan gagn li tro bonn, dimoun bliye vit
Lenportans pran kont. “Pran, Pran, Pran” pran plas
Anvi partaze. Lespri depo fix
Dikte so lalwa: sakenn pans plen tenk
San get konsekans. Ki so rezilta?
Ala rezilta! Telman kontan pran
Nou pa’nn balans kont, nou’nn defons bidze;
Bangol leritaz nou prop ti-zanfan.

ZAFER SAL, BABOU

Tou korek Babou. Zoli parol koul dan dalo!
Ala to bonere; tou dimoun kontan twa!
Ena ladan kontan zanfan – mari kontan zanfan.
Tansion Babou! Li tro kontan zanfan.
Zot kriye for-for. Zot kontan twa, kontan twa
Me zot refiz twa plezir grandi dan saler to mama;
Zot refiz twa gout douser natirel kiltir maternel.
Zot kontan twa, kontan twa! Mama kontan twa!
Me dan zot kalkil, profi dan biznes li pli enportan
Ki anpes zanfan
Vinn asmatik.
Me laverite, Babou mo Babou,
Depi bien lontan mazik lamone
Finn fini pran plas mirak santiman.
Babou mo Babou, zafer bien-bien sal
Me bann salte la ankor pe kriye
Dan rajo-TV, lagazet-innternet
Zot kontan ti-zanfan.
Tansion, tansion, Babou mo Babou!
Pa bliye, Baba,
Zot konsom tibaba dan banke gran misie.

MOUSZONN PETAL FLER

Enn ti grengale, malen me fouka,
Enn zour lor enn pie trouv enn grap fler zonn.
Kouma fet mama ti lelandime
Ti malen panse sa ti pou fer enn
Bien zoli kado pou fer bonnfam la
Bliye tou gabzi, dibri ki li’nn kre.
Li ramas enn ros, pome dan lame,
Viz mesan touf fler. Paf! Anplen ladan!
Petal zonn fane; enn fons drwat lor li,
Pik li lor nene; so nene anfle.
Lor vites li fons direksion lakaz;
Kriye osekour dan lebra mama.
Bonnfam la ande fann enn zoyon rouz;
Frot bien zi zoyon lor boubou gran-nwar
– so larm koul de fwa plis ki talerla.
Kouma pou kone li dir so mama:
Bann mous zonn ti pe deklar zotmem fler.
“Kouma pou kone, ayo ma ge ma.”
Bonnfam la riye, kares so seve.
“Aster to’nn kone. Tou seki paret
Bien souvan zot fos. Mous zonn degize
An fler tapazer kasiet so pikir
Pou may twa antret. Konsole baba!
Mous zonn ki’nn pik twa finn fini tase.

OD POU LIBERTE

Kan ti larg to lasenn,
Pa ti larg zis to lasenn…
Ti sey larg osi lasenn envizib
Dan latet lotla.
Me lasenn envizib pli koryas.
Lasenn envizib kouma kanser finn fane;
Finn rant partou; finn ranz labitid
Dan routinn toulezour.
Zordi, liberte dan pli tayt:
Lasenn povrete
– povrete dan lespri ek dan nam –
Pe ranz nou kari.
Nou pov planet finn vinn esklav
Botomlayn dan liv kont;
Bann droge profi pe atas lasenn partou; ar tou;
Sak plant, sak fler, sak zanimo – twa ek mwa –
Nou zis enn zafer, enn nimero, enn pri
Dan bazar globalize.
Mil Wilberforce, dis mil Jeremy
Pa pou bouz enn pwal!
Fale ki twa, mwa ek nou tou
Deside.
Lerla lasenn imiliasion, fristrasion, alienasion
Pou grene
E dinite pou briye dan lizie nou zanfan.

TARTIF MANTI 1

Kisannla ti dir Bondie ti gore;
Ti louk lor lardwaz Tipeimoris
Pou grifonn so ref pou ranz paradi?
Patimannean! Foul laverite!
Ou’le konpran gordonn? Ekout rajo;
Lir lagazet. Gran-gran misie,
Bek pa bave – les mo dir ou,
pa kwar voryen ki konstipe,
ki pe forse pou radote, pa sa ditou –
Gran-gran misie ki roul priz mo dir ou
Lor kont Gran-Gran Misie, pli gran ki li,
Pe fer ou konpran ki kapav konpran
San zefor.
Ki bizen konpran? Lagazet finn dir;
Dan rajo finn dir; get televizion –
kanal satelit – si to’le kone
Ki bizen kone.
Aster to’nn konpran kifer lor mo baz
Nou tou konn par ker san bizen aprann
Kifer soley tourn otour later;
Kifer lalinn enn trans kamanber
E bann zetwal se bann tikli lor sari Dropadi.
brasar nwar lor lizie
nou get lavi
emerveye

KRAS ANLER …

Mo mama ti kontan dir:
“Kras anler, tom lor nene.”
Pa kone kifer, souvan mo bliye
Parol mo mama ti dir.
E mo prop-lotla, koumadir
Mo prop karbonn-kopi,
Souvan li bliye parol mo mama
E koulorkou li manz so prop lakras.
Mo anvi dir bien bon pou li
Me pa kapav …
… finn fini viv preske net enn lavi
me fane pa pe fini.
Kan mwa ek mo prop-karbonn-kopi
Pou konpran anfen
Parol mo mama ti dir?

ALE, MO FAMI …

Ale, mo fami, kas pake!
Vote, vote, vote;
Vote ziska to rans;
Vote ziska to kreyon kabose,
manz so minn.
Vot pou to bourzwa;
Vot pou to patron;
Vot pou misie la;
Vot pou madam la so misie;
Vot pou to fami, to jati, to disan, to bann, to …
Vote ziska to kreyon dimann pardon;
Fatige donn fitwar manze.
Ekout Prezidan Petrodolar;
Ekout Sevalie Sa Mazeste;
Ekout Direkter Korporasion;
Ekout Monsenier, gouverner, lemer,
konseye, depite …
Si to pa satisfe, al get enn longanis!
Me pa aret vote.
Bous lizie vote.
Mo kone to kontan pie banann.
Si to lavi-vir-ki-tourn-tourn-ki-vir
Fer laronn, yoyo, sapsiway
Pa dekouraze.
Bondie pe mizir to kapasite manz kaka;
Pe rezerv enn plas dore dan dan sitadel dore
Manzerkaka.
Vote mo fami!
Si to fatige, fer to zanfan vot pou twa;
Fer to tizanfan vot pou twa;
Fer trwaziem, katriyem, santiem zenerasion …
Si to madam fatige, sanz madam.
Me pa aret vote.
Donn sak kandida enn vot.
Bann bon dimoun sa!
Zot al lames, Lamek;
Enn fwa par an zot bengne
Dan dilo sal larivier polie;
Zot organiz bajann, kirrtann,
souskripsion obligatwar;
Zot exper veye-mortier,
karrmadi, chawtarri, vinndou, enalou …
Vote mo fami!
Pa beuzwen ou peur.
Keufeur ou peur?

VALER VRE, VALER FOS

bizen prezerv bann valer li dir
bizen … bizen … bizen
me dan so labib ena enn sel valer
ekrir dan dernie lalign an let kapital
PROFI
me li bizen dir
bizen prezerv bann valer … bizen … bizen
Tartif al kasiet so lake
Telman pov jab la gagn onte.
Eh Sanass,
To rapel dan bann ti sime Goudlens
Partou ti ena dimoun
konesans ek experyans?
To rapel Tantinn Pannjay?
Komie tibaba ti vinn dan lemonn dan so lame?
To rapel Tonton Singaron?
Exper lor bat tanbour Madras –
aster apel sa ravann –
To rapel kouma li ti fer nou danse?
To rapel Misie Zan Menizie;
Tonton Tambi Flerblantie;
Tonton Panndo Fontenie,
Exper lor enstalasion tiyo …
Wey do Sanass,
Ti ena boukou dimoun
konesans ek experyans
Ki ti pe ed nou fer lavi marse
E gagn lavi bomarse.
Misie Hari, garson Bada Chacha,
Ki ti fer nou pas siziem;
Tonton Samlo ki ti fer nou let vwayaze;
Misie Filozenn ki ti dokter nou vilaz;
To rapel zot Sanass?
Wi, mo matlo, zot pa ti zis prezerv valer;
Zot ti fer bann vre valer bourzone, fleri.
Zordi dan nou vilaz
konesans ek experyans
peyna plas.
Vey tonbaz finn vinn lerwa;
Pa get deryer, get zis divan
Dan profonder to pos
Finn anter lespri Tantinn Pannjay, Tonton Singaron,
Misie Zan ek tou lezot ki ti konn fer lavi marse.
Dan zot plas La Bourse diriz lavi ek lespri.
Spekilasion gagn promosion;
Triyanger gagn dekorasion;
Marday finn vinn valer sakre;
Partaz dan labay;
PROFI KI KING.
bizen prezerv bann valer li dir
bizen … bizen … bizen
me dan so labib ena enn sel valer
ekrir dan dernie lalign an let kapital
PROFI
me li bizen dir
bizen prezerv bann valer … bizen … bizen
Tartif al kasiet so lake
Telman pov jab la gagn onte.

ENN TI SEKRE POU MO YANN

To kone, mo garson, lavi pa fasil.
Dan to latet to Tata enn jak:
so foto dan lagazet;
li paret souvan dan televizion;
li finn ekrir boukou liv …

Me souvan to Tata tris.
– Kikfwa li finn rat so sime? –
Kan li ti zenn li ti kontan sante;
li ti kontan konpoz sante:
rok, romans, balad;
li ti kontan sante dan fet
me so andikap ti blok so sime.
Akoz sa enn zour li ti sanz so sime.
Eski li ti pou plis ere lor lasenn, dan stidio?
Zame pou kone.
Wi, mo ti Yanndou,
lavi pa fasil
me malgre bontan-movetan, swiv to sime, mo koko.
Kan to kone ki to ete e ki to anvi
lavi pli fasil malgre difikilte.
Mo kontan twa, mo gate.
To Tata.

ENA AKTER EK AKTER

Lor kes kamion, lor platform li zwe so rol
tapazer,
enn ta senn dan vid.
Limem Zorro, Rambo, Petar-Kanon
anverite petar fizet,
zess touy konesans.
Get bien difil envizib
ki fer li zestikile.
Get pli lao
to pou trouv kisannla
pe ris bann difil ki fer poupet danse.
Lor lasenn teat,
lor lekran
get li sote-pile,
kriye-sante, tonbe-leve.
Li konn fer nou riye,
fer nou plore
me so rol enn lot ki ti ekrir.
Get sa lot la!
Kouma fourmi li pe ranz so nik
e so lemonn li transforme
trankil-trankil san tapaz,
san soufle tronpet, san bat tanbour.
Limem akter sanzman,
veritab akter.

WHEN I’M 64

To kone mo Taz,
Kan mo ti etidian
Dan Edinburgh
Dan pei Lekos
Ti’ena enn sante
Bien popiler par Beatles,
‘When I’m 64’.
Sa lepok la 64 ti paret lwen,
Kouma larkansiel ki zame zwenn.
Me zordi mo finn zwenn li.
E gramaten kouma mo leve
Mo finn pans twa
E mo finn anvi dir twa enn ti sekre.
Lepok mo ti etidian dan pei Lekos
Mo pa ti kwar dan desten.
Mo ti sir ki sak dimoun limem arsitek so prop desten.
Me depi enntan
Amizir mo apros 64
Mo pe koumans trouv enpe pli kler:
Mo pa arsitek me batiser.
Gran Arsitek ti tras enn sime ar boukou lakrwaze.
Me lor sime mo lavi li ti les mwa swazir dan sak lakrwaze parkour ki mo’le.
Parfwa mo finn swazir bon parkour, parfwa non.
Me kan twa, mo Taz, to ti vinn kot nou,
Se Gran Arsitek ki ti avoy twa
Pou trap mo lame ler mo desann peron.
Mo kontan twa Anastasia, Tasia, Taz.
To Tata Dev

LET POU ENN MILITAN LAMOUR(1)

Jimi,
Kan to kontan enn zanfan;
To’le ed li lor sime
Tras enn map so destine;
Lor lakrwaze konfizion
Kan lafiev fatig latet
Poz enn serviet lor so fron,
Serviet mouye lor fron blese;
Tanponn so tanp ar douser imid …
Jimi,
Eski kapav kontan Bondie
San kontan so kreasion?
Eski kapav vremem kontan
Baba fek ne pe rod dile
San kontan anmemtan lavi
Ki donn lavi, nouri lavi?
Eski kapav kontan zanfan
San respe vremem so kiltir?
Eski kapav kontan kiltir
San respe gramer; fer zefor
Neseser koz prop? Lekritir
Li pa zis de sign apepre
Ki nenport ki nenport kol-kol
Lor lespas blan, fer vadire.

Lekritir prop li enn saple
Parol lamour ki respe nam
Zanfan ki aster pe trouv kler;
Pe dekouver tranble-tranble
Dinite ki depi lontan
Toufe dan kavo prezize.
Jimi,
Bann militan lamour
Dan zarden zanfan,
Nou tou zardinie;
Nou fouye, bine, fer platband;
Seme, grefe, fer provin;
Aroze, met fimie, bar sime kourpa;
Ras move lerb; protez zenn pous …
Jimi,
Nou pe dekouver ansam ar twa
Parol prop, lekritir prop
Dan karo kalkil, lor pie konesans.
Enn nouvo souf finn ne
Ki dime pe bril laliann konfizion;
Tras map nouvo destine.
10.04.06

LET POU ENN MILITAN LAMOUR (2)

Hey Zorz!
Si nou fer koumadir
– Mo kone enn ta bon dimoun pou manga –
Si koumadir nou sey mazine
Ki dan koumansman nou ti kwen liniver
Dan imansite KOSMIK,
Avan premie segonn BIG BENG fini
Bondie ti plant de pie kontrer
Dan ZARDEN KONTRER.
Ti ena matier ek so anti-matier …
Ti’ena osi PIE LAMITIE ek so kontrer
PIE OSTILITE.
LAMOUR pa ti’ankor ne!
Si koumadir …
Zorz, mo matlo
Savedir lerla
Ler pie LAMITIE grandi
Ankonfli ar OSTILITE
Li ti larg boukou brans:
Lamour Adan/Ev, Adan/Dev, Marie/Ev;
Lamour paran/zanfan …
Ostilite fane mem so pikan
Me abba!
Bann brans lamitie tal zot lonbraz,
Rafresi fler, fey, zwazo,
Papiyon tou kouler.
Me Zorz, ki finn arive?
Fetaz lor lakaz MAMA-PAPA-ZANFAN finn anvole.
Dife dan langka!
Bizen dimann PIE LAMITIE
Larg nouvo brans.
Gourmandiz lamone-mal-gagne
Finn touy lonbraz ki rafresi
Fler, fey, fri; zwazo tou sante;
Papiyon tou kouler.
LAVI pe griye dan inondasion.
Dife dan langka!
Bann berze olie okip agno
Souk jalsa dan kazino;
Olie plant lenerzi dan karo
Pe servi later Bondie
Pou nouri lever mafia.
Dife dan langka Zorz,
Dife dan langka!
PIE LAMITIE ar brans lamour
Biyo-diferan finn sey dan vid
Vers lesans lamour-pran-kont
Dan sant OSTILITE
Ki kasiet so piyanter
Ar so palto ipokrit liberte, fraternite.
Fatige, li finn tonbe.

Bizen replant li.
Pie la apel LAMITIE
Ar brans biyo-varyete.
Me kisannla pou plant li aster?
Kotsa pou plant li?

KISANNLA?
Roder bout partou.
Dan lasapel kouma baitka
Finn fini met dibri
Ant Zezi ek Zida.
KOTSA?
Karo partou mine
Ar sa pou mwa.
BIZEN REPLANT PIE LAMITIE!
Kisannla? Kotsa?
Kikfwa bizen atann!
Pa kapav atann;
Taler pou tro tar.
Zot pe tir kouvertir lor tempo Pol Nor;
Glason so-so pe sem rematis kronik.
Zanfan pe mars kabose…
Kisannla? Kotsa?
Zorz,
Kafouyaz lor baz!
Kotsa?
La kot nou ete; dan vilaz, dan lakaz;
Dan karo; dan biro …
Kisannla?
Twa, mwa, nou …
Pa bizen lezot?
Kisannla?
Bann ki otour latab ronn iniversel
Anba latant Lalimier?
Wi Zorz!
Me to kwar ki NOU SENIER pou avoy
Zezi, Gandhi, ek zot Shakti;
Sidharta, Mandela ek Marie
Kan fekfekla nou finn vann
MAMA LATER ek viol GRAN SER SILANSIE.
Vremem!
Vremem to kwar li finn pardonn nou?
Vremem kapav re-ena
PIE LAMITIE
Ar brans pran-kont
Ek lamour detase?
Avril 2006

LET POU ENN MILITAN LAMOUR(3)

Atma,
Neseser get deryer
Pou kone ki distans nou finn fini galoupe
Dan lekours lavi.
Me kan get deryer
Vinn kiltir popiler,
Vinn enn vertiz,
Enn obsesion,
Enn maladi
Pli divan fonn dan koutvan;
Kan yer anpes get dime,
Bous lizie lor paz ki finn tourne
Lerla douk souk nou nam,
Plonz li dan touk koltar bouyant;
Lerla, matlo,
Boukou-boukou douk.
Atma, kan nou get otour nou
Ki nou trouve?
Sakenn ar so grat, pios, pikan, lapel
Pe fouy later
Pa pou rod lever,
Pa pou plant legim ousa lenerzi
Me pou rod kanbar so pase fabrike.
Atma,
Twa ek mwa
Pou letan ek lespas
Enn ti rankont
Avan tamtam Premie Me kord zorey,
Anou rev ansam enn lot dime.
Nou konn yer bien;
Zordi bien kler dan nou gete…
Me dime ki pe ouver lizie
Li kaylous.
Bizen envant enn lot dime.
Dime Lamerik, Lerop pe gagn kriz;
Dime ansestral dan leral;
Dime dilo swiv kanal
Finn tas dan sek …
Kwar mwa matlo
Bizen envant nouvo dime:
Dime karo lenerzi
Pa vila mafia;
Dime letid diferan
Pa routinn;
Dime Angle, Mandaren, Portige, Espagnol
Pa dime reflex kanbar;
Dime lindistri tradiksion
Pa slogan get deryer pa get divan.
Atma,
Zegwi revey pe galoupe.
Dir bann zanfan pa perdi letan
Rod roupi kare dan touk koltar bouyant.
Zordi nou dan lakrwaze;
Si nou pran bon direksion
Soley dime pou ekler nou boner.
Sinon Gran maler!

ZENES KONT LADROG

Larak pa enn badinaz;
Taba pa zouzou menaz;
Gandia baba pou trenn twa dan marekaz.
Pa rod sikann, rod lagratel!
Enn ti nisa mal kalkile
Souvan ris nou dan kosmar bakanal,
Kas nou lezel.
Tansion zanfan, tansion mo nam!
Kayma laba, ledan lansar,
Dan fet malsen pe atann twa
Pou desir to laser,
Anter to lesperans.
Larak pa enn badinaz;
Taba pa zouzou menaz;
Gandia baba pou trenn twa dan marekaz,
Nway to lesperans.
02.05.06

PA PRAN ZOUZOU POU BADINAZ

“Papa, papa, restan dan to ver
Fer mwa gagn loke;
Mama, mama, labier dan to ver
Ala li amer; … les mo reseye.
Granper, granmer, diven dan zot ver
Fer latet vire.
Kifer zot riye?
Tonton, tonton, kifer lafime
To sigaret drol
Santi lot?
Les mo sey enn kou!”
Matlo, mo matlo,
Ouver to lizie!
Aret trenn zanfan Bondie
Dan labou to marenwar.
“Papa, papa, zafer dan to ver
Fer gagn maloker.
Mo latet vire.
Mama, mama, to’le mo ranpli
To ver labier vid?
Tonton, tonton,
Lafime lerb dan to sigaret
Ala santi bon …’
Ayo mo matlo,
Get ki pe’arive!
Katpat ti baba
Pe rant dan labou.
05.05.06

LAPRIYER LAFIN

Bann dimoun pa fezer,
Disel nou later,
Shakti beni zot,
Ekler zot larout
Ar lalimier eternel;
Bann ki pe soufer
Shakti souy zot larm;
Bann ki bon
Shakti kontan zot,
Pou donn zot so trezor;
Bann ki lite pou lazistis
Zot rekonpans dan Shakti Youg
Pou plis extra ki extra;
Bann ki konn pardone
Pardon pou zot leritaz;
Bann leker kler
Pou trouv Lalimier;
Bann ki travay pou lape
Pa per,
Shakti mars ar zot;
Shakti beni zot tou
Ki soufer ar kouraz
Pou tengn
Rwayom Marenwar.

RACHEL-CHRIST-ELLE
POU RACHEL

To kone Rachel, mo zoli baba,
Bann tilespri la zot pe radote;
Zot pe koz nenport, nek zaza-zaza;
Zot pe dir koumsa – bann pov bachara –
Ki dimoun malad pe pey zot pese;
Ki Bondie Lamour pe pini zanfan.
Zot pa pe konpran ki Bondie Lamour,
Avoy nou boubou pou fer nou rapel
Ki nou tou bizen ed seki soufer.
Si nou pa kapav, savedir nou’nn fel.
To kone Rachel, mo zoli baba,
Laba dan maray zanfan dan maler.
Zot fen, mo fifi. Zot papa pa la;
Zot mama malad. Bann tilespri la
Zot pe radote. Zot pe dir koumsa
Zot dan pens zordi pou zot pese yer.
Zot pa pe konpran ki Bondie Lamour,
Avoy nou boubou pou fer nou rapel
Ki nou tou bizen ed seki soufer.
Si nou pa kapav, savedir nou’nn fel.
To kone Rachel, mo zoli baba,
Bann niaz pe korde, lesiel pe plore;
Laba lafore nepli pe nouri
Zwazo, papiyon, mouna ek tedi.
Bann tilespri la pa aret fane;
Zot pe dir koumsa peyna pou traka.
Zot pa pe konpran ki Bondie Lamour
Li bien tris zordi. So zanfan finn fel.
Olie aroz fler ar dilo beni
Zot pe vers lasid dan vant eternel.

MALINI

Enn serkey soliter, trwa pogne later,
Detrwa petal fler. Samem tou Malini.
Dimoun sivilize, ki priye Bondie,
Ki frekant kalimay, alim sanbrani;
Pou protez zot kadav vivan ti prefer
Kas koko, alim kanf pou pous movezer
Olie donn twa bwar enn gout dilo beni
Ed lavi ale Malini, Malini.
Pardonn zot Malini; pardonn zot!
Enn sans ki enn zour enn gran madam kouraz
Ti eklat silans pou ki laverite
Lev latet lao dan salon ipokrit,
Ouver laport-lafnet, les ler fre rantre,
Met mansonz dan desbinn. Enn sans to ti la
Malini, Malini! Enn sans to ti la
Pou ouver lizie tang e sarye lakrwa
Bann ki ti dan prizon prezize.
Pardonn zot Malini; pardonn mwa.

SANTE PERDI BANN

Mo kriye, mo kriye; personn pa pe tande;
Personn pa’le tande.
Mo poli mo parol; mizir tan, mizir ton;
Met lord dan bann silab; fer rim sone partou
Par andan, par deor.
Me partou zorey sourd par expre bous zorey.
Perdi bann, perdi bann, mo sante perdi bann;
Perdi bann, perdi bann, mo sante peyna bann.
Mo kriye mo sagrin; mo sant mo ki dir for
Enn lavi ki toufe
Dan rafal pa konpran. Me dimoun fer sanblan
Pa tande, pa konpran. Kouma gout lor fey sonz
Mo parol glis-glise
Tom deor dan bake. Ferblan vid fer tapaz.
Perdi bann, perdi bann, mo sante perdi bann;
Perdi bann, perdi bann, mo sante peyna bann.
Mo sante perdi bann, olie mont dan lesiel
Pe tom pouf dan labou.
Laba mem tilapia refiz gout so parfen;
Mem lever tourn lalev, montre so repiyans.
Sidartha, Sidartha
Kouma to fler lotis, fer mo sante trouv kler.
Perdi bann, perdi bann, mo sante perdi bann;
Perdi bann, perdi bann, mo sante peyna bann.

DINITE PA SARITE

Pa fizon avan eleksion;
Ver larak pou may li dan lak.
Ramas to pitie ipokrit;
Gard to sarite koz manti!
Mo ser pe rod dinite
Ki dan menot labraget;
Liberte ki pe mwazi
Dan kazot falokrasi.
Pa gous-foulous pou fer lafoul;
Trwa lakrwa garanti nisa.
Ramas to fos demokrasi
Ki gres roulman misie roupi.
Mo ser pe rod dinite
Ki dan menot labraget;
Liberte ki pe mwazi
Dan kazot falokrasi.
Pa papie kouler fennsifer;
Konsomasion zero depo.
Ramas to zes kasiet defo
Ki bous lizie zanfan Bondie.
Mo ser pe rod dinite
Ki dan menot labraget;
Liberte ki pe mwazi
Dan kazot falokrasi.

PA TOUY MO MAMA

Roupi ron pa ase; li rod roupi kare;
Depi soley leve, ziska soley kouse
So lapeti loulou zame aret grogne;
Plis li plin so boyo plis li dimann ankor.
Jabaljas dir bas!
Pa touy mo mama, ayo!
Pa touy mo mama!
So roupi pa ase; pou lotla pli zoli;
So kofor pa ase; pou lotla pli ranpli;
So grander pa ase; li ole plas lotla …
Ar larme mersener li plant rengn laterer.
Gestapo manti!
Pa touy mo mama, ayo!
Pa touy mo mama!
Vant later pe korde; so kasket desire;
Dilo dan so poumon; dilo dan so soulie;
Soley bril so seve; so linz blan finn vinn rouz;
Dan karo may dore pie disab pe pouse.
Rachas pe donn bal!
Pa touy mo mama, ayo!
Pa touy mo mama!

NI DIVAN, NI DERYER! AKOTE!

Pa bizen to al divan-divan
Koumadir bizin sorti premie
Koutkekout.
Pa bizen res deryer mo koko
Vadire lonbraz soley kousan
Konfortab.
Vinn la mo gate lor mo kote drwat;
Les mo poz lame lor to zepol gos.
Ni divan, ni deryer
Me la koste ar mwa.
Pa bes latet, gard lizie ouver;
Mizir to lemonn ar santiman,
Ar lespri.
Pa tas deryer kouma lake bef;
Vadire zis bon pou farous mous
Parazit.
Vinn la mo gate lor mo kote drwat;
Les mo poz lame lor to zepol gos.
Ni divan, ni deryer
Me la koste ar mwa.
Pa ekout rimer ki pe fane
Pou fer zanfan kwar fam dernie lo,
Lake bef.
Zot finn ferm Shakti dan fon tirwar
Pou efas so nom dan nou memwar
Me abba!
Ni divan, Ni Deryer! Akote!
Vinn la mo gate lor mo kote drwat;
Les mo poz lame lor to zepol gos.
Ni divan, ni deryer
Me la koste ar mwa.

PREZIDAN KRAZKOR

Li ek so bieneme ti konstrir
Enn tanp kot lalimier sirkile,
Lor lezel ler sakre, prop ek pir.
Kan finn ler pas temwen alala
Lor vites li vinn fer bon vale.
Prezidan Krazkor baba
Pou so prop dibien
Avoy Madam la baba
Anekzil bien lwen –
Ekzil volonter.
Li ek so bieneme ti anvi
Ansam tras enn sime diferan
Kot Yoni ek Linga konn partaz
Parrsadi, petal fler ek dimiel
Me lespri mesanste pa ti’le.
Prezidan Krazkor baba
Pou so prop dibien
Avoy Madam la baba
Anekzil bien lwen –
Ekzil volonter.
Li ek so bieneme ti fer tou
Pou Sakre Feminen ek Sakre
Maskilen enn ar lot viv ansam
Me krazkor maskilen ek larme
Krazer kor lor vites efas tou.
Prezidan Krazkor baba
Pou so prop dibien
Avoy Madam la baba
Anekzil bien lwen –
Ekzil volonter.

PA MELANZ KALCHOUL

Kan koz devlopman, ala lor vites
Li koz teori privatzasion,
Globalizasion.
Koz literesi, ala lor vites
Li koz Volapuk, miltilingwistik
Ek so fer koustik.
Pa melanz kalchoul, mo fami!
Kouyer douri, kouyer kari,
Kouyer dal, kouyer satini,
Tousala kouyer, sakenn so manier
Me pa mem zafer.
Koz demokrasi! Ala lor vites
Li li koz jati; ‘pa tous sipaki,
Pa tous sipakwa’.
Koz idantite, ala lor vites
Li rod so rasinn dan bol bouyabes.
Li rev monarsi.
Pa melanz kalchoul, mo fami!
Kouyer douri, kouyer kari,
Kouyer dal, kouyer satini,
Tousala kouyer, sakenn so manier
Me pa mem zafer.
Koz egalite! Ala lor vites
Li kouchou-kouchou ar kouzen-kouzinn.
‘Nou bann andanze!’
Koz nouvo dime! Ala lor vites
Li koz avantier, lor letan margoz
Pou pa get zordi.
Pa melanz kalchoul, mo fami!
Kouyer douri, kouyer kari,
Kouyer dal, kouyer satini,
Tousala kouyer, sakenn so manier
Me pa mem zafer.

KAS KOKO BWAR DILO

Mo vwazen agos, gramaten-tanto
Kas poz anba pie, atann fri tonbe.
Mo vwazen adrwat dan zarden toultan
Piose, fouye, bine, seme, plante;
Fer lavi zerme dan antray later.
Pou kas koko, koko;
Bwar dilo, koko;
Plant pie koko, koko;
Plant pie koko.
Mo vwazen agos pa konpran kifer
Konpansasion la tarde pou vini;
Kouma larkansiel ar promes trezor,
Li gidi anvi me kasiet soukdou.
Tini mem, so godo zame vini.
Pou kas koko, koko;
Bwar dilo, koko;
Plant pie koko, koko;
Plant pie koko.
Mo vwazen adrwat souy dilo lor fron,
Fann dilo lor fler, pas laswaf later;
Mo vwazen agos, fizi dan lame,
Lasas yev ek serf; ar lamson malen
May baba pwason. Li kontan disan.
Pou kas koko, koko;
Bwar dilo, koko;
Plant pie koko, koko;
Plant pie koko.

CHRIST-ELLE

Ayo mo baba!
Vant ti sarye twa, vant ti nouri twa
Pe brile baba, pe plor to martir.
Lespri detrake finn kraz bouton fler
Avan li ouver pou bwar lalimier.
Kouma pou dir twa bizin pardonn zot
Ki pa pe kapav konpran Shakti Yug,
Prensip liberte dan lamour pran kont?
Kristel mo Christ-Elle lespri detrake
Finn krisifie twa.
Kristel mo Christ-Elle, bizin pardone
Me …
Kouma pou bliye?

ANOU KAS PALTO

Vremem to onte anbras to mama?
So seve pa ble; so lizie pa blon;
So regar pa kler kouma ferm lizie?
Al kasiet baba, rod enn lot mama
Lot kote dilo. Ayo mo matlo!
Matlo, mo matlo,
To palto ena defo;
Ala li tro gro; ala li tro gran;
Ala li tro larz ousa tro sere.
To tayer, matlo,
Finn perdi so santimet.
Pa dir mwa beta, dalpouri, gropwa
Fer manze vinn rans, fer gagn maloker.
To prefer bigmak, nasta dideor.
Ki to dir? Pitza gout sivilize?
Fer twa anvi sant I-ta-li-a-no?
Matlo, mo matlo,
To palto ena defo;
Ala li tro gro; ala li tro gran;
Ala li tro larz ousa tro sere.
To tayer, matlo,
Finn perdi so santimet.
Matlo, mo matlo, kifer to pa’le
Vinn koste ar mwa? Akoz mo lame,
Akoz mo lipie kouver ar later?
Depi gramaten mo finn kas palto.
Kas palto mo nam! Kifer to pa’le?
Matlo, mo matlo,
To palto ena defo;
Ala li tro gro; ala li tro gran;
Ala li tro larz ousa tro sere.
To tayer, matlo,
Finn perdi so santimet.

LAGAM SAN FRONTIER

1. LAGAM SAN FRONTIER

Dan mo poumon, enn souf
Afro-Aziatik
Kabos diktatir Lerop;
Dan mo lagorz, lagam
Losean Atlantik
Zwenn Mozanbik, may Pasifik
Dan Losean Indien.

Dan mo lavenn
Ton ek tan ankadans
Dir mwa ki mo ete;
Dir mwa to mo ser;
Dir mwa to mo frer;
Dir mwa nou mem fami;
Fami imen.
2
Dan mo lespri, enn son
Vie kouma kreasion,
Premie vre entwision,
Fer presion lor mo nam;
Fer mwa tande par fors:
Pa sarite me dinite;
Samem refren dime.

Dan mo lavenn
Ton ek tan ankadans
Dir mwa ki mo ete;
Dir mwa to mo ser;
Dir mwa to mo frer;
Dir mwa nou mem fami;
Fami imen.
3
Dan mo leker, enn mo
Senp kouma gazouyman
Pe dir zetwal lwenten:
Anou koste ansam.
Tro tapaz initil
Fer diferans ranz bann miray
Dan vilaz lor lapay.

Dan mo lavenn
Ton ek tan ankadans
Dir mwa ki mo ete;
Dir mwa to mo ser;
Dir mwa to mo frer;
Dir mwa nou mem fami;
Fami imen.

2. MO TIZANFAN EMANIEL

Zot ti dir mwa mo bon
Zis pou gardien kanpman;
Mo tifi zis bon pou deblok leren
Dan kanpman gran misie;
Mo madam exselan
Grosi larme somer,
Fer pri travay tonbe.

Aswar dan mo rev tranble-tranble
Enn brin lalimier briy ankouler;
Lerla larm li koule, soupire …
Enn zour Emaniel pou vinn souy mo larm.
2
Zot dir pa neseser
Mo konn lir, konn ekrir;
Mo lang maternel enn pete bourik;
Enn patwa san gramer.
Aret fatig latet;
Bouz to waya, baba;
Alim nisa maja.

Aswar dan mo rev tranble-tranble
Enn brin lalimier briy ankouler;
Lerla larm li koule, soupire …
Enn zour Emaniel pou vinn souy mo larm.

3

Zordi nouvo soley
Ar reyon ankouler
Pe aroz lesiel, later; pous bann niaz;
Fer fangouren vinn dou;
Fler flanbwayan pli rouz.
Lesperans pe grandi,
Emaniel finn vini.

Aswar dan mo rev tranble-tranble
Enn brin lalimier briy ankouler;
Lerla larm li koule, soupire …
Enn zour Emaniel pou vinn souy mo larm.

3. PA KWAR NOU GOPIA

Nou konn fer plant pouse;
Fer zanimo grandi;
Fer denn, poul, kanar, pentad
Sante-danse ar fler tou kouler;
Valse ar fri ver, zonn, oranz, rouz.
Noumem zardinie Bondie.

Pa kwar nou zis bon
Travay sibaltern;
Pret zepol pou sarye
Karapat, parazit
Ki kontan mont dadak
Lor ledo malere.
2
Nou fer lakaz pouse;
Nou fer sato grandi;
Fer lalimier alime;
Robine sante ler dilo koule,
Valse ar denn, poul, kanar, pentad.
Noumem artizan Bondie.

Pa kwar nou zis bon
Travay sibaltern;
Pret zepol pou sarye
Karapat, parazit
Ki kontan mont dadak
Lor ledo malere.
3
Nou lonbri dan later;
Nou lespri dan lesiel;
Nou rasinn pa konn frontier.
Zanfan marenwar pe montre sime
Bann ki ankor pe korde dan dife.
Noumem lalimier Bondie.

Pa kwar nou zis bon
Travay sibaltern;
Pret zepol pou sarye
Karapat, parazit
Ki kontan mont dadak
Lor ledo malere.

4. ENN BOUT DIPEN …

Enn bout dipen mo matlo;
Enn gout diven mo bayo
Pou sel nou gran lamitie
Dan lamitie Zezikri.

Pa get zozo par so plim;
Pa get fler zis par kouler;
Pa get sante par lagam;
Tansion parol koz manti.

Enn bout dipen mo matlo;
Enn gout diven mo bayo
Pou sel nou gran lamitie
Dan lamitie Zezikri.

Ena exper kouyoner
Koz koze dilo disik
Me gramaten ler leve
Gou margoz tas dan labous.

Enn bout dipen mo matlo;
Enn gout diven mo bayo
Pou sel nou gran lamitie
Dan lamitie Zezikri.

Aret swiv miraz lisien!
Ouver gran to lizie tang!
Rod kot lemal li sorti!
Emaniel akote twa.

Enn bout dipen mo matlo;
Enn gout diven mo bayo
Pou sel nou gran lamitie
Dan lamitie Zezikri.

5. LENDI KORDONIE

Samdi ek Dimans
Zwisans fer maja ar zwisans.
Ler Lendi leve, latet karousel.
De dan enn baba, meksinn paspartou.
Mo nek ploye, mo redormi.
Momem Lendi Kordonie.

Travay anretar kapav atann;
Zanimo gagn fen kapav atann;
Tetinn vas gonfle kapav atann;
Zanfan ki malad kapav atann.
Lendi kordonie dan nisa rom tropik,
Samem so yes.
2
Samdi ek Dimans
Pa koz lekonomi, pey kont;
Kan Lendi leve, lerla va gete.
Det kapav atann kan zwisans lor baz;
Pa pans traka, pans tamasa.
Lendi kordonie sakre!

Travay anretar kapav atann;
Zanimo gagn fen kapav atann;
Tetinn vas gonfle kapav atann;
Zanfan ki malad kapav atann.
Lendi kordonie dan nisa rom tropik,
Samem so yes.

3
Samdi ek Dimans
Fete zanfan ziska zot rans;
Kan Lendi leve va pey lokasion;
Fer reparasion; pey fiz profeser.
Bliye problem; mazinn zwisans.
Dime, Lendi va gete.

Travay anretar kapav atann;
Zanimo gagn fen kapav atann;
Tetinn vas gonfle kapav atann;
Zanfan ki malad kapav atann.
Lendi kordonie dan nisa rom tropik,
Samem so yes.

6. KONN AMIZE

Kan Samdi swar vini
Sof to ravann, dres lagitar;
Met dan lanbians, fer labous dou;
Mete sofaz, mete choula.
Ti-la-e kachakacha!

Sis zour dan travay;
Enn sware divers
Pou regagn balans.
Ler Dimans vini
Dir Zezi mersi.
2
Kan Samdi swar vini
Rapel fami, rapel kamwad;
Rapel vilaz, rapel kartie;
Rapel seki fer lavi dous.
Ti-la-e kachakacha!

Sis zour dan travay;
Enn sware divers
Pou regagn balans.
Ler Dimans vini
Dir Zezi mersi.
3
Kan Samdi swar vini
Debit-kredit to lasemenn;
Gete kote bon vinn pli bon;
Pa bon perdi so lepeser.
Ti-la-e kachakacha!

Sis zour dan travay;
Enn sware divers
Pou regagn balans.
Ler Dimans vini
Dir Zezi mersi.

7. YVON VONVON

Kan fardo la tro lour;
Kan boulo la tro dir;
Enn sel nom dan labous:
Apel Vonvon, degaze do.

Li ti apel Yvon;
Nou ti’apel li Vonvon.
Dan mo lespri zanfan
So lafors ti Sanson;
Pa ti ena so segon
Lor mont lor pie koko,
Mem pie koko-Selan
Ki gidi ledo niaz.
2
Ena pou zet enn pie;
Fouy later, tir gro ros;
Enn sel nom nou rapel:
Apel Vonvon, degaze do.

Li ti apel Yvon;
Nou ti’apel li Vonvon.
Dan mo lespri zanfan
So lafors ti Sanson;
Pa ti ena so segon
Lor mont lor pie koko,
Mem pie koko-Selan
Ki gidi ledo niaz.
3
Dife pe bril lakaz;
Lekiri andanze;
Li la avan kriye;
Li kone bizen li.

Li ti apel Yvon;
Nou ti’apel li Vonvon.
Dan mo lespri zanfan
So lafors ti Sanson;
Pa ti ena so segon
Lor mont lor pie koko,
Mem pie koko-Selan
Ki gidi ledo niaz.
4
Kot twa Yvon Vonvon?
Mo’anvi tann twa riye;
To zistwar fouka net.
To kot Li, pa manti.

Li ti apel Yvon;
Nou ti’apel li Vonvon.
Dan mo lespri zanfan
So lafors ti Sanson;
Pa ti ena so segon
Lor mont lor pie koko,
Mem pie koko-Selan
Ki gidi ledo niaz.

8. DIMOUN PA LARTIK

Kan dimoun vinn marsandiz,
Enn nimero dan rezis,
Enn lartik dan laboutik,
Lerla nou aste-vande,
Marsande, e nou kas pri
Vadire valer imen
Li parey kouma dipen;
Zordi fre, dime rasi.

Nou ser, nou mama, mo frer,
Pa lartik lor letazer
Pou zwisans bann kaser poz.
2
Kan dimoun zis enn lakrwa
Lor bilten zour eleksion;
Konsomater fer biznes
Marse, fer profi vinn red;
Senp esklav dan kazot yenn;
Lerla nou kol tiket pri
Lor fro zanfan san defans;
Zet Zezi dan pit latrinn.

Nou ser, nou mama, mo frer,
Pa lartik lor letazer
Pou zwisans bann kaser poz.
3
Kan dimoun finn perdi pie;
Pa kone ki li ete;
Idantite lor brasle,
Kopie, kopie san panse;
Pa aret zour so mama
Parski sikse dideor
Plen rev ar nisa apar;
Lerla finn ler pou plore.

Nou ser, nou mama, mo frer,
Pa lartik lor letazer
Pou zwisans bann kaser poz.

9. PAROL NEF
1
Parol nef pe exploze
Kouma petar banane.
Ekoute pou to tande.

Pa sarite ki nou ole;
Se dinite ki nou ole.
Ramas to pitie ipokrit;
Souy to larm krokodil ar ros.
Zes touy konesans dan leral;
Zanfan zordi pe vinn malen.

Parol nef pe exploze
Kouma petar banane.
Ekoute pou to tande.
2
Pa anbet nou ar kat miray
Dan geto site depotwar;
Se later fertil ki nou’le
Pou ranz vilaz zanfan ere.
Marday yer korde ar douler;
Zanfan zordi pa kouma yer.

Parol nef pe exploze
Kouma petar banane.
Ekoute pou to tande.
3
Nou kone kot lapas ete;
Kot santie dan karo pikan;
Ki parkour kler pa koz manti;
Ki sime fler al simitier.
Nou rapel loder maler yer;
Parol disik bien-bien amer.

Parol nef pe exploze
Kouma petar banane.
Ekoute pou to tande.

10. EMANIEL LOR BAZ
1
Laklos si-zer pe sone;
Zour Emaniel pe leve.
Ale zanfan, trap lame,
Nou fer laronn, sant anker.

Ki ti pou dir ki enn zour
Ler nou deside marse
Lamer Rouz ti pou kile;
Ki ti pou dir ki enn zour
Tou bann zanfan Emaniel
Ansam ti pou dres latet,
Mars frengan ver lalimier.

Laklos si-zer pe sone;
Zour Emaniel pe leve.
Ale zanfan, trap lame,
Nou fer laronn, sant anker.
2
Ki ti pou dir ki enn zour
Lekay lizie bar gete
Ti pou fonn dan lalimier;
Ki ti pou dir ki enn zour
Nou ti pou efas nou fas,
Met sime kler, dos partou
Parski Emaniel nou gid.

Laklos si-zer pe sone;
Zour Emaniel pe leve.
Ale zanfan, trap lame,
Nou fer laronn, sant anker.
3
Ki ti pou dir ki enn zour
Vilen ti kanar dan nwar
Ti pou vinn enn laprinses;
Ki ti pou dir ki enn zour
Nou ti pou montre sime
Bann ki yer ti kraz nou kor.
Noumem zanfan Emaniel.

Laklos si-zer pe sone;
Zour Emaniel pe leve.
Ale zanfan, trap lame,
Nou fer laronn, sant anker.

11. LALANG PEYNA LEZO

1
Li kontan koze pou labous pa pi
Me sirtou parski li amoure red
Ar so prop lavwa.
Kan lezot koze li pa ekoute
Parski li bizen panse ki pou dir
Pou ranpli silans.

Nou tou apel li Yap-Yap;
Pa kone kot li sap-sap;
Li’nn vinn exper dan kap-kap;
Li fer kwar ki li rap-rap;
Me si mo gagn li: doup-dap!
Doup-dap! Doup-dap!
2
Li tro eksite kan li trouv dimoun
Ki pa pran li kont; lerlamem li pou
Koumans radote.
Zes touy konesans, li ekzazere,
Fer kaka zozo vinn boulet kanon;
Rar vinn tro souvan.

Nou tou apel li Yap-Yap;
Pa kone kot li sap-sap;
Li’nn vinn exper dan kap-kap;
Li fer kwar ki li rap-rap;
Me si mo gagn li: doup-dap!
Doup-dap! Doup-dap!
3
So lareg mantal finn net deregle;
Li nepli kapav mizir profonder,
Longer ek larzer.
Akoz sa matlo, enn jare verbal
Gramaten, aswar ziska landime
Aroz nou desten.

Nou tou apel li Yap-Yap;
Pa kone kot li sap-sap;
Li’nn vinn exper dan kap-kap;
Li fer kwar ki li rap-rap;
Me si mo gagn li: doup-dap!
Doup-dap! Doup-dap!

12. RIMER SIYANTIFIK
1
Zame li eksite.
Zame, zame, zame!
So lespri kartezien
Kouma enn bistouri
Fer bann trans transparan
Ar nenport ki lide
Politikman abstre,
Domestikman konkre,
Filozofikman fre,
Ekonomikman vie,
Sosialman konzele,
Kiltirelman lare.

Personn pa gagn drwa mor
San nesans teorem:
Li’nn bliye respire;
Li’nn anvi swiside;
Finn avoy li manze.

2
Li’nn aprann swiv metod
Obzektif, rasionel
Ki rezet emosion;
Ki refiz entwision;
Ki deplor derapaz,
Amalgam, kafouyaz;
Ki kondann prezize,
Partipri, preferans,
Rasism ek tilesprism;
Ki pa siport sexism,
Kasteism, sosialism,
Elitism, kominism.

Personn pa gagn drwa mor
San nesans teorem:
Li’nn bliye respire;
Li’nn anvi swiside;
Finn avoy li manze.
3
Intelizans fite
Kouma zouti bouse;
Lalimier san lonbraz
Kan soley midi pil
Drwar-drwat lor ekwater;
Lozik enkandesan
Ki fer mem lasie fonn;
Analiz sizo-frwa
Ki pa les santiman
Kas so konsantrasion,
Detourn so latansion,
Kontourn so direksion.

Personn pa gagn drwa mor
San nesans teorem:
Li’nn bliye respire;
Li’nn anvi swiside;
Finn avoy li manze.

13. KAN MESAZ PA BON …
1
Kan mesaz pa bon …
Ou pies pe dir ou li anvi kas bag
Depi ki li’nn zwenn enn zoli personn,
Ti garson manke ki’nn fer li santi
Lamour diferan, pli for ki avan,
… pa trangle fakter.

Pa trangle fakter, do matlo;
Pa trangle fakter mo bayo;
Pa trangle fakter!
2
Kan mesaz pa bon …
Ou dokter dir ou rezilta pa bon:
Peyna dout ki ou seropozitif;
Baba dan ou vant so lavi dan dif;
Ti bliye servi kapot sa zour la,
… pa trangle fakter.

Pa trangle fakter, do matlo;
Pa trangle fakter mo bayo;
Pa trangle fakter!
3
Kan mesaz pa bon …
Planet pe sofe; lavi andanze;
Lamer yam montagn; dezer galoupe;
Glasie vinn dilo; lesiel defonse;
Bayant to loto, tir to bisiklet;
… pa trangle fakter.

Pa trangle fakter, do matlo;
Pa trangle fakter mo bayo;
Pa trangle fakter!

14. MARYAZ KRAPO EK SERPAN
1
Konper Krapo zoli garson;
So papa ris, so mama ‘si;
– Pa fer nanye mem zot marday –
Seki donn li plis sexapil
Se so gran V, pa v vilaz.

Konper Krapo zoli garson!
So gran V gidi-gidi,
Fit lapeti Konper Serpan.
2
Konper Krapo zoli garson;
So V briye kouma diaman
– Mem li fos-fos pa fer nanye –
E akoz sa Konper Serpan
Aswar fer rev mont kadadak.

Konper Krapo zoli garson!
So gran V gidi-gidi,
Fit lapeti Konper Serpan.
3
Konper Krapo zoli garson;
So V sone kouma sikse
– Mem fabrike kot ferblantie.
Pou met kouronn, asiz lor tronn
Konper Serpan konn ferm lizie.

Konper Krapo zoli garson!
So gran V gidi-gidi,
Fit lapeti Konper Serpan.

15. ETA FATRA!
1
Labrim finn leve, fernwar pe tale;
Lalinn ek zetwal finn tengn zot fanal.
Bonnfam Bolomla, trenn-trenn so lipie
Sarye so vie laz lor sime lakaz.
Enn kou de lonbraz sorti deryer touf,
Trap li, ris so sak; desir so likou
Pou enn bout metal.

Twa move fatra, pa tous nou Mama!
Bolom la finn mor, so zanfan pa la.
Olie donn koudme pou sarye lakrwa,
To pil lor soufrans imen kouma twa.
To finn bliye net mesaz nou Papa?
2
Pourtan lesiel ble! Pourtan soley for!
Pourtan peyna niaz ki’anons move tan!
Ti-Marie Noutou lor sime trankil
Pe al sers dibwa dan danbwa laba.
Enn kou enn fantom sorti deryer pie,
Trenn li dan enn touf; bous labous, touf li;
Viol enn zanfan mor.

Twa move fatra, pa tous nou baba!
So mama malad, so papa pa la.
Olie donn koudme pou sarye lakrwa,
To pil lor soufrans imen kouma twa.
To finn bliye net mesaz nou Papa?
3
Fekfekla zot de ti fer enn serman
Dan lakaz Bondie, divan so zanfan
Ki ziska lamor zot pou donn lamour,
Pran kont zot prosen … Ki pe ariv twa?
To pe lev lame, britaliz to fam?
Eta pa fer sa! Eski to’nn bliye
Baba dan so vant?

Twa move fatra, pa tous nou Shakti!
Li sarye lavi; li nouri lavi.
Olie donn koudme pou sarye lakrwa,
To pil lor soufrans imen kouma twa.
To finn bliye net mesaz nou Papa?

16. ZANFAN LALIMIER
1
Bann zanfan pe zwe, hip, hip, hip, hourre!
– Desine, ranz-zafer, sante, danse,
Sot-lakord, fer-zako, papie-mase.
Konsomater zete, zot ramase:
Boutey plastik ek papie lagazet;
Kapsil, bouson, nwayo papie twalet.
Ar palet kouler, ar boukou lamour
Zanfan Lalimier fer mirak vinn vre;
Rebitaz avoy mesaz lesperans.

Tonton, tonton, mo finn ranz enn mask!
Tonton, tonton, get mo ti toutou!
Tonton, tonton, mo sapo zoli?
Tonton, tonton, li’nn penn mo nene!
2
Bann zanfan pe zwe, hip, hip, hip, hourre!
– Kouk-kasiet, lakaz-zouzou, lamizik,
Kokiyaz, lagren-filao, fey sek.
Magazen zete, zanfan ramase:
Plastik, bwat kartron, papie-gri, pok-pok,
Polisirenn ek toutsort rebitaz.
Ala ar gonaz, Zanfan Lalimier,
Kouma fe lao, fer aswar sove,
Fer Marie sourir, fer Zezi riye.

Tonton, tonton, mo finn ranz enn mask!
Tonton, tonton, get mo ti toutou!
Tonton, tonton, mo sapo zoli?
Tonton, tonton, li’nn penn mo nene!
3
Bann zanfan pe zwe, hip, hip, hip, hourre!
– Lamarel, laronn, sot-mouton, tina,
Difil metalik, tipti bout metal.
Latelie zete, zanfan ramase:
Tibout dibwa ek tibout materyo,
Artifisiel ek natirel osi.
Ala rebitaz dan lame zeni
Zanfan Lalimier fer Bondie kontan:
Zot pe kontinie travay kreasion.

Tonton, tonton, mo finn ranz enn mask!
Tonton, tonton, get mo ti toutou!
Tonton, tonton, mo sapo zoli?
Tonton, tonton, li’nn penn mo nene!

17. ZWISANS SAN SOUFRANS
1
Tibaba kone ki bizen plore
Pou gonfle poumon e demar lavi.
Nou larm permet nou mizir nou lazwa,
Konpran balans ant boner ek maler.

Lavi enn long konba
Kot de kontrer mate
San zame arete
Ziska dernie soupir.
Zwisans ek soufrans may lanver ar landrwat.
2
Tou zanfan kone soufrans neseser
Pou devlop lespri e grandi lavi.
Ar nou sakrifis nou tras nou sime,
Alim lalimier, konstrir dinite.

Lavi enn long konba
Kot de kontrer mate
San zame arete
Ziska dernie soupir.
Zwisans ek soufrans may lanver ar landrwat.
3
Gran dimoun kone zwisans ek soufrans,
Toulede ansam presipit nesans,
Amenn delivrans, aklam lesperans,
Enpoz penitans, partaz rekonpans.

Lavi enn long konba
Kot de kontrer mate
San zame arete
Ziska dernie soupir.
Zwisans ek soufrans may lanver ar landrwat.
4
Be dir mwa kifer partou mo pe tann
Dimoun pe plengne parski pe bizen
Pas par movetan pou al ver bontan;
Partou zot pe rev zwisans san soufrans.

Lavi enn long konba
Kot de kontrer mate
San zame arete
Ziska dernie soupir.
Zwisans ek soufrans may lanver ar landrwat.

18. ATANN KADO MEM!
1
Pa kone kifer sa bann zanfan la
Pas letan atann kado Bonom Nwel.
Pa kwar zot miner; zot finn vinn mazer
Me zot kontinie atann Bonom Nwel
Ekzos lapriyer e kan zot dekon
Zot fizib sote e zot deprime.

Enn zour, enn dir mwa, enn bondie ki bon
Ti bizen detrir lenflians Satan;
Permet so zanfan bliye tou tourman;
Zwir moman prezan san zes fatigan.
Pa dir li Bondie akote toultan
Kan nou fer zefor ouver lorizon;
Pa dir li Satan li endispansab
Pou nou konkerir domenn responsab;
Pa perdi letan, li pa pou konpran.
2
Kifer bann zanfan, kouma gran dimoun
Mizir lekzistans par konsomasion?
Dan pran ek ena zot gagn soulezon
E ogmantasion fit zot lapeti.
Lorla zot tou kwar ki Lavi bizen
Kas zot yenn, kares zot swaf posesion.

Enn zour, enn dir mwa, enn bondie ki bon
Ti bizen detrir lenflians Satan;
Permet so zanfan bliye tou tourman;
Zwir moman prezan san zes fatigan.
Pa dir li Bondie akote toultan
Kan nou fer zefor ouver lorizon;
Pa dir li Satan li endispansab
Pou nou konkerir domenn responsab;
Pa perdi letan, li pa pou konpran.
3
Zot finn vinn fidel nouvo relizion
Ki promet moksha, foul liberasion,
Dan disparision konfli ek tansion.
Enn mahaprofet promet paradi
Pou seki konn trap zwisans azordi
San fatig latet ar so konsekans.

Enn zour, enn dir mwa, enn bondie ki bon
Ti bizen detrir lenflians Satan;
Permet so zanfan bliye tou tourman;
Zwir moman prezan san zes fatigan.
Pa dir li Bondie akote toultan
Kan nou fer zefor ouver lorizon;
Pa dir li Satan li endispansab
Pou nou konkerir domenn responsab;
Pa perdi letan, li pa pou konpran.

19. ENN ROZ ROUZ
1
Enn kou san atann, enn gran tranbleman.
Ronfleman, grognman eklat ouvertir;
Koul labav dife lor lekor blese;
Pa kone kifer parol ofansan
Flash kouma zekler, kras lor santiman;
San personn atann kouma kout pwagnar
Ensilt provokan bles profondeman
Bond ki finn sele par promes lamour.

Ki pou fer aster?
Onte mok onte!
Bes latet, plore, dimann li pardon?
Parol pa sorti!

Al poz enn roz rouz kot lipie Zezi,
Al poz enn roz rouz kot lipie Gandhi,
Avan al poz li lor leker blese.
2
La kot to reste pourtan tou trankil.
Pa kone kouma, pa kone kifer,
Kouma enn volkan, dife la monte,
Violans pet partou, eklat lor figir
Zanfan inosan; san konpran kifer
Lamitie ki yer ti donn zot lape
Finn vinn so kontrer e pe pwagnard tou.
Personn pa kone kouma pou’aret sa.

Ki pou fer aster?
Onte mok onte!
Bes latet, plore, dimann zot pardon?
Parol pa sorti!

Al poz enn roz rouz kot lipie Zezi,
Al poz enn roz rouz kot lipie Gandhi,
Avan al poz li lor leker blese.
3
Pei kot nou viv paret pasifik.
Enn kou san atann, mefians al asiz
Lor sez tolerans; palab ek rimer,
Ensilt ek zoure plen lasiet manze;
Etensel ase pou alim dife
E koze ki long, bel garrbarr partou.
Mari pe touy fam; piti so papa;
Frer pe trangle frer, kamrad so kamrad.

Ki pou fer aster?
Onte mok onte!
Bes latet, plore, dimann zot pardon?
Parol pa sorti!

Al poz enn roz rouz kot lipie Zezi,
Al poz enn roz rouz kot lipie Gandhi,
Avan al poz li lor leker blese.

20. PLIS TO DONE, PLIS ENA!
1
Fifi to dan pens! To papa soular;
Li violan kan li bwar; trape, bate;
To mama, pov jab, tir jab par lake.
Sak zour ki leve amenn plis dinwar;
To nepli anvi get soley leve.

Me enn sans pou twa, bonte ankor for;
Li pe dibout drwat lor lakrwa lespwar.
Enn zour, san atann, lame zenere
Tir twa dan detres, soulaz to lapenn.
Pa bliye fifi, bonte pa finn fer
Pou met dan kofor; pou kalkil rannman;
Pou kont lentere; pou fer letalaz.
Li kado Bondie pou nou partaze.
Plis to done, plis ena pou done.
2
Tilom to dan pens! To mempa kone
Kisannla papa, kisannla mama;
To mempa ena enn akdenesans;
To viv anba pon; poubel nouri twa;
Sak soley leve desann dan trou nwar.

Me enn sans pou twa, bonte ankor for;
Li pe dibout drwat lor lakrwa lespwar.
Enn zour, san atann, lame zenere
Tir twa dan detres, soulaz to lapenn.
Pa bliye monwar, bonte pa finn fer
Pou met dan kofor; pou kalkil rannman;
Pou kont lentere; pou fer letalaz.
Li kado Bondie pou nou partaze.
Plis to done, plis ena pou done.
3
Matlo to dan pens! Mo ser to dan pens!
Violans finn fer nik dan lili maryaz;
Korbiyar garni ar fler-doranze.
Lavi anfami finn fini perdi
Gou pou viv lamour. Prefer mor aster!

Me enn sans pou twa, bonte ankor for;
Li pe dibout drwat lor lakrwa lespwar.
Enn zour, san atann, lame zenere
Tir twa dan detres, soulaz to lapenn.
Pa bliye monwar, bonte pa finn fer
Pou met dan kofor; pou kalkil rannman;
Pou kont lentere; pou fer letalaz.
Li kado Bondie pou nou partaze.
Plis to done, plis ena pou done.

21. SELEBRASION
1
Bann mizisien pe akord enstriman;
Dansez ek danser pe teste zot pa;
Barmenn pe prepar enn nouvo kokteyl;
Sef dan lakwizinn pe gout bann lasos.
Latmosfer tamam! Me kiksoz manke!

Ki pe selebre? Kifer selebre?
Kadans erotik? Lanbians exotik?
Zepis touristik? Mazik pou bliye
Trwa siek matrete; de siek pa pran kont?
2
Bizen selebre bann sen ferm lizie
Pou pa get soufrans ek imiliasion?
Selebre imen ki deryer midi?
Selebre zanfan kiltirelman mor?
Selebre foulous ki pe plen kofor?

Ki pe selebre? Kifer selebre?
Kadans erotik? Lanbians exotik?
Zepis touristik? Mazik pou bliye
Trwa siek matrete; de siek pa pran kont?
3
Anou selebre sime dinite!
Nou liberasion dan mesaz Zezi;
Liber nou kiltir dan prizon roupi.
Anou selebre konba kont teneb,
Pou nou donn nesans nouvo destine.

Ki pe selebre? Kifer selebre?
Kadans erotik? Lanbians exotik?
Zepis touristik? Mazik pou bliye
Trwa siek matrete; de siek pa pran kont?
4
Pa’le sarite; pa’le fos promes;
Pa’le dirizan ki nek mont dadak;
Pa’le sinema ki anbet lizie;
Soulezon boutey, deksi briyani.
Nou pe selebre sime dinite.

Ki pe selebre? Kifer selebre?
Kadans erotik? Lanbians exotik?
Zepis touristik? Mazik pou bliye
Trwa siek matrete; de siek pa pran kont?
5
Nou pe selebre sime dinite.
Nou pe selebre sime dinite.
Nou pe selebre sime dinite.
Nou pe selebre sime dinite.
Nou pe selebre sime dinite.

22. FERM LIZIE, EKOUTE
1
Rasel plor lamor zanfan dan dife;
So kriye-plore nwaye dan krakman,
Krisman, krepitman dife eksite;
Bann fles anflame fer zot sinema;
Spektater ipnotize pa tande
Douler enn mama.

To anvi tande? Abe ferm lizie
Parski to lizie finn gagn labitid
Nek get tamasa.
Rapel: to bizen perdi pou gagne;
Mor pou rene; pa trouv kler pou tande.
Lir ek Gloster ti dir mwa sa enn fwa.
2
Dan mo ti pei, laenn bann tribi
Sitan for ki personn pa tann lotla
Pe kriy so soufrans – get enn lot kote.
Bef dan disab, sakenn get so lizie;
Letansa zorey, konpletman bouse
Paraliz lespri.

To anvi tande? Abe ferm lizie
Parski to lizie finn gagn labitid
Nek get tamasa.
Rapel: to bizen perdi pou gagne;
Mor pou rene; pa trouv kler pou tande.
Lir ek Gloster ti dir mwa sa enn fwa.
3
Krapo pe kriye, personn pa tande;
Siklonn pli souvan; siklonn pli violan;
Klima pe sanze; zwazo finn mie;
Zanimo ek fler, pie ek larivier
Pe sant sante dey me lizie somey
Bous zorey zanfan.

To anvi tande? Abe ferm lizie
Parski to lizie finn gagn labitid
Nek get tamasa.
Rapel: to bizen perdi pou gagne;
Mor pou rene; pa trouv kler pou tande.
Lir ek Gloster ti dir mwa sa enn fwa.
4
Planet dezaxe, roulman deregle,
Mouvman kabose, orbit kas-leren,
Later nepli tann lamizik kosmik.
So disan pe sek, li’nn vinn asmatik;
Respirasion lour, li kriy osekour.
Me nou finn vinn sourd.

To anvi tande? Abe ferm lizie
Parski to lizie finn gagn labitid
Nek get tamasa.
Rapel: to bizen perdi pou gagne;
Mor pou rene; pa trouv kler pou tande.
Lir ek Gloster ti dir mwa sa enn fwa.

APRE LERWA LIR

MORALITE! KOUYON! MORALITE!

to pe lir tou ambalao
adam smith, ricardo
linet roupi bous to lizie
kouler lapo bar to gete
to fer zot dir to prop obsesion
obsesion tap plen, plen tenk, plen pos
obsesion ‘mo lonbri’
-mo lonbri samem sant liniver-

Bann panndit pe sant “LEKONOMI, LEKONOMI, LEKONOMI”
Mister Sef Foulous, gran sefdorkes,
baget dore, diamante
pe diriz sirk.
“LEKONOMI, LEKONOMI, LEKONOMI”
Tou dimoun sant mem parey – mem ton detone.
Letansa azan Sef Foulous
Ploy lagazet, rajo-tv,
Fons zot dan kofor blende ar biye
Ansam ar foto Zezi lor lakwa.

“LEKONOMI, LEKONOMI, LEKONOMI”
Tou dimoun sant mem parey – mem ton detone.

Lame envizib li la; pa traka.
Li dres papie; regle balans.
Dan bazar santral tou zafer ena so plas;
sak zafer ena so lof, so demann ek so pri;
polision, koripsion, exklizion, alienasion
ena so plas, ena so pri.
Aste, vande! Tou redrese.

“LEKONOMI, LEKONOMI, LEKONOMI”
Tou dimoun sant mem parey – mem ton detone.

Dan mo vilaz ena enn tilom
naif.
Li konpran tou antraver, zot dir.
Kan dimoun eklere sant anker
“LEKONOMI, LEKONOMI, LEKONOMI”,
Li li sant
“MORALITE! KOUYON! MORALITE!”
Bizen aret so lelan!
depozision lapolis arestasion pourswit
ofans grav
“Moralite kouyon”
Sa li enn ofans grav
Li dir ki moralite se enn kouyon
Sirman enn teroris sa
Pe detrir relizion
Pou detrir sivilizasion
Bizen bril li vivan
Sa va servi leson pou bann imoral
Bann azan lisifer

Dol! Drol! Drol!
Refren la pa’le ale.
Divan sant li;
Bann pie sant li;
Zwazo sant li: “MORALITE! KOUYON! MORALITE!”

21.04.07

TARTIF MANTI 2

To’nn tande matlo! Nouvel la so-so!
Pa kwar fos-rimer, palab joubaner!
Laverite vre. ‘Pli vre ki sa, ti mer’.

Tartif, mo matlo, pe depoz zarm,
Bes lebra, zet leponz.
‘Sanepepasekontinie’ li dir;
‘Mo’nn zwenn sef-kalipa dan fer koumadir;
Li met san kouma mwa dan so pos.
Dan Lil Paradi, Tartif peyna plas.
Ferm laboutik; rann patant!
Ki Tartif CPE pou fer kan MahaTartif PhD
Par tonn lor rezis somer?’

TiTartif-Manti-Manti enn zour
Ti sey ouver labraget lizie tang.
Alala! MahaTartif Gourouji PhD+
Menas tou zanfan ar dife lanfer;
Menas pou detrir Khujurao; bril Kamasoutra;
Fer otodafe ar sante Elton John …
Lamour ge? Sodom-Gomor!
Viol konzigal? Pa tous drwa zom!
Sef sendikalis Linion MahaTartif PhD
Finn reysi avoy desizion dan dalo koz-koze.

Tartifkrasi sov.

21.04.07

SIFON BLE

Dan nou vilaz bien plante,
Anrasine dan later sakre,
Nou ti ena nou prop lagazet
– ‘Sifon Ble’ nou ti apel li.
Li ti nou toutou moral
Ki ti veye ki personn pa kraz kor so prosen;
Ki personn pa fer mizer so vwazen.

Administrater tabisman pa ti kontan ‘Sifon Ble’.

Pa kone kifer, enn zour tabisman
Koumans aste gran-gran lespas
Lor ‘Sifon Ble’.
Lagazet ranpli ar nouvel lor tabisman:
zestion dan transparans; travayer ere;
prodiksion peper; profi tamam…
administrater li zis enn tigit pli tipti ki bondie.

Pa bizen dir, ‘Sifon Ble’ modernize,
– foto kouler tou dimansion –
editer vinn WaBenza.

Ki niouz?
Vilaz malad.
Vilaz malad? Vilaz malad pa niouz.
Ki niouz?
Lizinn tabisman pe vomi pwazon dan ler;
pe aroz larivier ar lasid.
Pa niouz! Pa niouz! Pa niouz!
Pitay miltinasional pou fer vilaz
SiberSite?
Etae!
MegaNiouz!
Pe plant gazon dan karo legim;
Bann zanfan pe fen;
Vilazwa finn perdi pie, pe nwaye.
Aret rabase! Sa pa niouz sa.
CNN pe koz sanpiona golf dan nou vilaz global.
Sa ki apel niouz!

‘Sifon Ble’ finn vinn ‘Chiffon Bleu’.
So nouvo patron apel CNN;
Li finn ranplas administrater tabisman.

Li bien-bien-bien tigit pli tipti ki bondie.

22.04.07

TABISMAN YER

Tabisman yer, dirize par Mazor Krazkor,
dapre mo granper, ti’ena morso santiman
mem pou zangarna si li soup kouma zon.
Zordi tizanfan Mazor Krazkor
enn lot kalite krazer kor.
So PRIMER, SEGONDER, TERSIER ena zis senk let alfabet:
P, R, O, F, I; so vokabiler ena zis de mo: dividenn, profi.
Mazor Krazkor ti kannwa lor sosial;
tizanfan la kaylous net.
Moralite pa plen so vant;
kan bizen li aste soutien
-pitay pa enn problem;
lagazet akord so violon;
politisien sant so refren;
sakristen okip so zarden;
swamiji konn so boubou,
giji e beni so anvi.
Bon dimoun sa!

Mazor Krazkor ti enn envestiser ekonomik.
Kan plant enn pie li ti pans senkant-an,
san-t-an, detrwa zenerasion.
Tizanfan Krazkor enn lot bofor;
Dan aste-vande peyna so segon;
kan aste, kan vande samem so spesialite;
limem king zougader ekonomik.
Pou Mazor Krazkor later ki nouri nou ti Mama-Sakre;
Pou Tizanfan Krazkor later li zis enn tranzaksion
ki amenn dolar dan dalo.
Mazor Krazkor, dapre mo granper,
ti kontan so later; pou so tizanfan
lemonn, dimoun, lavi, ler, later, lamer
enn sak marsandiz
ki plen kofor lot kote dilo.
Peyna plas pou santiman.

Tabisman zordi, dirize par tizanfan Krazkor,
pa anvi kone ki lanez Kilimannjaro
pe fonn dan lasesres dezer;
pa anvi kone ki koray brizan dan koma;
pa anvi kone ki lours poler pe mor nwaye;
ki Pei-Ba nayba;
ki Makonde finn tas dan lapas;
filao pe zwe kouk-kasiet ar mangliye;
London pe al New York anba lamer;
labou pe trangle disab;
anete planet Ter finn met manto liver.

Mazor Krazkor pe tourne dan so tom;
me so tizanfan pe tourne dan zwisans aveg:
“Mo’le tou toutswit!”

23.04.07

PA GET ZOZO PAR SO PLIM

Linet kiltir koul nou gete dan moul
lepase;
fixe form ek dimansion
nou trouve.
Manti vinn vre.
Akoz sa baba, danzere sa
get enn zozo par so plim.

Get sa misie la!
Depi latet ziska lipie
li dekore ar plimaz sakre;
sign ek senbol tap pil lor fron,
par divan, par deryer
– vadire limem sakre personifie sirpat.
Seki kone konn so fraka.
Labwet lafwa dan lamson bebet
permet li fane dan lakaz Bondie.
Akoz sa baba, danzere sa
get enn zozo par so plim.

Trouv sa madam la?
Li fer koumadir limem soubasman
kovil, legliz, moske, pagod ek mandil;
li konn tou kwen ek rekwen
dan poulaye ek lekiri bondie;
li finn ekrir diksioner pese;
li pe prepar so ansiklopedi.
Me get so lalang ler li koz zoli koze.
Kifer to gagn per? Lalang serpan fer twa per?
To’nn trouve baba!
Akoz mo fifi, danzere sa
get enn zozo par so plim.

23.04.07

LEPREMIE ME

Bafoul, oparler, korne
bave, krase, anrwe.
Banier, oriflam, pavyon
fer alert lor latet dimoun;
leren kadanse; vant koustike;
deryer balote; divan zigzage.
Senpatizan anlokasion dan iniform apepre,
divan lestrad, lespri plastifie
ar kouler biye, kas lagorz kriye:
sote-pile swasant zero!

Sorbe! Sorbe! Sorbe!
Alouda, limonad! Alouda, limonad!
Dalpouri so-so! Dalpouri so-so!

Latmosfer bien fennsifer.
Parol detone, andeor tan;
kriye kriyar kontretan;
zoure enpresionan;
ensilt matapan.
Konpran sey louke. Abba!

Proze miouzikalcher:
met lak pou pran plas;
kares memwar kourt;
flat reflex primer;
alime dife;
met choula for-for.
Emosion dadak larezon.

Alouda, limonad! Alouda, limonad!
Dalpouri so-so! Dalpouri so-so!

Sono forse krase;
larkansiel plastifie transpire;
lebra lev pavyon fatige.
Souvenir zwisans briyani gidi bann narinn;
promes nisa labier glase eksit yenn;
jalsa taler dan rom tropik
bouz so waya, vann-vane.

Kaskad parol grene kouma konfeti;
pavyon valse oralanti;
vant grogne, lagorz sek;
personn pa rapel ki finn dir, ki pe dir;
tamasa pelmel pe rant partou.

Dalpouri so!

Termomet lesiel finn gagn distemper.
Avertisman siklonn lepremie Me.
Lesiel ar sourir tris get Granfanor
zestikile, fann lakras.
Later desese gagn kriz;
Granfanor say agos, say adrwat;
pavyon bes lebra;
Granfanor kime;
pavyon frisone, latet bese, lizie ferme;
mamlouk aplodi.
Sote-pile swasant zero!

Dalpouri! Dalpouri! (25.04.07)

KAN POUL MOUYE DEKLAR KOK

Papakok ti dir ki so proteze
li enn kokderas ne dan kars gerye
ki kriye pli for ki Segner Leo;
ki pa per zekler, loraz ou tronpdo;
ki dir Ton Albert Einstein, “Shut up man!”.

Papakok ti dir ki mem Hanoumann
vans dan kwen kan so mahasoupermann
rote – ki pou fer, masala garam –
… Kifer Hanoumann vit-vit vans dan kwen?
Li pa bet matlo! Evit kontazion.

Mahasoupermann ti gagn enstriksion
lev enn gran choula, alim konfizion,
fer manti vinn vre, envant alibi,
konpot bilenbi, satini kiwi.
“Pa bezoin to peur! Mo pou protège toi.”

Pov, pov bechara! Telman gagn maja
defons douniya, fer so prop lalwa,
li fini par kwar ki so prop pouvwar
toultan pou bwar laglwar dan laviktwar
ziska ki enn swar li tas lor poto.

Papakok fonndos. Lom gagn kongolo.
Krep rouz lor latet sap lor so koko –
perik las manti! Olie li kriye,
fer lesiel tranble, ala li plore.
Fame kokderas ti enn poul mouye.

26.04.07

POEM 2007-2008

DAN NOU BANN NAPEYNA SA!

– “Aret rabase do ta!
Dan nou bann napeyna sa.
Bannla akoz zot malang
– tann dir zot manz kari tang –
Zot fer seki kont natir;
Bwar pisar ziska zot mir;
Rant dan pasaz enterdi,
Trap moutouk sal maladi.
Aster to’le ar mo kas
Soutir zot bann vis voras?
Aste sereng lor mo bos?
Ar mo kas ranz zot lasos?
Dir zot bann souy zot kaka!”

Ala kimanier Bay la
Trouv problem dan nou baitka.
Me lot zour – mo bien sagren –
Bien boner dan gramaten
Mo zwenn Bay la lor sime,
Trenn lipie, latet bese.
– “Ki to gagne mo bayo?”
– “Boukou douk, ayo matlo!”
So garson finn may dan lak.

OKTOB 2007

GET PAR LAFNET

Li ouver lafnet lor letaz,
Get lemonn anba par lafnet.

“Ki nouvel mouvman kamarad?
Pa manti bizen manz ar zot!
Mo dir twa bizen fann ar zot!
Bannla pe defons nou laport;
Zot fer koumadir tou pou zot;
E nou bann nou zis bann nenport.”

Li referm lafnet lor vites
Pou get lor tv touleres;
Fer enn ti gate ar metres;
Admir ti gajet fek aste;
Tap detrwa ti grog degaze
Avan lakanbiz dir ale.
Kan finn bien manze, vant bien plen
Al dormi ziska gramaten.
Dime gramaten bien boner
Li ouver lafnet lor letaz,
Get lemonn anba par lafnet.

– “Ki nouvel mouvman kamarad?”

– “Ki nouvel mouvman kamarad?
To fam fek ale ar galan;
To garson konsom ar sereng;
To tifi pe pas lanwit blans.
To’le konn nouvel kamarad?”

OKTOB 2007

GRAFITI LITERER MORISIEN 1

TILAE!

Li dir mwa li lib!
Lib? Kouma kapav lib kan
Menot dan lespri?

ETAE!

Vilen ipokrit!
Li dir mwa mo’enn ipokrit.
Dir ou li enn sen.

FOUTOU!

Kominalism? Chi!
Kouler lapo bar so gete.
Li pa trouv rasism.

BAPRREBAP!

Sa gran oustad sa!
Ki li dir? Limem sover;
So mexinn mirak.

KI TO KWAR?

Mo dalon enn jak!
Li fer lalians ar lennmi
Pou detrir lennmi.

AMBALAO

Palab obzektif,
Koz nenport siyantifik
Samem solision.

REMED

Esklavaz finn mor!
Menot Mamon dan servo,
Li swiv so bourzwa.

LAKE

Li konn so boubou!
Yer diven, zordi dolar.
Get li galoupe!


KIFER?

A Bondie Lamour,
Kifer to les to zanfan
Pran sime lamor?

TAMASA

Siklonn pe vini!
Gardien troupo dan jalsa.
Dime pou get sa!

REGAR KABOSE

Tifi dan loka;
Fam nenenn; garson lazol.
Nou for, nou partou!

LAVI KOTOMIDOR!

Samdi-Dimans amize;
Lendi kordonie!
Viv lavi kotomidor!
Zordi travay, zordi manze;
Dime get dime!
Kifer to’le mo pran kont?
Kifer to’le mo pran kont?

Samdi-Dimans amize;
Lendi kordonie!
Mardi, Merkredi, Zedi
Vandredi vini
Ala mo trase
Fer pitay rantre.
Samdi depanse;
Dimans amize;
Lendi pran prete.
Kifer to’le mo fer kont?
Kifer to’le mo pran kont?

Samdi-Dimans amize;
Lendi kordonie!
Kan personn pa’le pret mwa,
Pran san dimande;
Kreansie tro ekzize,
Mo kas so lagel;
Boutikie pa donn kredi,
Mo defons laport;
Kifer to’le mo travay?
Kifer to’le mo kas kot?
Kifer to’le mo rente?
Bondie pa ti dir
Amize-miltipliye?
Kifer to’le mo pran kont?
Kifer to’le mo pran kont?

Samdi-Dimans amize;
Lendi kordonie!
Amize baba!
Bate sa sega la!
Kifer to’le mo pran kont?
Kifer to’le mo pran kont?

PA PLORE

Pa Plore Zezi!
To zanfan prefer vodor.
Pardonn ti lespri!

MAMON KING

Troupo dan fiesta;
Lespri Sen pe bat lamok.
Gardien dan nisa.

MOLOK

Mazeste Molok lor tronn
Donn lord bann Mamlouk;
Ala mous ver antoure,
Azenou, priye
Ziska ki zenou ize.

Mamon satisfe;
Zanfan ekoute.
Zet zot dan dife!

KAVERN ALIBABA

Devier bann latab!
Dan kavern Alibaba
Bondie pa reste.

PARDONE?

Pardon pa vedir
Bliye, donn li sans refer.
Pardon li vedir
Detrir masinn dominer;
Tengn rengn fer mizer.

Dominer vinn dominer
Kan pouvwar kraz kor
Zame so vant plen;
Plis li manze, plis li fen.
Pardon pa vedir
Bliye, donn li sans refer.
Vre Pardon vedir
Tengn rengn dominer.

DISIP ZEZI

Vre disip Zezi
Pa rod seke dan banke
Anperer Romen.

SWIV BON LEKZANP

Dinite vedir
Pa al rod tibout zwisans
Dan kazot Pilat.

ALA FASIL LA!

Kifer al lekol?
Al aprann lir ek ekrir?
Mo konn koze, pa ase?
Kifer fer zefor?
Lanatir pa donn ase
Oxizenn pou respire?
Kifer pran traka?
Pie fri dan lakour vwazen
Garni ar douser lete,
Fangouren ek tamaren.
Kifer donn lapenn?
Si konn trase, dres papie
Kapav gout tou bann delis
San kas kot, san fatig nam.
Aster dir kifer
Mo bizen rod enn boulo?
Papay anpandan lor pie,
Nek kase pou mo manze.

DERANZE

Yer ansam ar nou.
Zordi dan pale bourzwa
Li ranz roupi nef.

LAGAZET

Lontan lagazet
Ti permet nou diskite.
Aster kout matrak!

LIBERTE

Pa manze lespri!
Zordi zouti propagann
Fer nou reflesi.

LAPE?

Li ole lape.
Li rant dan lagel loulou
Pou fit so ledan.

PARDON

Li ole pardon.
Li pa aksepte erer;
Li dir nou tourn paz.

LAZISTIS

Li’le lazistis
Me li servi zarm Hitler
Pou fer so lalwa.

LAMOUR

Li ole lamour.
Me li fann so lapipi,
Anpes nou trouv kler.

DEVLOPMAN

Li koz devlopman
Me li’le pran tou pou li,
Mem koken bagas.

LAPRIYER

Mwann manifeste?
Ala li tap lame la!
Pa dan so pei!

ENN BON KOUT PLIM

Li ekrir zoli lartik,
Personn pa konpran.
Enn sans personn pa konpran,
Kapav gagn bate!
Li finn gagn ledikasion,
Li’nn lir gran-gran liv.
Li finn poz so konesans
Kot lipie Mamon
E Mamon so serviter
Fer so labous dou.
Disip Mamon dan mangann,
Partou gagn li bonn.

Me tansion vag pe leve,
Brizan defonse.

LI ENN RASIS LI?

Li pa enn rasis,
Li zis mars ar bann rasis;
Li pa enn rasis,
Li zis koz koze rasis;
Li pa enn rasis,
Li zis pans panse rasis;
Li pa enn rasis,
Li zis kontan bann rasis;
Li pa enn rasis,
Li dir zis bannla kone,
Li dir zis li ki kone,
Li kone, bannla kone;
Zot ena enn ‘savoir-faire’
Ki zis zot bann ki ena;
Oblize marye pike,
Tou bann kone enn kote,
Bann pa kone lot kote;
Li peyna okenn konplex,
Li kone ki li kone,
Ki zis so bann ki kone.
Li pa enn rasis!
Li pa enn rasis?

MWA KI MWA?

Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon;
Li bwar diven, pa kwar rom;
Li koz Franche, zevoudi,
Pa kwar li konpran patwa.

Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon;
Li mars ar lerwa, larenn;
Li roul dan so Sitroenn;
Li konzig bien verb ‘avoir’.

Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon;
Li beni tou bann labank,
Sardaso ek portavion;
Li air bann teroris.
Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon;
Li modi Ti-Afriken
Ki pa ena lizie ble,
Ki pa ena seve blon.

Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon.
Mo bizen fer bon zanfan,
Gagn enn plas dan depandans
Dan Grannkaz mo gran Senier.

Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon.
Mo Bondie so lizie ble,
Mo Bondie so seve blon.

PARSKI

Parski mo lapo maron,
Parski mo seve nwar-drwat,
Parski mo al sivala
To dir mo enn zangarna.

Parski nou pa koz parey,
Parski mo met langouti,
Parski mo manz farata
To dir mo enn bachara.

Parski ar koko, banann
Mo dir Bondie namaste;
Parski ar kanf, sanbrani
Mo dir mo Bondie mersi;

Parski mo kiltir enn lot
To’nn bliye get mo lafwa;
Parski mo sistem enn lot
To pa kwar nou mem nasion.

Ouver to lizie matlo!
Pa les paret anbet twa!
Twa ek mwa kan nou ansam
Nou fer mirak kontinie.

KAPAV SA?

Eski kapav sa?
Koriz trwa siek enzistis?
Kifer pa kapav?

ZAVARI

Lerla zafer sal!
Kan gardien troupo fer fos,
Agno tom dan trou.

ENN IDEAL

Proze Emaniel
Li enn regar dan fitir
Kot boner fleri.

NOVAM 2007

GRAFITI LITERER MORISIEN 2

( sonet demiporsion)

PROLOG

Yer dan nou kote Lafrik
Avek sanzman klimatik
Lazeng ti vinn savana;
Nou anset desann lor pie
Mars lor so lapat deryer.
Zordi sanzman revini;
Eski nou pe vinn enn lot?

2,000,000 LANE

Sort lor pie, al Savana,
De milion lane pli tar
Zarden finn vinn enn dezer.
Dir mwa ki pou fer aster?
Par milion nou pe nwaye;
Par milion peyna manze.
Dir mwa ki pou fer aster?

KI POU FER?

Anou refer mem zafer!
Refer seki nou konn fer!
Non! Non! Efase-refer!
Reset yer tro-tro amer.
Lespri zordi, lespri yer
Alala zot pe lager!
Sakenn kwar li siperyer.

PAROL PROFETIK!

Kot pase mo pe tande
“Sa pou mwa, sa ‘si pou mwa!”
De milion lane pli tar
Apre enn gran marenwar.
Kan mo pou tann zot dir mwa:
“Pa pou nou sa, pa pou nou;
Pou zanfan ek tizanfan.”

ASTER KI POU FER?

Apre peryod marenwar
Zerm renesans ti eklo
Nouvo flora ek fona,
Nouvo lazeng ek laplenn.
Parsi-parla ti ena
Reskape kiltir avan.
Eski zot pou viv ansam?

RESKAPE KILTIR AVAN

Reskape kiltir avan
Ti ena so liv sakre,
Konesans siyantifik,
Konpetans teknolozik.
Me sanzman lekor, lespri
Ti bizen enn bon kout nef
Sinon li refer mem gaf.

DAN NOUVO SAVANN

Laba dan nouvo savann
Enn nouvo fona pe ne.
Si li ena tre zako,
Li osi enpe zwazo.
Si zako konn anvole
Boukou problem pou regle.
Tansion li vinn bonbardie!

ETE OUSA ENA?

Imen-Zako konn enn verb;
Verb ‘ete’ li finn bliye.
Plis ena, plis li ole;
Plis gagne, plis li rode;
Pa konn done, li zis pran.
Imen-Zwazo li konpran
‘Ete’ pli for ki ‘ena’?

SANZ GETE

Imen-Zwazo dan lezer
Trouv partou enpe pli kler;
Imen-Zako par anba
Get feyaz, pa trouv danbwa.
Si sa de la trap lame,
Aprann partaze. O.K.
Me si zot desid lager?

NOUVO SIVILIZASION

Enn blok apel Zezikri;
Enn lot blok apel Gandhi;
Aster amenn zot Shakti.
Kan Lamour ek so Shakti
Zwenn Pardon ek so Shakti
Zwenn Lape ek so Shakti
Lerla lavenir dir wi.

DIVERSITE

Plen tenk rapas fer voras;
Ras bann lerb ki nouri vas;
Koup bann pie ki donn bibas;
Bril bann fler ki pa donn kas.
Partou li plant so roupi,
Bliye net diversite
Ziska ki Later dir “Bas!”.

KIFER?

Pol Nor ek Pol Sid ti fonn?
Siklonn souvan ti violan?
Inondasion dan dezer?
Lasesres dan karo may?
Flora ek Fona ti mor?
Poumon tibaba ti plat?
Zarden ti vinn simitier?

LOT MANIER

Kapav viv enn lot manier?
Prodwir seki nou bizen;
Pa bizen fer letalaz;
Pa bizen fer gaspiyaz;
Ankouraz diversite:
Diversite biolozik,
Diversite kiltirel.

MONO

Monopol fer dominer;
Monokiltir touy later;
Monolog li bien-bien rann;
Monotoni mank lagam.
To’le ranz seki nouvo?
Partou met diversite;
Lavi bizen varyete.

MAXI

King Maxi kontan Ena,
So gate, koko-seri;
Ena li kontan maxi,
Pli li gran, pli li zoli.
Enn pa ase, bizen mil;
Kan gagn mil bizen milion.
Lerla bom vers destriksion.

IMEN-ZWAZO

Imen-Zwazo ena sans.
Li servi lipie, lezel;
Li servi so lespri ‘si.
Li get lavi par lao;
Li get lavi par anba,
Ansilkan, sirlekote.
Kapav trouv erer lotla.

IMEN-ZWAZO MIGRATER

Imen-Zwazo migrater
Aster pe peple later.
Ar so de lezel pwisan
Li explor tou kontinan.
Li servi so konesans
Pou kontrol rol bann nwizans,
Anpes malang souk zwisans.

ZEZI, GANDHI EK SHAKTI

Imen-Zwazo trap lame
Imen-Zako, amenn li
Lor latet enn montagn ot
Kot kapav get lorizon
Grandi amizir monte.
Lerla li konpran lespri
Zezi, Gandhi ek Shakti.

NOVAM 2007

LI MALAD MATLO!

– “Ki malad?
… Kontan maja,
Kontan nisa; get zordi,
Pa get dime. Tamasa,
Tamasa, ankor tamasa
Ala zot vre maladi.”

Mo vwazen, notab vilaz,
– li’nn gagn laz avan so laz –
Prezidan sou-komite,
San aprann li li kone;
Li koz kri san reflesi;
San pitie fer satini
Ar santiman malere.

– “Zot pares; pa’le sanze;
Bef travay, seval manze,
Zot kwar toultan fet zako.
Lapolis soutir zot vis!
Tankamwa …
Mo prefer bous mo labous.

– “Pa koz kousa mo bourzwa!
Pa koz ‘zot’! Pe koz Bramma!
Ou zanfan ki dan tourman
Bizen led pou fer sanzman.

– “Led? Sanzman? Mo pa konpran.
Depi li zanfan, toultan
Li’nn gagn lor plato larzan
Zoli lenz, poketmoni;
Olie fer loner fami
Li fane, mo gagn kabo;
Repitasion dan kaybo.
… So mama tro soutir li …
– “So mama pe sey ed li.”
– “So mama? Premie koupab!
Li merit mo klak-klak li.”
– “Klak-klak li? …

– “Pa fer simagre ar mwa!
Depi ki lemonn lemonn
Li nou devwar koriz fam
Pou ki nou zanfan konpran
Vre valer lotorite.
Mo papa …

– “Ou papa?
– “Mo papa dan so lasam
Ti gard enn roten bazar.
Mo’si …”

– “Ou garson kone?”
– “Normal!”
OKTOB 2007

RAPEL KI PROFET TI DIR?

Enn ti lafoul ankoler
Ler zot finn may enn voler
Desid donn li enn rakle,
Fer li pey tou so pese.

Enn disip Profet pase,
Dir zot for aret fane.
– “Eski zot finn dimann li
Kifer li’nn koken de fri?”

Malere la li reponn:
– “Travay mo peyna Misie;
Mo madam dan lopital;
Mo zanfan pe mordefen.”

Disip Profet pa tike:
– “Donn li vit enpe manze
Pou sov zanfan so lavi;
Donn li travay ek zouti
Li pou nouri so fami.
OKTOB 2007

KOT MO BATANA?

Ayo bechara, kot mo batana?
Batana ki mo bonom ti donn mwa!
Ayo mo beta! Ki pe ariv twa?
To finn les mofinn rant dan to lavi;
Les lagign anpoud anpwazonn lespri.
To malad baba, mo pov bechara!
Nou’al laba beta; bannla pou swagn twa;
Zot pou geri twa, beta mo beta.

To pa pou vini? Nou’ale mo batcha!
Dan lakaz aster napeyna nanye;
To’nn balye tou prop! Kas, sari, bizou!
Mo larmwar finn vid … gardmanze finn vid …
Vinn ar mwa beta …
Ayo mo beta!

Ki to dir? … Pa bon koz koumsa!
To papa sa! Mo misie marye …
Limem ti donn mwa batana to’nn pran.
… Souvan li bat mwa?
Bliye sa! Lavi pa fasil!
Les li beta, pa fer nanye.
Nou get divan aster …
Nou’al ar mwa; mo vinn ar twa…
Tini twa, mo beta; … pa les twa tonbe.
Ayo, mo baba!
***
… ‘Ma,
Kifer to lizie mouye?
Zordi enn gran zour, mama!
Mo kone mo finn geri;
Mo bann bon kamwad finn bien tini mwa
… Me twa mama,
Twa to ti la toultan, toultan.
… Mama, mama, souy to lizie;
… Mama, mama, ferm to lizie;
… Mama, mama, donn to lame …
Pardonn mwa mama! Pardonn mwa!

– Batana beta!
Kot to’nn gagne?
Ayo mo bechara! Mo pov batcha!
Bondie beni twa!

OKTOB 2007

POEM DRAMATIK

ZAME TOUSEL

TOUSEL 1

“Kan to pa la mo pa tousel,
Zame tousel.”

Ala madam la boude
Ala li kwar sipa ki’ete.

“Kan mo pa la to pa tousel,
Zame tousel?
Sirman to’al fer to vakabon!
Sirman dan tavern to’al soul to bontan;
Sirman to’al bangol lamone dan kazino;
Sirman … sirman … sirman …”

Kan madam la boude;
Kan zalou fer li trangle;
Ala li zoli la, mo gate!

“Kan mo pa la to pa tousel,
Zame tousel?
Tansion to’al trene ar trenez …
Tansion to amenn trenez dan lakaz!
Tansion ar trenez to trap maladi;
Amenn to mofinn, vinn kontaminn inosan!
Tansion! … Tansion! … Tansion! …”

“Kan mo pa la to pa tousel,
Zame tousel?
Ayo Bondie!
Mo mari enn enfidel!
Ayo Bondie!
Li manz salad anba-anba!
Ayo Bondie!
Dal, douri, satini pa ase pou li!
Ayo! … Ayo! … Ayo! …”

***
TOUSEL 2

“Kan to pa la mo pa tousel,
Zame tousel.”

Pa vre! Mo’si parey!

“Kan mo pa la to pa tousel,
Zame tousel?”

Zame tousel!

“Fam enfidel, to pe fane!
Bez sime ale!
Mo pa’le get to lagel!
Taler mo kas to lagel!
Bez sime ale!”

“Kan to pa la mo pa tousel,
Zame tousel.”

“Ankor to rezenbe!
Nimakaram!
Mo donn twa tou! Twa to fane,
Manz salad anba-anba!”

“Bondie toultan ar mwa!”

“Haan! To gard bondie aster!
To kwar li ena letan ar twa,
Vie farata rasi?”

***
TOUSEL 3

“Kan to pa la mo pa tousel,
Zame tousel.”
– Mo kone: Bondie toultan ar twa!
– Non!
– Non?
– Non!
– Non? … To’ena metres?
– Dan latet!
– To get fim porno?
– Non! Enn Miz!
– Enn miz? … To kontan tigarson kouma Gaetan?
– Pa enn miz! Enn Miz!
– Haan! To profit mo labsans pou ekrir.
“Samem!
Kan to pa la mo pa tousel
Parski mo Miz li toultan la
Pou montre mwa sant to bote
E selebre to lalimier.
Zame, zame mo pa tousel
Parski Shakti zame kit mwa,
Shakti, mo Shakti.”

OKTOB 2007

POEM 2008-2009

PROLOG – LOR MO ROS

Barlizour dan les laba
pe anons nouvo konba
eternel ant marenwar
ek lalimier kouma yer
ki met kostim vadire,
trik lizie emerveye
ki pione me pa trouve.
Dilo otour mo ros kalm
e so ti vag touk-touke
kares sevi mo lipie;
ti-lavi dan bann ti-kav
deryer alg ver, rouz, maron,
pe kasiet ledan voras.

Mo ros kat miliar lane
Depi enntan finn vinn drol:
kan fer fre li transpire,
kan fer so li rod moulton.

NOU KWAR NOU KONE

1. KAN LI VINI SAN PANSE

Mo papa dir mwa panse
Mo mama dir mwa
Mo piti, les leker koze.
Mo papa dir mwa
Reflesi, fer lespri travay;
Kone ki bon pou twa,
Ki bon pou loner fami.
Fer gran dimoun kontan!
Mo mama bes so lizie, res trankil.
Mo papa dir mwa
Roupi ron tro ordiner;
Mazinn roupi kare.
Mo’nn donn twa enn tabazi,
Dime dan so plas,
Met soupermarket, beta;
Mo mama finn ferm lizie, ale.

Rar-rar mo ti tann lavwa mo mama.
Lavwa mo papa ti prezan partou:
Dan lakaz, dan lekol, dan rajo-televizion, lagazet, magazinn, enternet, legliz, kovil, moske … lakanbiz …
Enn swar san panse,
Mo tann lavwa mo mama.
Fouzer pe sek!
Pie mang touni!
Zwazo pe mor!
Ki to finn fer, beta?

2. FER FER, LES FER

Mwa mo ti bien kapav fer twa fer seki
Dapre mwa twa to bizen fer;
Tras to sime san fot ziska to rant dan bit;
Sak minit, sak segonn fer twa fer
Seki mwa mo kone neseser
Me mwa mo finn prefer
Les twa fer
Seki twa to prefer
Yer, zordi, dime.

Gide san dikte.

Dan sak lakrwaze
Les twa swazir sime,
Les twa kongn ar born,
Kotok lor miray,
Piktet dan raket,
Rat sime
Dan liberte.
Liberte, lib, libere;
To lib mo zanfan.

To pou fer erer,
To pou rat sime,
Efase, refer.

Mo sarye to liberte
Kouma lakrwa lor zepol.

3. SIRMAN MO ENN PAGLA!

Senier,
Ou ki finn donn nou nene pou nou met linet,
Ou ki finn donn nou lipie pou nou met soset,
Dir mwa kimanier Per Zoslen Gregwar
Ki pe tir so pep dan lak marenwar,
Dan lespri sen gardien moralite,
Patriyotik, eklere, zenere,
Finn vinn kominalis.
Koze la, samem sa:
Lapay dan lizie zot trouve;
Poto dan lizie pa trouve?

Senier,
Ou ki finn met vie sifon ant nou de zorey,
Ou ki fer dime vinn parey kouma lavey,
Pret mwa diksioner lor kominalis
Pou mo gagn lizour lor Gregwar so vis
Ki pe fer bann sen degoute, vomi;
Kriye traizon, proklam enfami,
Modi, moulougande.
Koze la, samem sa:
Lapay dan lizie zot trouve;
Poto dan lizie pa trouve?

Senier,
Get zot laba pe zestikile;
Zot kime, zot plim pe bave:
To met sari, kominalis;
Fer signdekrwa, kominalis;
Dimann to drwa, kominalis;
Rod lazistis, kominalis.
Barik vid!
Touk vid!
Tou touk vid!

Senier,
Ou ena rezon.
Sirman mo enn pagla.

4. BOURIK POLITIKMAN KOREK

Depi ki enn fwa
li ti sarye Zezi lor so ledo
pou rant dan Zerizalem
bourik finn vinn politikman korek;
li brer politikman korek;
zestaz politikman korek.
Pa samem mesaz Zezi?
“Pa amenn lepe, amenn lape!”

Seki li panse
personn pa kone. Pa bizen kone;
pourvi seki li dir politikman korek.
Fer labous dou, leker kontan;
fer vadire tou dimoun ere;
peyna friksion; peyna biz-biz;
tou dimoun miz.
Pa samem mesaz Zezi?
“Pa amenn lepe, amenn lape!”

Akoz Tizan pe dimann enn plas dan patiraz
pou so troupo kabri;
akoz patiraz rezerve pou mouton ek serf,
konsey pou pirte lanvironnman,
pou vwayaz san sekous,
pou listwar lor lalign drwat ek plat,
sou rezim roten bazar
Bourik politikman korek
finn kondann Tizan.
Li sekter, noubanis, lir Labib anbalao,
rezenbe, tente, sem zizani.
Kalot agos, kalot adrwat!
Tansion twa fenean!
Donn lot lazou!
Pa samem mesaz Zezi?
“Pa amenn lepe, amenn lape!”

Enn bengali lor enn brans
pe get zot grimas.
Li pa kapav tini.
Li apel tou zwazo:
bengali, pikpik, tourtrel, pizon, mwano, kardinal, payanke.
Zot lev zot lake,
fors enn soulazman
lor latetsorpa.
Bourik politikman korek
kriy lasasen.
Pa samem mesaz Zezi?
“Pa amenn lape, amenn lepe!”

5. LI LI KONE LI

Li li kone li;
Li kone seki bizen;
Li konpran seki bizen;
Li repet seki bizen.
Pa bizen li dir
Seki pa bizen;
Seki pa bizen samem gat lasos;
Fer bann bon dimoun perdi zot somey;
Anpes zegwi mont tourn-tourne anron.

Enn fwa enn garson ti poz tro kestion.
Li pa ti kone, poz kestion pa bon,
sirtou si kestion so repons pa ron,
drwat-drwat, kare-kare, plat-plat,
rant bien dan so plas.
Mawlana kime;
swami araze;
monper menase;
depite skandalize – eleksion ti pre.
Toulekat reyni konsey moralite;
desid
alinanimite:
ti garson bien malelve;
satan sifonn so seve.
Amar so lame-lipie!
Donn li enn kasket raket!
Pandi li! Pandi li! Pandi li!

Misie korek satisfe.
Li li kone li.
Li kone seki bizen…

6. NOU KWAR NOU KONE

Mo kamwad li enn gran fotograf.
Lot zour li montre nou enn foto.
Mo pa trouv nanye.
Mo madam trouv li endesan;
mo tizanfan trap so vant riye.
Ala li komik la!
Mo pa trouv nanye.

Mo kamwad fotograf lev nene, get traver.
Nou ignorans fer li grense.
“Zot pa trouv leklips servo
anpes pie fler bourzone?”
Mo tizanfan tap lame,
“Samem mo ti pe dir zot!”
“Leklips servo?” Mo madam sakouy latet.

To pa trouv nanye?
Mo pa trouv nanye.

“Aster mo konpran kifer to poem
nepli dir nanye.”

7. DESTEN EK LIBERTE

Depi Big Bang ziska Lafrik,
depi yer swar ziska toultan
Desten ek so ser Liberte
ansam pe tras sime listwar.

Dan nam koumansman ti ena
enn proze petri dan lamour,
liberte kot seki bizen
ek seki ole dan balans.

Depi savana dan Lafrik
ziska enn ti lil dan lamer
nou lespri pe vinn pli malen,
nou pe konpran plis pli divan.

Dan vant liberte fer erer
reklam so par; dan vant erer
piramid so sekre ouver,
konesans ranpli diksioner.

Nou kwar nou kone me pa vre;
tande ek gete pa ase.
Andan twa ek laba ena
plis ki sa. To pa konpran sa?

Li pa lao laba; Li la
koste ar twa. Li bizen twa
pou fer mwa rapel ki enn fwa
ti ena enn souf anflame.
Samem so OM;
So MANTRA.

8. SAK LAKRWAZE SO VODOR

Sak lakrwaze ena so petal
so pikan, so vodor, so zetwal;
mal swazir, sime zeping ferme
ouver angran sime tourn anron
dan liniver anplen expansion
ziska nou zwenn prosenn lakrwaze.

Parfwa laba enn gid pe atann.
Me nou ki nou fer? Tir revolver!

Kan enn berze prop ramas so troupo
egare, maltrete, ek imilie
par zekler, loraz, siklonn ek tronbdo,
ala bann Aron koumans fann labou,
fit dibwa koulou, fann rimer partou
ziska ki berze anpandan lor pie.

Kan Sover dir nou ki nou bizen fer,
nou, ki nou nou fer? Nou tir revolver.

9. KI POU FER GOUNA?

Mo granper ti konn sekre so karo;
so rannman ti bon; ar so ti profi
ouver tabazi, pli tar laboutik.
Mo papa ti konn sekre laboutik;
roulman la ti bon; ar so ti profi
li’nn avoy zanfan liniversite.
So tifi kontab, so garson dokter
me li pa konpran kifer zot pe dir
pli kone aster pli pa pe kone.
Doutans fer piknik, personn nepli sir
ki zot bizen fer, ki zot bizen dir.

Zordi gramaten li dir mo mama,
“Ki pou fer Gouna? Mo donn zot loto,
Zot mont bisiklet. Mo garson dokter
pe dir bann malad al bwar latizann!
Mo tifi kontab finn dir so patron
li demisione parski konpagni
pe trangle lavi. Ki pou fer Gouna?”

10. SEZON PIKAN, SEZON SAB

Si desten ti grave lor marb
erer pa ti pou ekziste;
seki arive oblize
arive, sinon pese grav.
Erer li tredmark liberte.

Tank nou kapav koriz erer,
sable for-for karo pikan
liberte grandi, vinn pli for.
Sak fwa sezon pikan vini,
grandi dan fimie nou febles,
tir to sab, fit li lor lamel,
sable pikan, zet li anba,
les li pouri. Li pou nouri
later, nouri nouvo lavi.

Kan sezon pikan fer mari,
tir sab parski so sezon ‘si
finn vini pou nouri lavi.


11. KONNTOU

Enn fwa dan lekol (li ti’ena si-zan)
li ti zwe enn rol dan lakomedi
dan fet banane. Apre sa zero.
Me akoz dimoun ti trouv li kokas,
ti’ena so foto dan zournal vilaz …
ayo mo’nn bliye, papa prezidan,
tonton redakter, mama mis dan klas…

Depi sa zour la dan nou ti vilaz
limem ti Shakespeare, Lawrence Olivier;
komedi, trazedi get li tom sek…
Li’nn dir tonbalis ekrir lor so tom:
“NAPA DERANZ MWA, MO PE FER MO SENN.”

12. PEYNA SIME ZEGWI

Mama, papa ek zanfan trap lame
divan moniman Pol ek Virzini.
Zistwar, istwar finn fini may-maye;
Sime zepeng finn vinn sime zegwi.

Kisannla finn plant sekre imortel
dan servo zako? Kisannla finn plant
dan lespri primer, Lespri Eternel?
Eski servo nen li kapav envant
enn lespri zean? Paran ek zanfan
pa trouv plis divan ki zot moniman.
Fer bien atansion! Pa sey fer konpran
ki sime zegwi anfet li zepeng.
Malediksion pou ranpli ou serkey;
Otodafe pou bril tou fey par fey.

Servo primer dan savana Lafrik
zordi bien pli gran, pli sofistike,
ena plis pawer; li kapav transform
seki nou trouve, seki nou tande;
li kapav ekout seki pa tande;
li kapav trouve seki pa vizib;
li kapav kone seki pa’nkor la.
Kisannla finn plant dan sa servo la
konesans siprem? Kifer li’nn nouri
mister pourtan kler. Alim lalimier.

Sime zegwi la anfet li zepeng.
Dan zigzag parfwa enn liyer dan nwar
tras kontour istwar. Kapav enn zistwar?
Kikfwa, me dan kwar mwa mo bizen kwar.

13. KI POU KWAR?

Mo granper dir mo granmer, “Garson la
mo kwar, so latet pa bon. Tro aprann.
Yer swar li dir mwa, soley pa kouse,
soley pa leve; li kouse-leve;
sipa later ron, tourn otour soley.
Dime mo’amenn li kot bonom Tamby
pou pous movezer, delarg so lespri.”

Mo tizanfan la, so lespri bizar.
Yer swar li dir mwa Einstein finn fane.
“Bondie zougader, li kontan zwe dat!
Seki nou trouve koz manti ar nou;
tranzaksion sekre zwe kouk ar lizie;
bizen re-ekrir ansiklopedi.”
Mwa mo kwar bizen Dokter Brawnsekar!

14. ENN TI PWEN RANPLI PARTOU

Kan enn ti pwen ranpli partou;
kan li laba, kan li isi,
pas par laport, pas par lafnet
e anmemtan lor to latet,
lor mo latet, dan to latet;
kan li’arive san koumansman,
san finision, eternelman
rekoumanse, eternelman
san finision; kan sey konpran
me gagn konpran kogn lor miray;
kan sey trouv kler me lizie sanz
seki trouve; kan tou vinn som,
nanye pa kler, nanye pa sir
Lerla Sazes ki pa dormi
dan saler fre lebra Maya –
kouma Prevert ti dir enn fwa –
ki kone deryer tou kiksoz
ena Kiksoz ki pli kiksoz
ki tou kiksoz, lerla Sazes
plen nou nam ar imilite.
Lerla Sazes dan nou latet,
dan nou leker pou dir nou kler
nou serviter ki li so Gran,
ki li piti dan liniver.

15. DEZORD EK LIBERTE

Si tou ti dan lord, tiktak mars ar tiktak,
bien organize, drwat-drwat, kare-kare,
pa ti pou’ena plas pou kreativite.
Bizen dezord pou met lord.

Si tou ti dan kler, flou ek penom ti fonn;
lesiel som lwen-lwen briy ar kouler midi;
pa ti pou’ena plas pou limazinasion.
Bizen pakler pou trouv kler.

Si tou ti parfe, sak kiksoz dan so plas;
si tou ti regle segonn apre segonn;
pa ti pou’ena plas pou sime liberte.
Bizen abba pou met ba.

16. KAPAV SI NOU’LE

Si nou’le nou kapav fer dezer kile;
fer later respire, fer lesiel riye;
fer pie miltipliye, larivier sante;
fer plant ek zanimo, zom, fam ek zanfan
dans sega linite lame dan lame.
Nou kapav si nou’le fer mizer kile;
fer bann fler zanimo ek zanfan koray
fer laronn, sant anker dan lakour lekol;
fer bann vie anba pie rakont ar marmay
zistwar Tizan Trannkat Korde ek Podann.

Sakenn ris so kote, get so lentere;
fer sanblan li dakor, lerla rod so bout;
mem kan enn pe gagne me dis manz pounak
profi enn fer leres kwar dime natak.

17. SA ENN LA

Tou enn so lafen pas par koumansman;
li vini parski enn lot vinn avan;
li esklav lespas, prizonie letan.
Ena Enn li dan prezan permanan.

Tou enn ekziste akoz koz-efe;
li ne grasa lot ki fer li leve,
donn li lenerzi, alim so dife.
Ena Enn Laflam toultan alime.

Tou enn amare ar letan-lespas;
prizonie so klas, ras, plas, kars ek kas;
esklav anbision, lapeti rapas.
Ena Enn partou; isi, laba pas.

Ena Enn ki dan prezan permanan;
Enn Laflam ki res toultan alime;
Lizie ki partou pou donn nou lagras.
Enn ki tou partou, konn tou ek fer tou.

18. KAN MONTAGN KASIET

Ler li ti zanfan
montagn kot vilaz laba
ti telman pre
ki ti kapav get zako fer grimas.
Apre, letan travay ar beton;
letaz mont dadak lor letaz;
bann pie zean met paryaz ar letaz.
San panse montagn ti efase.
Liv zeografi koz Prezidan,
bliye montagn.
Enn zour san panse,
ant de pie ek batiman
enn silouet pez lizie ar li.
Palpitasion pez so nam.
So montagn finn retourne,
enpozan;
koumadir yer pa enportan;
dime innekzistan.
Li bes so latet nostalzik,
retourn dan so trou.

19. ANDEOR TI-KARE

Ti-kare, ti-kare, samem nou destine.

Dan lakaz, so paran montre li kouma viv
dan lespas ti-kare kot desten finn met li;
dan lekol, profeser montre li lenportans
respekte teritwar ek frontier ti-kare;
dan baitka, gourouji pran roten, tansion twa,
si li rod fer enn pa andeor ti-kare;
dan travay, so patron menas li asak fwa
li sey louk lot kote bann baro ki limit
teritwar ti-kare ki lalwa finn donn li.

Kan bizen repoze, li li fer mokrwaze
pou sorti andeor ti-kare, ti-kare;
so fianse, kouma li, pa konn lot destine.
Dan maryaz, toulede zwe zot rol dapre lord
deside par koutim, tradision, konvansion
depi matizalem ziska apokalips.

Aster to pe dir li tom deor so kare!
Reflesi andeor regleman proverbial?
To pou touy piti la! Ki to dir? Kisasa!
Pese sa! Pouritir! Malelve! Zangarna!

20. MALADI FINN VINN PINISION

Kan polio ti manz toulede lipie
so mama-papa ti sagren-onte.
Ki dimoun pou dir? Ki pese mo’nn fer!
Li rapel kouma so vwazinn enn zour
(lavey so maryaz) ti dir li bondie
pe kas so lagel, pini so pese,
kabos so marse, langra so lapat.
(Li pa ti’anvi mont lor lili vwazen.)

Yer ler li aprann ki garson lotla
finn may dan latrap HIV-SIDA,
li’ouver enn boutey, sonn pake petar,
remersie bondie ki pini peser.
Bizen rekonet Lazistis Lao
fer nou pey pese nou fer lor later.

21. POU DANI FILIP

Parski to’nn travers dan divan siklonn,
dan lapli loraz, dan dife tourdi
mo kwar to konpran soufrans to prosen;
parski to’si to’nn konn regar lezot
ki fer zot flafla dan lakaz Bondie
me ki pa konpran ki’ete konpasion
to’le to prosen konpran ki lamour
pa enn marsandiz me lagras Divinn.

Akoz sa mo kwar to’enn kado Bondie
parski Li finn met twa lor nou sime
pou tir katarak ki bous nou lizie;
ouver kadna doub ki ferm nou lespri;
sem lagren lamour kot pikan mari;
ranz rado douser pou travers minwi.

22. DOMI EK MARYO

Kouma de poto ki zame dibout
sakenn so kote, Domi ek Maryo
sakenn tini lot pou fer fas ansam
koutvan, katastrof, lapli, lasesres;
enn apiy lor lot, lot apiy lor enn;
toulede ansam tini zot lakaz,
anpes tilespri sifonn zot fetaz,
anpes mesanste dibri zot menaz.
Pourtan nou kone pa ti fasil sa.
Karya ti kapav fer nik dan dibwa,
fer poto grene; sekous ti kapav
deklok bann mortez, sarpant deklenke.
Lamour responsab ki konn so devwar
tini zot ansam. Enn model pou swiv.

23. NIKOLA, DIRENN, RAMA EK HILDA

Fode gran maler pil lor nou kasket
pou nou vre valer lev drwat so latet;
fode katastrof koutpie nou deryer
pou nou konpran kler ki nou bizen fer;
fode dezespwar pe bros nou fetaz
pou nou aret fer zes ek letalaz;
fode lalimier pe koul dan fernwar
pou lizie ouver lor ravaz vantar.

SIDA, enn maler, pe eklat klwazon,
pe defons baryer, pe dir Morisien
Viris-HIV pa konn get figir,
pa konn get kouler. Nou dan mem kales.
Nikola, Direnn, Rama ek Hilda
pe montre sime. Enn sans nou’ena zot!

24. LAMOUR RESPONSAB

Lamour pasion ki kas dife,
ranpli lekran televizion,
plen paz roman ar erotik,
nouri fantasm ar lapeti;
lamour dife ki pasione
anflam lespri ar lidefix,
paraliz pridans ek pran swen,
ipnotiz yer ek tegn dime.

Lamour responsab li’si pasione;
li rapel bien yer san bliye dime;
erotik, fantastik viv ar reel;
ar done li ranpli so lasapel
ziska ki laflam veloute eple,
san fer regardan, liberte ade.

25. LIBERTE RESPONSAB

Mo tizanfan la, pa fasil ar li!
So prop liberte, li dir, pa konn born,
limit, frontier. Li pli vast ki lesiel,
ki losean, ki lespas enfini.

Liberte pou li refiz ponktiasion,
rezet regleman, poubel konvansion,
mok limitasion, pipi lor routinn,
kas kadna sistem, kraz respe koutim.

Li pa’le konpran ki so liberte
li arete kot pou mwa koumanse;
ki si met ansam liberte nou tou
li pou vinn pli for, gran, vast, larz ek ot.
Liberte responsab responsab liberte
pou mwa, twa, li, nou, zot ek tou bannla.

VIV ENN LOT MANIER

SANNDYA

Mo anvi dir ki mo santi
Dan fon mo nam, dan mo lavi;
Ki mo trouve, ki mo tande
Dan mo lakaz, dan mo vilaz;
Dan mo pei ki pe’arive;
Difikilte ki fer ravaz
Lor nou Later kot fler ek pie
Ek zanimo finn perdi pie.
Me mo leker dir mwa tansion
Repet seki yer mo ti dir;
Tansion-tansion zoli parol
Glis dan klise, vinn rabase.

Lespri Kreasion gid mo pa;
Pa les traka kas mo kalpa.

ARET RABASE!

Non!
Non, mo pa kwar.
Pa vre.
To pou’ale mem?
Nenport.
To koz nenport.
Kouyonod.
Mwa mo ekout misie la.
Li li kone.
Ki to pe rabase?
Kikfwa kot to bann sorti…
To pou’ale mem la?
Pa fer mwa sap lor kal!
Tansion mo grenn to ledan.
Koze pou fer ler…!

FRIYAPEN

Li pome ar manze ek vitaminn;
li kapav nouri fami ek vwazen;
frengan, galan, li rant dan tou lasos
depi so tigrog ziska so deser.
Nourisan, li tal so lonbraz peper
ler soley lete pens nou nam, kabos
lekilib. Kan gagn fen fwet so refren,
friyapen pous lafaminn dan desbinn.

Pa lagren, pa proven, pa kwar boutir!
Se so rasinn ki donn nesans lavi
ki peple zarden e lakour vwazen
ar nouritir pou tou bann kreatir
– nouritir lekor, nouritir lespri –
ki bizen konstrir enn nouvo desten.

ETA BOBOK!

Pa koz batat, pa koz maniok!
Ferm to lagel Arouy Violet!
Koz basmati, zoli baget
lafarinn blan. Tann mwa, bobok?
Friyapen wek! Koson kot mwa refiz manze.

NOU BOUT LATER

Ler fwet ti kase, grandimoun lontan
ti prefer kiltiv enn tibout teren;
kiltiv nouritir, nouri zanimo;
lerla vann sirplis dan bazar vilaz.
Teren bor montagn, teren borlamer,
ti’ena bon rannman si konn okipe,
rekonpans zefor, plen nou gardmanze;
kanar patouyar, fri, legim ek fler,
vas dan lekiri, pizon lor fetaz,
kabri rev ravann, triyang enn solo.
Pa zis vant ki plen, nou nam ‘si vant plen
ler dimoun lontan pa zis soul bontan.

Ki ti arive? Kifer azordi
aryer tizanfan pe manz margoz kri?

KOZE LA BIZAR

to pa kapav koz kouma tou dimoun koze
ki to kwar to ete
plis meyer ki lezot
ler nou dir ble to dir lot zafer
koumadir nou gon nou nou gopia nou
nou tou kone bondie ti fer so lemonn kouma li ti fer so lemonn
li bon koumsa plis ki bon
dan rod sanze ena pese
taler to pou dir bizen les fam zete
bizen les pilon marye
ki pa bon ar nou pei seki bon lao mem kouler lizie ar bondie mem kouler seve mem parey pa kapav les bannla pran tou nou bondie pa pou kontan
mo konsey twa aret to senn
sankwa……………

NOUVO KILTIR FRIYAPEN

Anou plant ArtosKarpos
dan nou lakour, dan bor sime,
isi, laba, partou kote;
anou plant dan nou later
enn gran verze ArtosKarpos
pou sof nou four, kwi nou manze,
nouri bef, vas, toro, kabri,
poul, kok, koson, kanar ek tang.

ArtosKarpos enn pie mirak.
Li donn meksinn, li donn dibwa
pou ranz lakaz; li gard ler prop,
anpes later al dan lamer.

Pa kone kifer. Nou lizie bouse,
nou pa pe trouve. Pourtan li bien kler!

Anou plant ArtosKarpos,
aprann kwi ArtosKarpos:
kat-kat, salad, kari, ladob,
baja, pate, gajak, gato.
Bliye delis dideor!
Mama Later dan nou pei
ena manze pou so zanfan.
Dan pei beni, si pa fer zako,
ena plen manze pou tou lapeti
si pa fer voras, aprann partaze,
konn bril kalori, evit maladi.

So nom gate se friyapen.
Si ou prefer plis ekzotik
apel li Artocarpus altilis.

BISIKLET

– bisiklet, bisiklet
to poem bisiklet
pa poem sa
propagann
to zalou mo komers
to zalou zanfan kouli vinn milioner
to ole anpes mwa manz dalpita karribarri tipourri
taler mo dir twa kot to met to friyapen
 fann ar li mo dalon
kominis sa
so zalou fermal parski nou ena pitay
nou ena pitay parski nou travay dir
so bann ole pitay san travay
 pa so bann sa
li peyna bann
enn perdi bann sa
akoz samem so groker fer li gagn maloker

BISIKLET 2

To rapel letan lontan
kan, lor bisiklet, zanfan
– tifi, garson melanze –
al lekol, al vakarne
ar lenerzi pedale?
Malsans aster zot prefer
servi lenerzi fosil;
antonn kalori par tonn;
lav li ar disik gaze;
frot vant, get televizion.

Anou tras lapis siklis
lor sime lavil, vilaz;
anou ankouraz zenes
pedale pou rant dan bit.

GLOBAL WARMING, GLOBAL WARNING

Tansion gabzi gourman pitay
ki manz leker so prop mama
fer nou bliye enn pli gran douk:
peyna bare, global warming
menas sirvi limanite.
Tansion bliye ki gourmandiz
enn ti pogne “mo-mwa-momem”
finn kondann zanfan pa’nkor ne:
pa enn, de, detrwa me plizier
zenerasion tou kontinan.
Tansion nou les tipti boubou
fer nou bliye ki Sahara
pe sous glason rape Polnor.

Ouver lizie! Ouver zorey!

Tann zot koze ki bizen fer
oua’kwar zot sorti paradi,
zot pa responsab zavari,
zot pa kone, zot pa ti la,
pa ti zot sa, sa bannla sa.
Zot zongle miliar pou bous trou;
zot bous enn trou me fouy dis trou;
fer barakat ar nou larzan
e obliz nou rekonesan,
bes latet, dir mersi exper.

Letansa glasie pe fonn,
lafore pe zet lekor,
dezer pe devor later,
lamer pe mont lor montagn.

TO POU ALE MEM!

Fer mo bourzwa konfians,
li li kone li.
Ki friyapen to pe zaze?
Pri diri, pri lafarinn pe bese;
pri lesans pe piktet;
taler pou pey nou pou konsome.
Aksepte to enn piago, to pa konpran gordonn.
Si to’le mo dres to papie, dir mo bourzwa to pe regret to sor, to regrete, fer penitans …
Aret koz bizar.
To trouve?
Toukorek.
Lame envizib fer louvraz sasi.
Pa ekout sa bann kominis la.
Ekout mwa, to lavi pou dous.

KI AVTARR TO KOZE?

– To’le melanz sanbrani ar dilar?
Diven ar manteg? Bhagavad Gita
Ek to tralala pa mem zafer sa!
Pa vinn vers soma sakre lor koltar!

– Kifer to pe sap lor kal, mo matlo?
Grandimoun pa finn dir nou dan nou liv
finn dir ki Bondie desann lor later
kan li neseser met nou sime kler?
Pa ti’ena Rama, Krishna ek Buddha?
Li pa drol aster Zezikri vini.
Avtarr mo fami. Samem, peyna lot.
Aret get deryer; get enpe divan.

– Aret get deryer; get enpe divan?
Melanz sanbrani ar disan koson?

KAN MALER ENA LODER

Gro vag kraz disab, desir filao;
pwason al kasiet anba ros lao;
zwazo plonz dan vag, kasiet dan resif;
enn baba plore, sat finn tir so grif.
Pa dir mwa to pa ti tann sa zame;
loder la, matlo, lontan pe fane.

Kan maler ena loder,
Kot kapav fer koumadir
nou pa kone li vini.
Kan maler may nou touni,
pa dir mwa to pa ti lir
mesaz lor miray lanver.

Later nepli rouz, li nepli maron;
li pe grene blan dan poban letan;
larivier gagn swaf, bwar so lili sek;
dilo finn vinn ros, tek-tek bek lor dek.
Pa dir mwa to pa ti tann sa zame;
loder la, matlo, lontan pe fane.

Kan maler ena loder,
Kot kapav fer koumadir
nou pa kone li vini.
Kan maler may nou touni,
pa dir mwa to pa ti lir
mesaz lor miray lanver.

Bann baba fek ne refiz respire;
bann mama plore, personn pa tande;
larm lasid pe krez rigol dan leker
A Bondie kifer lanfer lor later?
Pa dir mwa to pa ti tann sa zame;
loder la, matlo, lontan pe fane.

Kan maler ena loder,
Kot kapav fer koumadir
nou pa kone li vini.
Kan maler may nou touni,
pa dir mwa to pa ti lir
mesaz lor miray lanver.

AYAYA! MAYA! MAYA!

Bann zanfan pa pe konpran
kifer papiyon frengan
pe tom pouf kouma diplon;
kifer zazo kardinal
pe sant ar lavwa anrwe
so plim rouz ki’nn vinn maron;
kifer pie toulsi laba
finn vinn enn skelet sek
refiz bwar dilo sakre;
kifer pe ferm tibaba
dan tibwat dibwa verni;
kifer bolom nwel yer swar
ti bliye pas zot lakaz;
zot mama ek zot papa
pa lev boner, al travay
kifer?

Lagazet dan zot vilaz,
radio ek televizion
pe anons enn gran mirak:
aster kapav efas larm;
kapav aret pran traka.
Dan enn zwazo metalik
nouvo sover pe vini.
Li li konn dres tou papie.
Tourman lev pake, ale.

Enn sel pagla pe fane.
Li pe rabas-rabase:
“Ayaya, maya, maya!’

LAKAZ ZOUZOU

Ki to kwar?
Nou pei lakaz zouzou?
Badinaz pran plas partou;
rev ranplas realite;
kraz tou seki pe marse
pou ranplas li par deler
parski foser, joubaner
pe rod rol?

Ki to kwar?
To kwar nou pou les twa fer
grimas vantar zako rar?
Les twa fann to lapipi
pou kouyonn bann enbesil
ki pa konn fer diferans
ant krwayans ek konesans?
Les twa lib pou brouy lespri,
fer nou bwar dilo dir wi?
Les twa lib pou fer mari,
pran nou pou larzan kontan …

Komie to’nn dir?
……………..
Samem?
………..
Met for, gagn for!
….
Sa wi!

Dir mwa bourzwa ki bizen fer
pou fer bannla swiv nou lonbraz?
Fer zot konpran plis kler ki kler
Lavi li zis zouzou menaz.

Anou zwe lakaz zouzou!

SAKENN SO SAKENN

Mo papa dir mwa:
“Pa get li beta; li pa ekziste;
Pa les li kone seki to kone.
Sakenn so sakenn, twa to kontrol baz;
pa les so lonbraz vinn tous to lonbraz;
si li tro koste li pou sal to paz,
devier to desten. Papa pou sagren.”

Sakenn so sakenn.
Twa pran tou lakrem,
anpes lot kas yenn.

Profeser dir mwa:
“Bliye li piti! To entelizan;
to sorti dan gran fami, rapel bien.
Sakenn so sakenn, anpes li gore;
pirat to kone, ayjak to lide;
kouma karapat koken destine,
sous disan beni, bwar to lenerzi.”

Sakenn so sakenn.
Twa pran tou lakrem,
anpes lot kas yenn.

Mo patron dir mwa:
“Pans zis twa, monwar. To pou arive
si to fer plezir, si to konn respe
ki pli gran ki twa; fer seki anba
napa depas kad, regle bien zot pa,
pa deklar grannwar, aksepte lalwa.
Peyna promosion pou bann gat nasion.”

Sakenn so sakenn.
Twa pran tou lakrem,
anpes lot kas yenn.

Mo panndit dir mwa:
“Aksepte to plas kot nesans met twa;
sa finn deside par pli gran ki twa.
Twa ki enn bien gran dimoun dan landrwa,
pa get bann rif-raf; to plas li parmi
dimoun spesial, pa bann tilespri,
bann bweter, krever me zans siperyer.”

Sakenn so sakenn.
Twa pran tou lakrem,
anpes lot kas yenn.

Mo kopinn dir mwa:
“Kifer to dir mwa zom ki siperyer?
Mo pa kwar to vo plis ki mo deryer.
Pa kapav toultan to get zis to bout,
rod gout zwisans ek delis koutkekout
san pans ki lezot anvi. Al ferfout!
Aprann pran kont ek partaze, fatra!”

Sakenn so sakenn?
Aprann tini renn
ek partaz lakrem.

JABET EK OBEZITE

Jabet dir Obezite,
“To trouve kouma nou bien
dan pei Moris?”
Obezite dir Jabet,
“Pa manti gate-pouri!
Moris enn mari pei;
so disik samem pli dou.”

Jabet dir Obezite,
“Pa zis sa mo jilebi!
Dalpouri ek tipouri,
kennteki ek makacha,
madriye ek dipenfrir
grandi mo larme, baba.”
“Pa dir mwa, mo soutalfinn,”
Obezite dir Jabet,
“Kan twa to dan bien, Barrfi,
mo kone mo desten kler.
Akoz sa nou sant anker:
Hawdouyoudou! Hawdouyoudou!
Disik Moris li bien-bien dou.”

ARING-BOURING, GOULI-DANNTA

Nou ti zwe aring-bouring,
gouli-dannta ek boul kaskot,
lamarel ek sot-mouton,
kanet, lamok-delivre,
kouk-kasiet, kouk galoupe,
sapsiway ek servolan;
nou ti konn kas fri lor pie,
mont montagn, desann dan gorz …
Aster zanfan ar ledwa
gagn nisa ar zot portab,
zwe video lor t.v,
droge ar bigmak-koka.

Ki pou fer? Zot kiltive.
Samem sivilizasion.

FANER PIKAN

Aret fann pikan, aret vomi fiel.
To’nn trouve
Obama ar travay pasian, entelizan
finn arive.
So granmer dan Kenya kontan,
Tou Afriken kontan.
Rev Ameriken = Rev Morisien.
Anou reve babou.
Barak pou okip nou serye.
Fini resesion! Fini enflasion!
Fini kominism! Fini kominalism!
Bel-bel barak-at.
To pa dakor? Zame to dakor!
Kominis twa.
Faner pikan!
Faner kaka!

MAYA MAY LESPRI

Enpe boul tamaren! Pa kafe nwar!
Plito kafeole. Zoli bronzaz.
Parol gidi zorey, zoli bataz;
mari ideal, papa kaspake.
Malen, edike, otman kalifie,
peyna so segon dan kominike;
Mem so adverser bizen aksepte
ki limem meyer pou alim nou far.

Zeneral dakor, militer ere;
fabrikan fizi, kontrakter lager,
kourtie tranzaksion, larme mersener,
marsan kanon ek serkey satisfe.
Kofor pe ranpli; lepep angourdi
aplodi lamor zwazo paradi.

REFER PAREY?

Kan siklonn kraz ou lakaz
e bizen reranz ou baz
eski ou refer parey?
Kan ou fel enn lekzame
e bizen rekonpoze
eski ou refer parey?
Apre ki finn gat zami
gagn enn sans pou rereyni
eski ou refer parey?
Eski ou refer parey?

Akoz toultan zom lao
kraz kor fam ki anba li
eski dan nouvo kiltir
nou pa kapav vinn egal?

KISERTI!

Rapel Lerwa Dagober
ti met lenz divan-deryer?
Dapre zistwar mo granper
li ti ranz sato delix
pou bann prens ek bann prenses
Me li ti bliye done
laport lantre so lakle.
Zot tou ti dormi deor.

Mo lekol ‘si li parey.
Bann klas plen ar laparey
-innternet, miltimedia,
pawerpognt, omsinema.
Me metdekol finn bliye
kouma bann zanfan koze.

TILAE DAN KAZOT

Si nou lamizik ti res amare
ar konba esklav ki sorti Lafrik,
ar konba kouli ki sorti Lazi;
si nou lamizik ti koul dan disan
bann nwar Lamerik ek pep Sidafrik;
si li pa ti dan kazot touristik
nou sega zordi -lagam, melodi,
parol, aranzman- ti pou plis miskle.

Me malsans pou nou, sega azordi
li amare ar nisa pasaze,
komersialize pou lanbians vakans;
so monotoni boumbadoumbadoum
amar so desten ar repetision
ki trangle lelan nouvo kreasion.

PREZERVE POU KONSOME

Dan enn poban anterkwit
bonnfam gard vinnday ourit
masere dan lasos lay,
delwil, vineg ek moutard.
Lasos prezerv vinnday bien;
ar letan li pli goute.
Ourit la fonn dan labous
kan li finn bien prezerve.

Parey kouma nou koutim!
Prezerv li, li pou dire.
Plis li dire, plis li bon
ziska li vinn eternel.

Abba! Mwazi dan poban
pe kiltiv gran konfizion.

POU BANN TIZANFAN

Pa swiv gran dimoun lor larout ganndol.

Zot koz personel vadire valer
iniversel. Zot koz krwasans plen-pos
vadire toultan kapav viv lor bos
mama later e zot fer koumadir
zwisans alemem peyna finision.

Zot vinn sourd kan koz sime perdision.
-Sa enn envansion gro poumon, groker.
Zwisans konsome finn bous zot lespri;
dan fer gaspiyaz zot trouv zot profi;
plezir partaze finn vinn aryere;
zot trouv aryere lavi san flafla
e senplisite finn vinn bachara.

Tras enn lot sime, Zanfan Lalimier!

Novam 2008

ANFAMI

Kouma nou bien, zis twa ek mwa!
Kouma nou bien!
Peyna nana, peyna nani,
tata, granmer, granper, dadi
pou dam nou pion ar tradision,
anpes nou zwir pir-pir pasion,
gout jalsa lavi dan maja.
Pa kapav viv lavi fatra!
Eta vinn la!
Zis twa ek mwa, zis mwa ek twa
kouma aktris ek so akter
dan enn fim X mari peper
nou fer pandil galoup lanfer
ler nou lekor desinn lakrwa.

Ki to pe dir? Reg anretar?
Get sa bez la! …
Pa trakase, mo dres papie!
E timama kouma avan
zwisans volkan regle mouvman.
Zis twa ek mwa ek nanye ant,
samem benediksion Bondie.
Ki to pe dir? Pa pou zete?
Ki pou’ariv mwa zoli poupe?
Ploye, dormi …
Baba aster kal ant nou de!
Baba kout ser! Pey kont dokter;
fiz profeser! Ayo lontan
zis twa ek mwa!

Baba lontan nepli baba.
Li ek so lot
finn ranz nik lot kote dilo.
Aster nou vie, fay-fay, koko.
Tousel-tousel. De vie zako.
Personel pe modi nou sor …

Yer enn vwazen ti swiside;
enn lot finn fek perdi so plas.
Nou pa pran kont. Baba plore,
nou pa tande. Nou ti rezet
Adam ek Stiv; mok divorse;
mepriz zanfan andeor baz;
lev nene ar bann lot bataz.

Aster samem nou vre fami.

25.06.09

KONESANS NORMAL, KONSEKANS GOLMAL

Tazia, mo beti, fit giling-giling;
Yanndou mo babou sof kachia-kachia;
Rashoudou fifi bros saregama.
Aster anou sant konesans normal
dan nik ti-kare fitir foupamal.

Golmal ek bankal ala donn sawal!
Gonaz ouver bal dan lebra joukal;
lagal ek leral fer zot bakanal.
Misie Satisfe dan so ti-kare,
Madam Trouvtoukler dan so ti volier,
Konntou San-Aprann, Bobes Kabose
mont lor kes bankal pou dikte par ker
mesaz rabase dan karo golmal.

Joukal Tilespri, Fanal San-Lames,
Banal Lekersal, Rafal Riskales,
Leker Lasesres, Lespri Lomdezes
pe rod fer dime vinn kouma lavey;
fer ti-kare yer akous serk poler;
fer demokrasi koz dan laparey;
larme difolter regle oparler;
konsekans golmal promet larises.

Tazia, mo beti, fit giling-giling;
Yanndou mo babou sof kachia-kachia;
Rashoudou fifi bros saregama.
Aster anou sant konesans zekler
ki ekler dime ar lalimier kler.

24.06.09

SAPOUMWA-SAPOUMWA…

Li fouy trou partou;
tir zi par tonn pou plen so tenk;
koup pie lor montagn, sengn lafore vierz;
ponp lafime epe dan poumon so mama;
ranpli gardmanze ar metal presie.
Lerla swami fer lapriyer,
beni trou partou.

Anou selebre Grander Sapoumwa,
kreater later, montagn, lafore,
ki finn ordonn nou plen nou gardmanze,
lamok delivre ek bwat kondane
ar metal presie.
Seki pa fer sa, be li enn fatra.

SORT ANDEOR TI-KARE

Si ou viv dan pit latrinn
labay giji ou narinn;
si ou viv dan ti-kare;
si tas dan karodamie;
si pispot ranplas kasket
ou lespri pou kabose
kouma vie zant bisiklet.
Kan anormal vinn normal;
kan routinn dir tou korek,
labitid pa poz kestion,
poz kestion apel roten,
roten ranplas larezon,
larezon vinn sannyasi
lerla nek plen tenk, matlo.

Me kan normal fer lagel,
routinn finn gagn lagratel,
labitid finn sap lor rel,
kestion san repons fer mel,
roten fatige finn fel,
larezon regagn lezel
met manivel dan masinn.
Sort andeor to ti-trou;
bayant lemonn ti-kare;
aprann get enn lot manier …
Aster to pe retrouv kler!
Mont dan ler, al lor oter!
Ti-kare anbet lizie;
ti-trou fer vizion vinn flou.

Gourmandiz ek Personel
finn viol tou ar so lapel.
Anou aprann partaze
pou nou gagn trankilite.
Olie nek pans pou plen pos,
fer nou konsians vinn enn los
anou replant friyapen;
montre zanfan trap kreyon;
dir misie pa bat madam;
dir swami relir so liv;
politik retourn lekol;
sendika refer so kont;
profeser tir so zeyer;
zournalis sanz so polank …

(15.06.09)

ZISTWAR PAGLA

Ti ena enn fou dan pei tok-tok
ki ti kwar lamour dan zarden parfe
bizen ena zis fler sezon grefe,
fouzer rar deras, orkide klasik.
Gramaten tanto li ras move lerb;
li met partou kler pou ki so bann fler
ek so bann fouzer respir zis ler lib,
pa les polision anpwazonn leker.

Me malsans! Zanfan zarden malere.
Zot blem-blem, pal-pal. Plis letan pase
ala zot rod biyo-diversite.
Zis kalite, bap, zame li ase!

Pagla nepli la. So zarden ranpli
ar lastron, lerb fatak, pikan loulou.

02.06.09