ANOU RIYE

Enn ti skech komik

Dan bar Bay Topet. Detrwa kliyan pe tap enn tizafer. Enn fam anviron 30 an rantre. Li apel Sanndia. Tou dimoun soke.
BAY TOPET: Kapav ed ou … mam … zel?
SANNDIA: Enn doub-rom ar zi limon.
BAY TOPET: Pa vande sa isi! Rann enn servis, tire depi isi!
SANNDIA: Konn kalite? Enn bar ki pa vann rom!
BAY TOPET: Pa zwe rol pa konpran! Ou plas pa isi. Peyna rom ar zi limon isi.
SANNDIA: Be met enn topet dan enn ver e donn mwa enn bout korn frir.
Letansa de kliyan rantre. Zot apel Dammarro ek Kaspalto. Zot al asiz dan enn kwen. Bay Topet degaze al ver zot.
BAY TOPET: Mo ti kwar ki zot ti finn emigre. Tousaletan la! Ki ti arive? Lapolis ti may zot ar enn poulia?
DAMMARRO: Ki mo pou dir ou Bay Topet? Kaspalto ti tom amoure.
BAY TOPET: Tou dimoun kone li amoure ar boutey.
DAMMARRO: Non, pa sa. Amoure ar enn madam.
BAY TOPET: Akoz sa li aret vinn dan bar?
DAMMARRO: Samem! Madam la dir li ki li pou kit li si li pa aret bwar. So lagel tro pi.
BAY TOPET: Kifer li finn retourne?
DAMMARRO: Madam la finn kit li.
KASPALTO: Fer dominer ar zom. Mo dir ou Bay Topet, akoz Jennder Links, tousa pe arive.
BAY TOPET: Bon, ki zot pou bwar?
SANNDIA: (Li kriye for) He Misie Barmenn, mo ti vini avan sa 2 misie la!
BAY TOPET: Kan zom pe koze, fam bizen choupchap! Pa finn aprann manier? Ki kalite!
KASPALTO: Fann ar li Bay Topet! Bizen fer zot konpran bon kiltir, kiltir gran dimoun.
SANNDIA: Konstitision garanti egalite zom-fam!
DAMMARRO: Ki konstipasion li pe koze? Fam-zom egal! Dir li dibout fer titour, nou gete.
Dousma-dousma, bar la koumans ranpli. Ena zis zom, apart Sanndia. Bay topet kontinie servi bann zom.
SANNDIA: Si ou pa servi mwa, mo pe al fer enn depozision lapolis.
BAY TOPET: (foutan)To pe fer mo kalson tranpe… Al parl gard, si to anvi. Isi, mwa ki sef. Dan mo bar, peyna plas pou rob-zip-blouz-dawni-anvlope!
Enn lavwa sorti dan fon lasal. So manier koze diferan.
LAVWA: Li ena mem drwa ki nou tou isi.
BAY TOPET: Twa Garfi, bous lagel. Sinon ar koutpie mo fer twa galoup touni, lame dan pos! Bann kouma twa peyna drwa viv. Fonndos!
Anmemtan Rani, tifi Bay Topet, rant par laport deryer.
RANI: Papa, ki pe ariv twa? Garfi, li enn kliyan depi toultan.
GARFI: Mamzel Rani, ou papa pe refiz servi Mamzel la.
RANI: Mamzel, ki mo kapav servi ou?
BAT TOPET: Rani, pa fer mwa perdi pwen!
RANI: Perdi pwen? Mamzel la ena mem drwa ki zot tou isi.
SANNDIA: Les tonbe! (li leve pou ale.)
RANI: Non, pa ale! Zot pou gagn pie. Res anplas, mo pou servi ou.
BAY TOPET: Rani, mo donn twa lord: Pa Servi Li.
RANI: To Donn Mwa Lord? Depi kan? Mo posed 50% sa bar la; Mami posed 25%; twa to posed zis 25%.
BAY TOPET: Pa koz zafer prive!
RANI: Zafer prive? Lalwa rekonet ki se mwa propriyeter mazoriter. Pa bliye, Mami ti donn mwa so par avan li kit twa.
BAY TOPET: Met dan lagazet. Kol lafis.
RANI: Samem bizen fer.
BAY TOPET: Nimakarram!!!
SANNDIA: Ou’le kone kifer li pa’le servi mwa?
RANI: Mo kone … Akoz samem Mami finn kit li. Kisannla veritab nimakarram?
Detrwa dimoun koumans aplodi; lezot dousma-dousma koumans kas dan ta. Dammarro ek Kaspalto, santi divan pe vire. Zot koumans sote-pile e sant for-for:
“Ki nou zom, ki nou fam,
Nou tou egal.
Dan egal peyna lagal.”

ZISTWAR FINI

28.12.20

 

REZIME

Ena detrwa tizafer ki neseser konpran si nou’le ki lavi dan Moris vinn seki li ti bizen ete. Bann dirizan politik, ekonomik ek sisiokiltirel finn prefer met linet roupi e akoz sa zot enkapab konpran seki pe vremem arive dan nou douniya. Bann ‘swadizan neoliberal’, ki anverite rasis ek fasis, fer tou pou bous lizie lepep e anpes nou trouv toufann dan lorizon ki pe fons lor nou.
Nou finn rod lager ar lanatir; nou finn viol ek defigir Mama Later. Aster lanatir pe pous so vanzans e limanite finn perdi davans. Nou finn detrir bann lafore, veritab poumon nou planet; nou finn met prop lafore mangliye, abita bann zanfan Varouna; nou finn touy biyodiversite ki esansiel pou lekilib ek devlopman lanatir; nou servi lenerzi fosil ki pe destabiliz tou dan nou atmosfer e finalman li pou fer lavi lor nou planet vinn difisil, sinon enposib. Nou ki responsab sofman global ek kriz klimatik me linet roupi anpes nou trouve. Nou ponp pwazon dan latmosfer pou nou plen nou pos e nou refiz get lasante nou zanfan ki pa pe kapav respire.
Bann gran siyantis, bann filozof e Sekreter-Zeneral Nasion-Zini pe dir nou aret fane me nou prefer ekout lamizik Roupaya.
Bizen replant bann lafore andemik; bizen rebwaz lakot ar lafore mangliye; bizen servi later pou ranz enn lakaz pou sak fami; bizen servi later pou plant seki nou manze e manz seki nou plante; bizen stop net laferm-lizinn; bizen plant pie friyapen, zak ek banann planten de kote sime pou donn tou dimoun nouritir bazik …
Bizen asire ki nou sistem ledikasion donn tou dimoun literesi fonksionel bileng dan Morisien ek Angle, 2 lang kreol; donn tou dimoun konesans ekolozik e fer nou tou konpran ki nou pli gran responsabilite se okip lasante nou planet.
LOR MORISIEN
Kreol li pa enn lang me enn fami, group, kategori lang. Dan sa kategori/fami lang la ena plizier lang kreol ki ena diferan nom. Par ekzanp, lang nasional ek ofisiel Repiblik Sant-Afriken li enn lang kreol ki apel Sango; lang nasional ek ofisiel Endonezi, Bahasa Indonesia, li osi enn lang kreol (lontan ti apel li Bazaar Malay); lang nasional ek ofisiel Malezi, Bahasa Malaysia, finn devlope apartir Bazaar Malay, enn pijinn ki ti enn lingwafrangka (koine) esansiel dan rezion sides Lazi; lang nasional ek ofisiel Ayti (Haiti) li Kreol Ayisien (ansam ar Franse); Afrikaans ki enn parmi plizier lang nasional dan Lafrikdisid, li osi enn lang kreol; dan Siera Leonn, Krio ki defakto lang nasional, li osi enn lang kreol; ‘Tok Pisin’ se enn lang kreol ki lang ofisiel Papua New Guinea; Angle, lingwafrangka iniversel, li osi enn lang kreol.
Dan nou rezion ena Morisien, Seselwa, Renione, Rodrige. Dan lemonn antie ena plis ki 60 lang kreol.
Pa tou lang kreol finn sorti dan vant esklavaz. Enn lang kreol pran nesans kan diferan dimoun ki koz diferan lang kre enn nouvo zouti pou kominike. Sa nouvo lang la li determine par seki Noam Chomsky apel ‘Gramer Iniversel’ ar lekel Homo-Sapiens zenetikman programe. Li rezet seki siperfli e konsantre lor seki endispansab pou ki dimoun kapav kominike ar dimoun.
Mem bann lang kreol ki finn devlope dan bann koloni kot ti ena esklavaz, zot pa rezilta direk relasion propriyeter esklav ek esklav.
Bann lang kreol dan Karaib ek lwes Osean Endien, zot finn devlope apartir enn lingwafrangka ki bann maren ti pe servi dan basen Mediterane.
Dan Moris, Kreol Morisien li lang maternel 90% popilasion e li osi deziem lang bann ki ena Bojpouri (5-6%) ou Franse (3-4%) kouma lang maternel.
Depi 1966, mo pe dimann ki nou apel Kreol Morisien, MORISIEN, lang nasional Repiblik Moris. Anvi pa anvi, mo sir ki dan enn lavenir pa tro lwenten, Morisien pou vinn nou lang nasional e pli lwen li pou vinn lang ofisiel ansam ar Angle, enn lot lang kreol. Tou bann lezot lang pou ena enn rol bien segonder, anvi pa anvi.
Si nou konn bien servi nou resours lengwistiko-kiltirel, nou pou kapav vinn enn nasion ki posed literesi fonksionel dan de lang, Morisien ek Angle. Sa, li pou enn zouti endispansab pou fer fas bann problem ekolozik, saniter ek ekonomik.
17.12.20