MESAZ PAP FRANSWA

MESAZ PAP FRANSWA POU SELEBRE PREMIE ZOURNE MONDIAL BANN GRAN-PARAN EK BANN GRAN-DIMOUN

(25 Zwiye 2021)

Mo bann bon granpapa ek granmama,
“Mo ar twa toulezour” (get Mt 28, 20)! Samem promes ki nou Senier Zezi ti fer ar so bann disip avan li mont dan lesiel e zordi samem promes ki li pe repete ar twa, granpapa ek granmama. Pou twa. “Mo ar twa toulezour” se parol ki mwa, Levek Rom ki osi enn gran-dimoun kouma twa, pe dir pou selebre premie Zourne Mondial bann Gran-paran ek bann Gran-dimoun. Legliz net ar twa – plis meyer, Legliz koste ar nou -: li pran twa kont, li kontan twa e li pa’le to res tousel!
Pa kwar mo pa kone ki sa mesaz la pe tonbe kan lavi pa fasil: Kovid-19 li enn siklonn violan ki tom lor nou antret; li enn gran maler ki afekte tou dimoun me ki fer bann gran-dimoun soufer ankor plis. Enn bon kantite parmi nou finn tom malad; boukou finn mor; boukou finn perdi zot partner ousa zot fami pros; boukou finn oblize viv tousel, konfine pandan enn bon bout letan.
Bondie kone ki soufrans sakenn pe andire. Li la koste ar nou kan nou oblize fer fas tousel; nou tristes-solitid – agrave par Kovid-19 – boulvers Li. Pa bliye zistwar Sen Zoakim, granper Zezi, ki ti perdi so plas dan sosiete parski li pa ti ena zanfan; so lavi kouma lavi so madam Ann pa ti ena okenn valer. Pa bliye ki Bondie ti avoy enn anz pou konsol li. Ler li ti pe dibout tris ek mosad kot lantre lavil, enn mesaze Bondie ti paret divan li pou dir li: “Zoakim, Zoakim! Bondie finn tann to lapriyer onet ek senser.” Pent Italien Giotto, dan enn so fresko seleb, fer koumadir senn la pase dan aswar, kouma sa bann lanwit blans, san somey, kot souvenir, traka ek dezir chombo nou par lagorz.
Me kan marenwar ek so konplis Kovid-19 pe trangle nou, Bondie avoy so bann anz pou ed nou travers lapas solitid e kontinie dir nou: “Mo ar twa toulezour.” Li dir twa sa, Li dir mwa sa, Li dir nou tou sa. Akoz samem, mo anvi ki nou selebre pou premie fwa sa lane la, apre soufrans enn long period izolman e enn retour dousma-dousma ver enn lavi sosial normal. “Bondie fer ki sak granper, sak granmer, sak gran-dimoun resevwar vizit enn anz”.
Parfwa li pou ena laparans nou tizanfan; parfwa li pou kouma dimoun dan nou fami, kouma nou bann torsennkole ousa kouma dimoun ki vinn trap nou lame kan dife dan langka. Rapel enn ti gate, enn ti zes lamour-lamitie. Ayo, mo leker fermal kan mo panse ki ankor ena sitiasion kot tousa pa ekziste.
Pa bliye mesaz dan Parol Bondie. Sa li permanan. Sak zour detrwa paz Labib; detrwa lapriyer-psom; mesaz bann profet. Sa pou permet nou santi prezans permanan Bondie. Lekritir sen pou fer nou konpran seki Bondie swete ki nou fer ar nou lavi. Wi, mo matlo, Bondie avoy nou dan so karo gramaten-tanto (get Mt 20, 1-16), sezon apre sezon. Les mo dir zot mo lexperyans personel. Ler mo ti pe koste ar laz retret e ki mo ti kwar mo pe al dan tengn, mo ti tann Bondie dir mwa ki Vatikan ti bizen mwa. Bondie li zame lwen; li toultan la koste ar nou pou ed nou, ouver nou lizie, konsol nou. Li toultan la. Bondie eternel pa pran pansion.
Dan Levanzil Matie, Zezi dir bann apot: “Pa tike! Partou lor later al lapes disip; fer zot batize, vinn Kretien dapre Papa dan lesiel, so garson Zezi ek Lespri Sen; montre bannla tou seki mwa mo finn montre zot (28, 19-20). Sa bann parol la zot ena mem valer zordi parski zot fer nou konpran nou vre mision: protez nou rasinn, fer bann zenn konpran lafwa, okip bann tipti. Ekout sa bien: Ki nou mision ete zordi zour? Repons: protez nou rasinn, fer bann zenn konpran lafwa, okip bann tipti. Zame bliye sa.
Pa get laz; pa get stati sosial; pa gete si to tousel ousa ki to ena enn fami; pa gete sipa to finn vinn granmer ousa granper tro boner ousa dan tar; bliye sipa to ankor endepandan ousa to bizen koudme lezot. Vre disip Zezi pa pran pansion. Bann ki sem parol Levanzil pa pran konze. Ledikasion spiritiel nou tizanfan zame arete. Pran larout e sirtou depas to prop limit pou ki to reysi kre kiksoz nouvo.
Wi matlo! Pou twa ‘si ena enn mision spesial malgre to laz. Sitiasion grav pe dir twa: Pa bes lebra! Posib sa? Mo vie, malad-malad, fatige. Ki mo kapav fer? Kouma pou sanze? Mo finn vinn prizonie labitid. Mo prop fami dan pens. Aster pe dir mwa okip bann ki dan lamizer nwar. Kouma pou fer pou grandi mo konesans kan mo pa fouti sorti andeor mo prop lakaz? Mo solitid pe kraz-kraz mwa. Mo sir enn pake parmi zot dir: solitid pe kas mo konte! Rapel Nikomed. Li ti dimann Zezi: “Kouma pou fer pou rene kan lamor deryer laport?” (Jn 3, 4). Zezi ti dir li les souf Lespri Sen rant dan so leker; souf Lespri Sen li san frontier. Lespri Sen, parski li petri dan liberte, pa kone ki ete balizaz, ki ete frontier. Li fer seki li anvi, seki li kontan. Peyna limit.
Boukou fwa mo finn dir zot: Nou pa pou sap dan douk zordi e res parey kouma nou ti ete yer. Swa nou vinn meyer ousa nou vinn pir. “ Bondie, anpes nou vinn gounda-bachara ki travers difikilte san vinn meyer, san aprann seki bon. – Bondie, anpes nou bliye ki ena dimoun finn mor parski pa ti ena ase respirater. – Bondie ed nou konpran ki tou sa soufrans la kapav fer nou vinn pli bon, fer nou konpran nou erer, ed nou tras enn nouvo sime dan solidarite ek partaz. Bondie, ed nou konbat nou reflex egois; fer nou konpran ki “sakenn pou tou” bizen ranplas “sakenn so sakenn”. (Enc. , n. 35). Fraternite ek sororite endispansab pou lavenir limanite.
Akoz samem mo bizen dir twa ki ansam nou kapav konstrir lemonn dime ki fraternel ek amikal. Enn lemonn kot nou zanfan ek tizanfan pou viv kouma dimoun kan botan retourne. Nou bizen “marye pike pou repar ek rekonstrir lavi martirize par nou move manier”. ( ., n 77). Parmi bann pilie ki neseser pou ranz sa nouvo lemonn la, ena trwa ki twa to pou kapav ede pou met dibout: rev, memwar ek lapriyer. Prezans Bondie pou donn nou lafors pou konstrir nouvo larout, mem si nou feb ek frazil, si nou aksion li baze lor rev, memwar ek lapriyer.
Rapel promes Zoel. “Bann vie pou aprann atraver rev; bann zenn par bann vizion” (3, 1). Lavenir lemonn li garanti par lalians zenes ek gran-dimoun. Bann zenn pli for dan pran rev gran-dimoun pou fer li vinn realite. Si nou’le ki sa marse, li neseser ki rev kontinie: rev lazistis, lape, solidarite pou nouri nouvo vizion bann zenn. Sa pou garanti nesans nouvo dime. Akoz sa li endispansab ki twa, gran-dimoun, to montre ki difikilte finn fer twa vinn pli for. Pa zis enn ti difikilte me boukou toufann ki to finn traverse latet ot. Servi lexperyans yer pou fer fas difikilte zordi.
Rev ek memwar mars ansam. Kan nou rapel douler lager ki ti desir ek kraz nou, nou zanfan pou apresie valer lape. To devwar se fer zenes dekouver douler ek soufrans lager. Nou, bann vie, noumem memwar pou ki bann zenn pa fer mem erer ki nou. Edith Bruck ki ti sirviv persekision bann Zwif par bann Nazi dir avek lafors: “Mem si nou reysi ekler lespri enn sel dimoun, li vo lapenn rapel seki ti arrive mem si nou ankor pe soufer. Li azoute, “Pou mwa, gard memwar vivan li sinonim ar res vivan”. Mo pe pans mo gran-paran e bann parmi zot ki finn oblize emigre e ki konsian soufrans e difikilte kan bizen lev pake, ale. Mazinn tou sa bann dimoun ki zordi pe oblize kit zot later pou rod enn lavenir lor enn lot later. Kikfwa ena, parmi sa bann la, ki la pre kot nou e ki pe okip nou. Si nou rapel nou pou kapav konstrir enn lemonn plis imen, plis fraternel. San memwar pa kapav ena enn lemonn meyer; san soubasman pa kapav mont enn lakaz. Peyna sime! Memwar samem soubasman lavi.
Trwaziem pilie: lapriyer. Pap Benoit ki ti la avan mwa e ki kontinie priye ek travay pou Legliz ti dir: “Lapriyer vie dimoun kapav protez lemonn pli bien ki activism enn ta zenn”. Sa vie bonom sen ek beni ti dir sa ver lafen so pontifika an 2012. Zoli parol! To lapriyer li enn dibien presie: samem poumon ki endispansab pou Legliz ek lavi. (get Exhort. Ap. , n. 262). Dan sitiasion difisil ki nou pe traverse ar Kovid-19, nou tou dan mem bato e nou lapriyer anfaver lemonn ek Legliz li pa dan vid. Li montre ki nou kone ki bon pou nou.
Tou bann granmer ek granper, aksepte ki, alafen mo mesaz, mo mansionn lekzanp Charles de Foucauld, biennere e sen biento, ki ti viv kouma enn ermit dan Alzeri, lwen ar sivilizasion. So mesaz: “Nou tou imen, nou tou nou ser-frer”. Li finn montre nou ki mem si nou viv tousel dan enn dezer, nou kapav dimann Bondie ed bann pov dan lemonn e anmemtan devlop lamour pou limanite ki devlop fraternite ek sororite.
Mo dimann Bondie ed nou mars lor sime Charles de Foucauld, ouver nou leker pou fer nou pran konsians soufrans dan lemonn. Anou aprann parol konsolasion; anou fer bann zenn konpran sa mesaz la; anou fer parol la vinn vivan.
Anou ekout parol Bondie: “Mo ar twa toulezour”.
Pa bes lebra!
Bondie beni zot!

Franswa

MO DIMANN SO PARDON, SENIER!

AK 1

Ler li ti ne, premie zanfan Gouna,
– Ramdas ti ena Monol ar Petit –
Premier tizanfan Kisne ek Tina;
Kote Gangana ti deza ena
Dami, Padma ek Rajenn.

Enn zoli baba!
Mo ti swazir pou rant dan so lekor.

Premie zanfan ofisiel, enn tikok!
Tou dimoun kontan
Dan Kartiemiliter
Dan Goudlens.
Enn zoli tikok dan vilaz!
Li ti gate-pouri tou dimoun ziska …

Polio koumans so ravaz,
Chombo li, manz so lame gos.
Gouna onte, plore.
Ramdass onte, boude.
Ki malediksion?
Petit remersie lesiel.
“Bien bon pou li.
Li fer piti ar mwa
Me li marye ar so bann!”

Koze ki long.
Lalang palab ti koumans so fraka.
Tikok nepli ti tikok.
Li ti vinn moyon, tilame, lame zouzout.
So mama, so papa
Ti dir li
Li bizen kasiet lame malad;
Oblize met simiz long mans;
Oblize kasiet lame malad dan pos.

Laont!
“Ki pese mo’nn fer, Bondie!
Kifer mwa?
Kifer pa li?”
Karma?
Desten?
Pinision?

Enn sans lezot zanfan pa ti zouzout!

Dan enn lakaz lapay de lasam
Ramdass, Gouna ek 7 zanfan ti pe viv
E Gouna ti ansent witiem
Ki ti ne dan lopital sivil
Zour so lamor.
Ki pou fer ar wit zanfan?
Bann fami ti koumans ramas zot
E
Li ti al viv kot fami Gouna
Dan Kartiemiliter
Kot ti fer li bien konpran ki li ti anplis.
Akoz sa, pli vit ki li ti kapav,
Li ti rod enn ti plas kot so granper Gangana
Ki ti aste enn lakaz dan lari Troter,
Bobasen.
Laba ti ena Raj,
Nila ki ti malad-malad,
Swati, Devi ek Sannta.
Ti enn gran lakaz e ti ena boukou plas pou so devlopman:
Ledikasion, lamizik, art ek teat.

Me pa ti fasil travers plizier lespas kiltirel
– Goudlens, Kartiemiliter, Bobasen;
Sentanfan Zezi dan Rozil,
Sen Zozef dan Kirpip –
Dan lespas detrwazan.
Anplis, viv sou kontrol enn gran Patriark,
Ki ti Prezidan Andra Maha Saba
E ki ti obliz so fami mars dapre so vision kiltirel
Ansestral-konservater,
Ti fer li, pov piti, trouv zekler.

Kouma pou rekonsilie
James Dean, Elvis Presley, Belafonte,
Picasso, Shakespeare
Ar rezim Telegou pirsan?

Kouma pou rekonsilie
Koz kreol, aprann Angle-Franse
Ar lwayote-koutim Telegou?

Kouma pou rekonsilie
Lamour romantik
Ar maryaz aranze
Kot seki enportan
Se pa gat nasion;
Ar fer grandimoun kontan;
Ar anpes disan melanze;
Ar fer lamone koste ar lamone.

Kouma pou rekonsilie
Latirans sega ek rokennrol
Ar sante rambajann?

Li pa ti zis moyon!
Li ti enn moyon perdi bann;
Enn moyon gat nasion;
Enn zouzout ki ferfout
Ar kiltir ek koutim
Ansestral-konservater.

So babam ti sagren li
Parski so lame malad;
Parski so later dir;
Parski …
Parski li ti vinn enn konndorou .

Me ti ena enn ti konpansasion:
Li ti pas sinior ek echesi;
Gagn pri teat ek lapentir;
Plis extra: pri Lalians Fransez …
Li ti pe fer loner fami
Dan vilaz kouma dan lavil.

Pez nene bwar dilwil!
Zot ti onte ek fier anmemtan.

San kone, li ti fini vinn enn metis
Dan so manier panse ek so manier viv.
Li ti atire par tifi bannla,
Pa par tifi so bann
Ziska ki enn zour
Enn regar travers so lizie pou vinn tous mwa.
De nam-torsennkole ti zwenn.

Loga, enn tifi so bann,
Enn tifi ordiner
Ki pou vinn extraordiner
Pa zis dan so lavi
Me dan lavi boukou dimoun.
Enn zour, san atann,
Loga ti tir so lame depi dan so pos,
Ti anbras li.
Depi sa zour la li ti aret kasiet
Lame zouzout dan so pos.
Lamour ti liber li.

Gran Patriark ti pe santi so pouvwar
Andanze.
Ti bizen anpes marmay
Chalenj so lotorite.

Albert Camus, Jean-Paul Sartre
Ti pli for ki kiltir ansestral.
Lamour-liberte, liberte-lamour
Ti deside ki sime pou pran.

De-zan pli tar
Zot ti marye dan biro leta sivil
Dan Surrey.
Enn ti maryaz senp.

Apre zot ti al dan Edinburgh
Aprann-travay-aprann.
Lavi etidian dan Edinburgh
Ar so lapenn ek so plezir
Ti prepar zot pou fer fas
Problem lavi.

Edinburgh ti konfirm so entwision metis:
Kreol Moris bizen vinn “Morisien”,
Lang nasional nasion Morisien.
So gran liv ti ouver,
Sapit apre sapit.

Literatir, lamizik, lapentir ek teat
Ti ouver sime so lavenir
Kot pa ti ena plas pou relizion
Ki dan so pei ti pe nouri division.
Metisaz kiltirel,
Samem lavenir.
Be metisaz biolozik?
So ler pa ti ankor vini
Me dousma-dousma
Kiltirel ek biolozik ti koumans
Marye pike.
So zanfan ek tizanfan
Ti pou tras nouvo sime,
Fer teori vinn pratik.

Apre Edinburgh,
Ler li ti retourn Moris,
Li ti sok boukou dimoun
Par so lopinion ek so konportman.
“Li vantar! So sertifika lour dan so pos!”

Konstriksion enn nasion
Ti vinn enn obsession.
Enn lang nasional
Ti ena sa pouvwar la?
Li ti sir.
Lang nasional pou met ba
Kiltir nasional, literatir nasional
E pou ouver laport literasi
Pou tou dimoun.

Li ti sir kapav fer kominalism ek rasism
Rekile.
Me li ti souzestim lafors reaksioner
Ki pa ti pou fer li okenn kado.

(babam: granmer paternel; konndorou: kreol)

AK 2

Dan koumansman
Li ti sir ki enn lang nasional
Ti pou ena lafors pou ris
Tou dimoun, met zot ansam
Pou devlop enn idantite komen
Malgre diferans
Ekonomik,
Politik,
Etnik,
Kiltirel.

Kouma pou zwenn dimoun?

Lartik dan lagazet.
Samem so yes!
Li pran so letan pou fer
Difisil vinn fasil pou konpran.
Bizen boukou pasians.
Vo lapenn seye.
Problem!
Bann ki bizen lang nasional
Pa kapav lir;
Pa konn lir.
Bann ki konn lir
Santi zot pouvwar menase.
Pouvwar!
Bizen pouvwar pou amenn sanzman.
Zoli lartik, zoli diskour
Bat lamok.

Enn ti pogne dimoun
Ena pouvwar ek prestiz;
Li dan zot lentere
Kontinie trap zot plim;
Li dan zot lentere
Ki mazorite pa trap plim
Me trap laserp, fousi, pios,
Marto ek tourel.

Ki bizen fer?
Ki bizen fer?
Politik!
Bizen pouvwar politik
Pou amenn sanzman.
Pa nenport ki pouvwar.
Pouvwar ti dimoun
Kont pouvwar gran dimoun.

Lartik pa ase.
Bizen diskour.
Me diskour ‘si pa ase.
Li rant dan enn zorey,
Sorti par lot.
Bizen politik,
Politik sanzman.
Pa politik “Vans twa!
Mo plas sa!”

Difisil koumansman.
Resers, renion;
Deba, diskision;
Formasion, ledikasion;
Organizasion, mobilizasion;
Manifestasion, lagrev;
Repression, violans,
Parfwa prizon
Me dezir sanzman
Kontinie grandi.
Boner amenn maler.
Roderdeler koste;
Lentere personel
Koumans manifeste;
Met dilo dan dile
Ziska ki zis kouler dile
Ki la pou anbet lizie.

Blanko efas bann mo,
Bann promes dorizinn.
Pa apel traizon sa.
Bizen pragmatik,
Lipie lor later,
Latet lor zepol.

ARET REVE!

Senier, si li aret reve,
Li mor anplas.
Li ti ena rezon kontinie reve:
Rev Toufann; rev Tamtam, Gitar ek Sitar;
Rev Lenpas Flanbwayan.

Rod lezot sime.
Souvan kraz nene.
Parfwa reysi
Fer Zozef met so palto larkansiel;
Me plis souvan zwenn tase.

Malgre tipti avanse,
Li kone ki lor plis enportan li finn fel.
Barlizour nasion larkansiel
Pa’le ouver so lizie.

Letansa PPS rantre.
Kabos-kabose, bizen trenn lipie.
Labouzi pre pou tengn.

AK 3

Senier, biento mo pou bizen kit li
Pou rod enn lot lekor.
Me apre seki mo finn viv ar li,
Mo ti pou prefer retourn lakaz mama.

Pardonn li!
Pardonn mwa!

AMENN! AMINN! OM!

01.07.21