Shinnyo-en li enn kominote relizie Boudis ki baze lor Nirvana (Mahaparinirvana) Soutra. Sa li konsidere kouma “lansegnman final” ki Bouda ti donn nou. Sa lansegnman la li dir ki tou dimoun ena dan zot profon lagren Lalimier e kan nou pran kont soufrans lezot nou fer lagren la zerme e nou dekouver nou vre natir anmemtan.
Depi boukou siek dimoun ki ti ole, ti gagn lansegnman Boudis gratis. Me bann ki ti ariv enn nivo bien ot e ki ti vinn profeser zot ti, preske tou, kit lavi sosial pou gagn treyning dan monaster ousa bann landrwa retire. Shinnyo-en ti kree pou gagn enn lot sime ek enn lot sistem pou fasilit formasion ek pratik e aster tou dimoun, so gran kouma so piti, zot kapav aprofondi zot lavi spiritiel dan lavi toulezour. Mem si doktrinn Shinnyo-en li baze kare-kare lor Boudism tradisionel, li enn kominote relizie kot bann laik kapav kontinie zot formasion lor mem baz ki bann pret klasik. Pou rezime, li enn kominote relizie diferan (Sangha) ki sey ed tou so bann fidel mars drwat lor sime Lalimier.
ISTWAR
Bann lide fondamantal Shinnyo-en zot pran nesans dan lavi ek lansegnman Shakyamuni Buddha ki ti viv plis ki 2,500 banane desela. Kominote relizie Shinnto-en, li li ti koumanse dan Zapon ver 1935 kan Shinjo Ito ek so madam, Tomoji ti pe viv enn lavi san problem ar zot de zanfan. Me parski zot ti oule trouv enn sime ki amenn tou dimoun ver boner, zot ti koumans tras zot prop sime relizie apartir 1936. Bien vit apre sa, Shinjo Ito ti vinn enn ermit ek enn exper (acharya) lor Boudism esoterik Shingon. Sa ti permet li koumans so prop kominote relizie.
Ler li ti pe kontinie so travay, li ti dekouver Nirvana Soutra e vit li ti gagn lizour: Nirvana Soutra, parski li konpran ek anvlop tou, ti donn li baz solid ki li ti bizin pou permet tou dimoun pran sime boner spiritiel. Boudism esoterik ki li ti aprann avan, ti atas gran linportans lor nesesite pran konsians ki partou dan liniver ena boukou bonte, konpasion ek sazes ki kapav inspir nou nam. Dan Boudism sa konsians la souvan apel li “natir-Bouda” (potansiel pou zwenn ekzistans-Bouda) me bann ki ti pe konsantre lor sa parti zot zotmem, zot ti pe vinn lefrer ousa leser. Nirvana Soutra li, li ankouraz tou dimoun, so laik kouma so bann relizie-reliziez, ed zotmem par ed lezot parski nou tou nou posed enn natir-Bouda dan nou profon, mem si nou pa konsian. Kapav dir ki Soutra ena kat prinsip:
1. Nou tou san exsepsion nou posed enn natir-Bouda.
2. “Bouda” li enn ekzistans permanan ek eternel.
3. Mem pli gran kriminel (seki par expre sey detrir lafwa dimoun) kapav enn zour zwenn ekzistans-Bouda.
4. Nirvana li enn leta-despri ki nou kiltive isi lor later. Li “touzour prezan, li donn lazwa, limem laverite e li parfe”.
Angro, Nirvana Soutra li porter enn gran mesaz lespwar: tou dimoun ki pa pans zotmem me pans lezot e ki dekouver zot prop profon atraver refleksion ek meditasion, zot amenn dan lavi boukou boner, bonte, lamour ek konpasion bann Bouda.
Premie fwa dan istwar, bann laverite dan dernie soutra Bouda finn marye ar sazes ki ena dan mouvman Boudis esoterik tradisionel (tandans-Dharma). Ansam avek pouvwar spiritiel (Shinnyo Reino), Nirvana Soutra ek tandans-Dharma Shingon ti vinn fondasion enn nouvo kouran: enn lansegnman esoterik ki gid, ki so bann sinpatizan laik, ki so bann fidel relizie, dan sime Lalimier ek Benediksion Final e ki servi lavi toulezour kouma teren lantrennman.
An 1957, Kyoshu-sama ti skilpte enn stati ki ti reprezant “Bouda dan Nirvana” an pozision rilax. Stati la kapte bann laverite eternel ki ena dan Nirvana Soutra e enspir tou kreatir ki ena santiman ek entelizans pou zot kiltiv zot natir-Bouda. Depi lerla sa stati la finn vinn prensipal senbol Shinnyo-en.
Continue reading “KI ETE SHINNYO-EN? BOUDISM POU NOU LEPOK – Tradixion-adaptasion par D.V”