TEX SOURS: The Project Gutenberg EBook of Grimms’ Fairy Tales, by The Brothers Grimm; Translated by Edgar Taylor and Marian Edwardes.
©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM
ZWAZO AN-NOR
Enn fwa dan enn pei ti ena enn lerwa ki ti ena enn zoli zarden e dan sa zarden la ti ena enn pie pom ki ti raport pom dore. Toulezour ti kont bann pom lor pie e ler zot ti koumans mir ti dekouver ki sak swar enn ti disparet. Sa ti fer lerwa bien ankoler e li ti donn lord so zardinie veye anba pie toutlanwit. Zardinie la ti dimann so pli gran garson fer gardien aswar me ver minwi li ti gagn somey. Gramaten ler so somey ti kase, enn lot pom ti manke. Lerla li ti dimann so deziem garson vey pie la me li ‘si ti gagn somey zis minwi e lelandime enn lot pom ti manke. Lerla so trwaziem garson ti dimann so papa pou vey pie la me bonom la ti bien ezite okoumansman parski li ti per ki enn maler ti kapav ariv li. Me pli tar li ti aksepte e ti garson la ti al alonz anba pie la pou veye. Ler minwi ti sone, li ti tann enn tapaz frotman plim. Enn zwazo an-nor ti pe anvole, vini. Ler zwazo la ti pe rod kas pom la ar so lebek, ti garson la ti viz li ar so fles. Me fles la pa ti bles zwazo la. Zis enn plim dan so lake ti tonbe. Zwazo la ti anvole, ale. Konsey lerwa ti zwenn lelandime pou etidie sitiasion la. Tou dimoun ti dakor ki sa plim la ti ena plis valer ki tou fortinn dan rwayom. Me lerwa ti deklare, “Pou mwa, enn plim pa ase. Mo bizen zwazo la net.”
Pli gran garson zardinie la ti gagn lord pou al sers zwazo la. Tou dimoun ti panse ki sa ti enn travay fasil. Apre ki li ti finn mars enn ti distans li ti ariv dan bor enn danbwa e la li ti trouv enn renar pe asize. Li ti pran so lark ek fles pou touy li. Renar ti dir li, “Pa touy mwa. Ou pou bizen mwa. Mo kone ki ou bizen. Ou pe rod zwazo an-nor pa vre? Kontinie ou sime ziska prosen vilaz e laba ou pou trouv de oberz enn vizavi lot. Enn bien zoli, extra bon ek konfortab. Pa rant ladan. Al dan seki malang-malang la. Pa get so vilen.” Me lom la ti panse, “Ki sa bourrbak la kone lor la?” Li ti viz renar la ar so fles. Li ti rat so kou. Renar la ti dres so lake e lor vites li ti fonn dan bwa. Garson la ti kontinie so sime e ler soley ti pe al kouse li ti ariv dan vilaz kot ti ena de oberz enn vizavi lot. Dan enn, dimoun ti pe sante, danse ek amize; lotla ti paret bien malang ek mizer. “Fode mo enn veritab gopia”, li ti panse, “pou kit enn plas delis ek delix pou al pas lanwit dan enn maray.” Alor li ti rant dan oberz jalsa; li ti manz bon manze; bwar bon diven. E li ti bliye zwazo, pei ek so mision.
Boukou letan ti pase e gran garson la pa ti retourne. Papa la ti avoy so deziem garson e mem zafer ti ariv li. Li ti zwenn renar; pa ti ekout bon konsey. E ler li ti ariv dan vilaz la, li ti trouv so gran frer pe maja karro kot lafnet oberz jalsa. Li ti dir so ti frer vinn zwenn li. Ti frer la pa ti kapav reziste tantasion. Li ‘si ti rant dan jalsa; ti bliye zwazo, so pei ek so mision.
Ankor boukou letan ti pase. Pli ti frer ti anvi al rod zwazo an-nor laba dan lemonn ki li pa ti kone me so papa ti dir non parski li ti bien atase ar li e li ti per ki ariv li enn maler. Finalman li ti sede parski garson la ti malere dan lakaz telman li ti anvi al rod zwazo an-nor. Ler li ti ariv dan bor danbwa, li ti zwenn ar renar ki ti donn li bon konsey. Li ti remersie renar e li pa ti sey touy li kouma so de frer ti rod fer. Renar ti dir li, “Asiz lor mo lake e lor vites mo pou transport twa.” Alor li ti asiz lor lake renar ki ti koumans galoupe atraver danbwa ek montagn telman vit ki pwal ek seve ti pe ronfle dan divan.
Ler zot ti ariv dan vilaz la, tilom la ti ekout konsey renar e li ti al direk dan oberz malang ek mizer e li ti pas enn lanwit pezib. Boner gramaten, renar ti vinn zwenn li avan li ti koumans so vwayaz e ti dir li, “Al drwat divan twa ziska to ariv kot enn sato. Divan sato pou ena enn detasman solda ki pe dormi ek ronfle dan zot somey; pa pran zot kont; al drwat dan sato; kontinie to sime ziska to ariv kot lasam kot zwazo la ete dan enn kazot anbwa; akote pou ena enn volier an-nor; falepa tir zwazo la dan kazot anbwa pou met li dan volier an-nor; si to fer sa, bel dezagreman.” Lerla renar la ti redres so lake; tilom ti asiz lor li e renar ti fons atraver danbwa ek montagn telman vit ki pwal ek seve ti pe ronfle dan divan.
Kot lantre sato, tou ti parey kouma renar ti dir. Tilom ti rantre e dan lasam kot zwazo ti ete, li ti trouv zwazo la dan enn kazot dibwa. Akote ti ena enn volier an-nor ek pre ar volier la ti ena trwa pom ki ti disparet dan zarden lerwa. Li ti fer lespri travay, “Pa kapav fer fos amenn enn zwazo an-nor dan enn kazot malang-malang.” Alor, li ti ouver kazot, pran zwazo pou met li dan volier an-nor. Lerlamem zwazo la ti larg enn kriye sitan for ki somey solda ti kase. San perdi letan zot ti may tilom ek amenn li divan lerwa. Lelandime gramaten tribinal lerwa ti ziz li. Apre ki ti finn ekout tou evidans, tribinal ti rann so verdik: kondanasionamor. Amwen, amwen! Si li ti donn lerwa enn seval an-nor ki ti kapav galoup osi vit ki divan, lerla li ti pou kapav gagn lavi sov. Anplis li ti pou gagn zwazo an-nor pou li.
Li ti repran larout. Li ti tris ek dekouraze kan li ti retrouv so kamarad renar ki ti dir li, “To trouve ki arive kan to pa ekout bon konsey. Me mo pa pou abandonn twa. Mo pou ed twa pou gagn seval an-nor si to ekout bien mo konsey. Al drwat divan twa ziska to ariv kot sato kot seval la so lekiri ete. Akote to pou trouv palfrenie pe ronfle. San fer tapaz pran seval la. Tansion twa! Atas so vie lasel ankwir; evit lasel an-nor ki akote.” Lerla tilom ti asiz lor lake renar e zot ti travers danbwa ek montagn telman vit ki pwal ek seve ti pe ronfle dan divan.
Tou ti al dapre lord. Palfrenie ti pe rofle e so lame ti poze lor lasel an-nor. Kan tilom ti get seval an-nor li ti sagren parski pou li pa ti kapav met enn vie lasel ankwir lor enn zoli seval an-nor. “Bizen donn li the best! Samem so yes!” Ler li ti trap lasel an-nor, palfrenie so somey ti kase e li ti koumans irle. Enn ta solda ti tom lor tilom, ti may li; lelandime ti pas li lakour lerwa ki ti don so santans: kondanasionamor. Me, me, me. Si li ti reysi amenn zoli prenses divan lerwa, so lavi ti pou sov e anplis li ti pou gagn zwazo ek seval an-nor kom rekonpans.
Lerla li ti repran larout dan latristes. Me vie renar ti vinn ver li e ti dir li, “Kifer to pa ekout bon konsey? Si to ti ekout mwa, zwazo ek seval an-nor ti pou dan to lame. Ekout mwa bien. Al drwat divan twa e ler labrim leve to pou ariv kot enn sato. Minwi zis prenses la abitie rant dan saldeben. Al ver li e donn li enn badou. Lerla li pou swiv twa. Me fer bien atansion! Falepa to les li al dir orevwar so papa ek so mama.” Renar ti dres so lake e zot ti travers danbwa ek montagn telman vit ki pwal ek seve ti pe ronfle dan divan.
Ler zot ti ariv kot sato, tou ti pas kouma renar ti dir. Minwi zis prenses la ti rant dan saldeben e tilom ti donn li enn badou. Deswit li ti aksepte pou sove ar tilom me li ti sipliy li ar gro larm dan lizie pou les li al dir orevwar so paran. Okoumansman li ti refize me kan prenses la ti koumans plore for-for, ti tom lor lipie, tilom li pa ti kapav tini. Li ti sede e ti permet prenses la al dir so paran orevwar. Ler zot ti ariv kot lakaz paran prenses bann santinel ti leve e tilom ti revinn prizonie.
Zot ti amenn li divan lerwa ki ti dir li, “Si to’le gagn mo tifi, to bizen kapav dan wit zour plati sa kolinn ki bar mo gete depi mo lafnet.” Kolinn la ti telman gran ki lemonn antie pa ti pou kapav fer li disparet. Tilom ti travay dir pandan set zour me kolinn la ti dir ‘mwa ki la’. Renar ti borde e ti dir li, “Al dormi twa; les mo fer louvraz la.” Ler li ti leve kolinn ti nayba. Tilom ti dan mangann. Li ti al get lerwa pou dir li ki louvraz prop ti finn fini fer ek ki lerwa ti bizen respekte so promes.
Lerwa ti oblize onor so promes e tilom ti pran sime retour ar so prenses. Lerla renar ti vinn ver li pou dir li, “Nou kapav tap touletrwa: prenses, seval ek zwazo.” “Vremem!” tilom ti dir. “Serye net! Me kouma pou fer?”
“Si to ekout mwa bien, ena sime.” Renar ti kontinie. “Kan to al kot lerwa, to dir li, ‘Ala ou prenses.’ Li pou dan lazwa. Lerla to mont lor seval an-nor ki zot pou bizen donn twa, to lev lame pou dir salam. To kas pognedme ar prenses andernie. Nek ris li, met li lor seval e fonn atoutvites.
Tou ti al dapre plan. Lerla renar ti dir tilom, “Kan to ariv kot sato kot zwazo la ete, mwa ek prenses nou pou res kot laport. Twa to rant andan lor to seval pou koz ar lerwa. Kan lerwa sir ki seval la foul korek li pou fer amenn zwazo la. Twa to bizen tini anplas e dir ki to bizen get bien si pa ena trikaz. Zot pou bizen donn twa zwazo la pou to gete. Kouma zot fer sa, chom zwazo la e fonn lor vites.”
Tou ti deroul dapre plan. Kot laport prenses ti mont lor seval e zot ti al dan enn lafore. Lerla renar ti dir tilom, “Aster to bizen touy mwa, koup mo latet ek mo lapat.” Tilom ti refiz touy so bienfeter. Renar ti dir li, “Malgre to refiz fer seki mo pe dimann twa, mo pou donn twa de konsey: premie dabor, pa pey okenn kosion pou tir kikenn dan prizon; deziem dabor, zame pa asiz dan bor larivier.” Lerla renar ti ale. Tilom ti reflesi, “Fasil rapel sa de konsey la.”
Lor so seval ar so prenses li ti ariv dan vilaz kot li ti kit so de frer. Ti ena bel garrbarr. Li ti dimann dimoun ki ti pe arive. Zot ti dir li, “Pe pandi de zom.” Ler li ti vinn pli pre li ti dekouver ki sa de zom la ti so de frer ki ti vinn voler. Li ti dimande si ti kapav fer kiksoz pou sov zot lavi. Zot ti dir li ki sel solision se ki kikenn pey enn gro lamann pou aste liberte sa de voler la. San tike, li ti pey domaz ek lentere e donk so de frer ti gagn zot liberte. Ansam zot tou ti pran sime lakaz.
Ler zot ti ariv kot danbwa kot zot ti zwenn renar premie fwa, ti pe fer telman bon ki de frer la ti dir, “Anou kas enn poz dan bor larivier, manze, bwar ek repoze.” Tilom ti aksepte. Li ti bliye konsey renar. Li ti kas enn poz dan bor larivier. So defrer tret ti pas par deryer, pous li dan raven, koken prenses, seval ek zwazo e zot ti al direk kot zot prop lerwa. Zot ti dir li, “Mazeste, grasa nou prop zefor nou finn reysi amenn tousa pou ou.” Ti ena bel tamasa dan pei. Me seval ti refiz manze; zwazo ti refiz sante e prenses pa ti aret plore.
Tilom ti tom dan fon raven; li ti blese me, so sans, larivier pa ti fon. Me kouma lapant ti glisan li pa ti pe kapav remonte. Renar ti revinn ed li. Malgre ki li ti ankoler, renar pa ti kapav abandonn li. Li ti dir li, “Trap mo lake.” Koumsa li ti reysi ramenn li lao. Lerla li ti rakont tilom kouma so de frer ti finn fer plan pou asasinn li. Lerla tilom ti degize kouma enn mandian e li ti rant dan lakour lerwa. Kouma li ti ariv laba, seval ti rekoumans manze; zwazo ti rekoumans sante e prenses ki aret plore. Li ti al direk kot lerwa pou denons so de frer ki ti gagn pinision ki zot ti merite. Tilom ti marye ar prenses e lerwa ti fer li vinn so prop eritie.
Enn bon bout letan pli tar ler tilom ti pe mars kot danbwa li ti rezwenn renar ki ti sipliy li pou touy li e koup so latet ek so lapat. Sannkoutla li pa ti refize. Mirak! Renar ti vinn enn prens, frer prenses ki ti disparet bien-bien lontan.
BONERE HANS
Ena dimoun ki bien bonere. Tou seki zot fer fini bien. Zame zot konn defet. Zot servolan rwadezer e zot kart joker. Avoy zot dan ler e zot retom lor zot lipie kouma sat; zot redrese e kontinie larout pli vit ki avan. Lezot kapav get zot enn lot manier me bann bonere bien movi ar seki lezot panse. Eski zot konpran gordonn?
Enn sa bann bonere la ti mo vwazen Hans. Apre foul set banane ki li ti finn trime pou so patron, li ti desid pou dimann so patron pey li so foul saler pou ki li kapav retourn kot li pou get so mama. So patron ti dir li, “To enn serviter lwayal ek devoue, Hans. To rekonpans pou bien gro.” Lerla li ti donn li enn boul larzan pli gro ki so latet.
Hans ti atas so saler dan enn gran mouswar ki li ti avoy lor so zepol e san tarde li ti pran sime lakaz. Ar pwa lor so zepol li ti koumans fatige e li ti koumans trenn so lipie. Lerlamem li ti trouv enn dimoun lor enn seval extra frengan. “Ayo!” li ti koz ar limem. “ Sa ki apel lavi. Asiz lor ledo seval. Vadire nou dan konfor nou salon. Pa kogn ar ros; pa iz semel; avanse san zefor.” Hans pa ti realize ki misie lor seval ti tann li bien. Li ti koz ar Hans, “Be Misie, kifer ou pe kraz lapat?” Hans ti reponn, “Ayo, Misie, ki mo pou dir ou? Bel douk. Mo bizen sarye enn gro boul larzan. Li telman lour ki mo oblize bes latet. Lorla li pe fer mo zepol gagn dimal. Misie lor seval ti dir li, “Be anou sanze. Mo donn ou mo seval e ou, ou donn mwa ou fardo.” “Sa enn mari diil. Mo dakor me les mo warning ou. Sa boul larzan la pou fer ou rent ou nam.” Misie la ti desann lor so seval e ti ed Hans monte. Li ti met renn dan enn lame ek fwet dan lot. Ler li ti pe avoy boul larzan lor so zepol, li ti dir Hans, “Si ou’le ki seval la galoup vit, fer enn klik ar ou labous e kriye for ‘ale beta’.
Hans ti ere lor so seval. Li ti dres so ledo, trap renn kare-kare, apiy talon ar vant seval, servi so fwet e seval la ti koumans tigalo. Timama Hans ti soufle enn ler; timama li ti sant so sante prefere.
Kas pa latet do baba,
Les dime okip dime.
Manze, bwar donn jaz baba
Dime pran traka dime.
Enpe pli tar li ti deside pou al enpe pli vit. Li ti fer enn klik ar so labous e li ti kriye ‘ale beta’. Dir ou, seval la ti koumans galoup lekours Medenn. Hans pa ti gagn letan reflesi ki ti pe arive; li ti voltize e ti tom lor so deryer dan bor sime. So seval ti pou ale mem si enn gardien bef ki ti pe akonpagn enn vas pa ti aret li. Bien vit Hans ti revinn limem. Li ti dibout lor so lipie. Li ti bien ankoler kont so seval e li ti dir gardien bef la, “Pa fasil ar sa seval la! Li fer koumadir li kapav zwe sapsiway ar dimoun. Li ti kapav kas mo likou. Mo bizen aksepte ki mo karyer zoke finn aret sek. Mil fwa ou vas. Swadizan seval! Sa bourik la finn zet mwa dan labou, finn gat mo zoli kostim ki aster pe santi pisar. Get ou vas kouma bon; enn plezir mars ar li; anplis li donn dile, diber ek fromaz toulezour. Sa ki apel enn bon zanimo, wi.” Gardien bef la ti dir Hans, “Akoz ou kontan mo vas, akoz mo kontan ed mo prosen, pran mo vas, mwa mo va pran sa bourik ki deklar seval. Mem mo pe perdi, pa fer nanye. Bizen fer zwer ar nou prosen.” “Foul dakor!” Hans ti dir, lazwa dan leker e dan so profon li ti admir bonte sa gardien bef la. Gardien bef ti sot lor seval, ti salie Hans e lor vites li ti disparet.
Hans ti netway so palto, souy so figir ek so lame, repoz enpe e lerla li ti repran sime lakaz ar so vas. Li ti pe panse ki kantite li ti bonere. “Mo zis bizen enn bout dipen e sa fasil gagne. Mo vas li, li pou donn mwa diber ek fromaz. Anplis kan mo swaf, mo pou kapav tir dile pou bwar. Pa bizen plis.” Ler li ti ariv kot enn oberz, li ti manz so dipen e ar kas ki ti reste dan so pos, li ti aste enn ver labier. Apre enn repo bien merite, li ek so vas ti pran sime vilaz kot so mama ti reste. Amizir soley ti pe monte dan lesiel, lasaler ti pe donn bal. Ler li ti ariv kot enn gran karo pikan ki ti pou pran li plis ki enn-ertan pou traverse, li ti pe gagn extra so e li ti pe gagn telman swaf ki so lalang ti pe kol lor so pale. “Mo bien bonere mwa. Mo ena tou. Mo pe gagn swaf? Mo nek ena pou tir dile vas pou tengn mo laswaf.” Li ti atas so vas ar enn siko, tir so kasket ankwir pou ramas dile vas ladan. Li ti ris tetinn vas me pa ti ena enn sel gout dile. Vas la ti sek net. Hans pa ti panse pou chek sa.
Ler li ti pe manipil tetinn vas la kouma enn veritab gopia, vas la ti sap lor kal e ar enn koutpie li ti avoy Hans dan karo pikan. So lasans dan li, enpe pli tar, enn bouse ti pe pase. Li ti pe sarye enn koson dan enn brouet. “Ki pe ariv ou misie?” li ti dimande ler li ti ed Hans pou dibout lor so lipie. Plengn-plengne Hans ti rakont so zistwar; kouma so lagorz ti sek e kouma so vas ti pli sek ankor. Lerla bouse la ti donn li enpe labier pou bwar. “Bwar sa matlo. Ou vas tro vie pou donn dile. Li zis bon pou labatwar.” “Ayaya!” Hans ti dir. Li finn bien koken mwa. Pran mo seval pou donn mwa enn vas sek net. Ki mo pou fer aster? Si mo avoy li manze, li pa pou bon pou manze. So laviann pou dir kouma karotsou. Si li ti enn koson gra kouma seki ou pe sarye dan ou brouet, ti kapav servi so laviann pou fer sosis. Ayo, douk lor mwa!” Bouse la ti reponn, “Mo sagren ou. Akoz sa mo pou donn ou mo koson gra e mo pou pran ou vas sek san valer. Ki’a fer, bizen ki nou ed nou prosen.” Hans ti remersie li pou so bonte ek so lespri sakrifis; li ti donn li so vas; ti tir koson la dan brouet; ti atas enn lakord ar so lapat e li ek so koson ti repran sime vilaz so mama.
Mem si li ti finn gagn detrwa kontrayete, aster li ti sir ki so desten bonere pa ti finn kit li. Sirtou ki so konpagnon aster ti extra siper.
Lor so sime li ti zwenn enn zans bitasion ki ti pe sarye enn lezwa, enn zoli lezwa blan. Lom la ti aret li pou dimann li ler. Zot ti koumans koz-koze e Hans ti rakont li ki kantite li ti bonere, ki kantite lasans li ti ena e kouma so lavi ti dan zar. Lerla lom la ti rakont so zistwar. Li ti pe amenn enn lezwa pou fet enn batem. “Nek gete kouma li ferm. Li ena zis wit semenn e li kouma enn lezwa trwa mwa. Sa kan kwi li, li pou larg boukou bon lagres zite. Enn zanimo bien nouri.” “Vremen,” Hans ti dir apre ki li ti finn estim so pwa. “Me mo koson bien pli gra.” Lerla lom la so figir ti sanze. “Get sa, ou enn bon dimoun. Mo pa’le ou gagn problem. Nou bizen ed nou prosen. Ena lamerdman pli divan. Dan vilaz kot mo sorti, finn ena enn vol koson. Lapolis pe rod bann voler. Mo gagn lenpresion ki sa koson la sorti dan park enn gran dimoun dan vilaz. Garavou si zot may ou! Zot pou zet ou dan lamar. Ou konn naze?”
La, Hans ti krake. “Silvouple misie, ed mwa. Mo pa konn nanye lor lorizinn sa koson la. Posib li sorti dan park enn gran dimoun dan vilaz kot ou sorti. Ou ou konn sa landrwa la bien. Meyer ou pran mo koson e donn mwa ou lezwa.” “Kisasa? Mo zoli lezwa blan kont enn sal koson, enn koson kikfwa koken. Ena kees ladan. Me pa fer nanye. Nou bizen ed nou prosen ki dan pens. Pa fer nanye. Mo pran perdi.” Li trap lakord koson e kontinie so sime. Hans ti konsider ki li ti finn fer enn bon biznes profitab. “Ala mo bonere la! … Enn bon kari lezwa; enn bon stok lagres lezwa; zoli plim blan pou mo lorye. Ala mo bonere la! Mama ki pou kontan. Kisannla rod koson. Viv lezwa. Mil fwa lezwa.”
Li ti ariv dan enn lot vilaz kot enn fiter sizo ti pe travay ek sante anmemtan.
Atraver karo, atraver montagn
Mo konn fer biznes, mo pa fer lakagn.
E lemonn antie dir mwa namaste
Partou kot mo’ale. Mwa ki bonere.
Hans ti diboute, get li pandan enn bon bout letan e apre li ti dir li, “Eh misie, ou paret dan bien; ou paret kontan ou travay.” “Wi”, lotla ti reponn. Mo metie vo lor. Sak fwa mo plonz lame dan mo pos, plen pitay sone. … Eh, kot ou finn gagn sa zoli lezwa la?
“Mo pa finn aste sa. Mo ti donn enn koson pou gagn li.”
“Kot ou ti gagn koson la?”
“Mo ti donn enn vas.”
“Kot ou ti gagn vas la?”
“Mo ti donn enn seval.”
“E seval la?”
“Mo ti donn enn boul larzan pli gro ki mo latet.”
“Boul larzan? Kot ou ti gagn sa?”
“Mo lapey pou set an travay dir.”
“Mo trouve ou konn debrouy ou difil bien,” Fiter sizo ti dir li. “Aster si ou kapav trap pogne lamone dan ou pos, ou pou kas tou rekor.”
“Bien vre sa! Me kouma pou fer?”
“Fasil sa! Fit sizo kouma mwa. Tou seki ou pou bizen se enn ros ki servi kouma lamel. Leres pou vinn par zotmem. Ala enn ki preske nef. Enn pri spesial pou ou. Pa plis ki pri enn lezwa. Dakor?”
“Eh mo bon misie, ou pe ofans mwa kan ou koz koumsa. Ou bien bon, ou pe donn mwa bon lespri. Ou konsey pe fer mwa vinn enn dimoun plis bonere ki bonere. Met lame dan pos pou trap pogne lamone. Mo rev sa. Mo lavi sa. Hen, pran mo lezwa.” Fiter sizo ti donn li enn vilen ros ordiner ki li ramase dan bor sime. “Pran sa. Se enn ros mirak sa. Ar sa ou kapav fer enn vie koulou rouye koupe kouma enn bistouri.”
Hans so leker ti dan lazwa. Li ti panse ki so zetwal ti bien for. San okenn zefor dimoun vinn ed li pou li vinn ris. Bonere kouma li peyna de.
Apre enn long lamars li ti fatige ek fen. Pou lemoman so pos ti kanze e so ros ti pe vinn deplizanpli lour. Ti difisil kontinie marse. Ler li ti ariv kot enn larivier, li ti al dan bor pou bwar dilo ek repoze. Li ti poz so ros akote li me ler li ti pe bese pou bwar dilo, so lekor ti tap ar ros la ki ti roule, tom pouf dan dilo. Ros la ti koul dan fon. Hans ti get li koule. Li pa ti tris. Okontrer, li ti sot lor so lipie e ti koumans danse. Apre li ti tom lor so zenou pou remersie lesiel ki ti liber li e ti fer so fardo disparet.
“Personn pa pli bonere ki mwa!”
Lor vites li ti al lakaz so mama pou rakont li ki li, Hans, limem dimoun pli bonere lor later.
JORINNDA EK JORINNDEL
Enn fwa dan enn pei, ti ena enn vie sato omilie enn danbwa som ek misterye e dan sato la enn vie sorsier ti pe viv. Sa sorsier la ti ena pouvwar pou sanz laparans kouma ek kan li anvi. Toutlazourne swa li ti anvole kouma enn ibou, swa li ti rant dan tou ti kwen kouma enn sat. Me aswar li ti toultan repran so form normal. Kan enn zennom ti koste san pie ar sato la li ti paralize e ti enkapab bouze ziska li ti vinn liber li. Li ti kas sor zis si zennom la ti promet ki zame li pa ti pou revinn pre ar sato la ankor. Me si enn zennfi ti koste san pie ar sato la, vie sorsier la ti fer li vinn enn zwazo, ti met li dan enn volier ki li ti anpandan dan enn lasam dan sato la. Antou ti ena set san volier ki ti pe anpandan dan sato la e dan sak volier ti ena enn extra zoli zwazo.
Dan sa pei la ti ena enn zoli mamzel ki ti apel Jorinnda. Li ti pli zoli ki tou bann zoli tifi lor later. Enn zenn berze ki ti apel Jorinndel ti extra kontan li e zot ti deside pou marye. Enn zour zot ti al mars-marse dan danbwa pou ki personn pa deranz zot. Jorinndel ti dir, “Falepa nou koste tro pre ar sato vie sorsier.” Sa tanto la, tou ti zoli otour zot. Bann dernie reyon soley ti pe ekler tron bann pie ki ti pouse dan touf bwison; bann perdri ek tourtrel ti pe sante lor bann pie mens ek flexib.
Jorinnda ti asize pou admir soley kousan; Jorinndel ti asiz koste ar li. Toulede zot leker ti lour, vadire kiksoz ti pou separ zot pou toultan. Kouma zot ti mars enn long bout sime dan danbwa, zot nepli ti kone ki sime pou pran pou retourn lakaz.
Soley ti pe desann lor vites e lamwatie serk lor ti deza deryer kolinn. Ler Jorinndel ti get deryer li, li ti realize ki san kone zot ti asiz pre ar miray sato vie sorsier. Enn lafreyer ti chombo li; li ti pali e li ti pe tranble. Letansa Jorinnda ti pe sante.
Tourtrel pe sant dan touf lerb tris,
Ayo mama! Ayo papa!
Kot to finn ale mo gate?
Vinn souy mo lizie tris.
Enn kou so sante ti arete. Jorinndel ti tourn so latet pou gete kifer. Jorinnda ti vinn enn rosignol. So sante ki vinn enn ‘kwikwi’ tris. Enn ibou ar lizie dife ti fer zot letour trwa fwa e trwa fwa ti grogne: “groououu, groououu, groououu!”
Jorinndel pa ti kapav bouze; li ti kouma enn stati ros; li pa ti kapav ni plore, ni koze, ni bouz so lame-lipie. Enn kou soley ti fonn deryer kolinn e marenwar ti anvlop tou. Ibou la ti al dan enn bwison e enn timama apre vie sorsier ti paret. Li ti kouler lamor e so gro lizie fer per ti fixe Jorinndel. So nene ek manton kourbe ti preske zwenn divan so labous. Li ti mirmir enn zafer, ti trap rosignol la e ti disparet. Pov, pov Jorinndel ti trouve seki ti pe arive me li pa ti kapav fer nanye. Li pa ti ni kapav koze, ni kapav bouze. Apre enn ti bout letan, vie sorsier la ti retourne. Li ti sant so sante ar enn lavwa anrwe:
Kan zwazo may dan lakol,
Ek so desten dan lazol,
Tini-tini! Pil anplas!
Kan jadou finn fer louvraz
E lasenn finn fer ravaz,
Fonndos! Fonndos! Vit deklas!
Enn kout sek Jorinndel ti retrouv so mwayen. Li ti azenou divan sorsier la e ti sipliy li, “Rann mwa mo Jorinnda!” Sorsier la ti larg enn gran riye foutan; li ti dir Jorinndel ki zame li pa ti pou retrouv Jorinnda. Apre, li ti fou li sek, vir so ledo, ale.
Jorinndel ti fer lapriyer; ti plore; ti fer dey dan vid. Li ti pe koz ar limem, “Ki pou ariv mwa aster?” Kouma li pa ti anvi retourn dan so vilaz, li ti prefer al viv dan enn lot vilaz ki ti bien bizar. Li ti gagn travay gardien mouton. Souvan li ti al fer enn letour parti kot sato la dan lespwar ki li ti pou retrouv so bieneme me san sikse. Pa ti ena okenn tras Jorinnda.
Enn swar li ti fer enn rev. Dan sa rev la li ti dekouver enn zoli fler mov e dan so sant ti ena enn perl extra rar; li ti kas fler la e ler li ti rant dan sato vie sorsier ar fler la dan so lame tou seki li ti touse ti revinn normal. Koumsa li ti regagn so Jorinnda.
Kouma li ti leve lelandime gramaten, li ti rod so fler mirak partou, lor montagn, dan vale. Pandan wit zour li ti bat lamok me lor neviem zour, boner gramaten, li ti zwenn zoli fler mov ar enn gro gout laroze omilie. Gout laroze la ti parey kouma enn perl mahapresie. Li ti kas fler la e ti koumans so long vwayaz lanwit-lizour ziska ki li ti ariv kot sato la.
Li ti penetre dan serk san pie san ki sa ti afekte li. Ler li ti reysi mars ziska laport, li ti extra ere. Kan li ti tous laport la ar so fler, laport la ti ouver angran. Li ti travers lakour; li ti dres so zorey pou ekout zwazo sante. Li ti tann enn koral zwazo pe sante. Enpe pli tar li ti rant dan lasal kot sorsier la ti pe asize e otour li ti ena set san enn zwazo ki ti pe sante, sakenn dan so volier. Kan vie sorsier la ti trouv Jorinndel li ti extra araze. Li ti kriye kouma enn lisien anraze me li pa ti kapav koste ar Jorinndel parski fler mirak la ti ranz enn boukliye envizib otour zennom la. Jorinndel ti get partou me kouma ti ena rosignol par santenn li pa ti kapav kone lekel ti Jorinnda. Ler li ti pe reflesi ki pou fer, li ti remarke ki vie sorsier la ti souk enn volier e ti pe rod kit lasal la anvites. Li ti pik enn lekours e ti tous volier la ar so fler e ala Jorinnda ti pe dibout divan li. Li ti may Jorinndel ar so de lebra. Ala li ti zoli la. Pli zoli ki zoli. Zoli kouma toultan li ti ete.
Lerla li ti tous tou bann lezot zwazo ar so fler e lasal la ti ranpli ar zoli zennfi. Jorinnda ek Jorinndel ti retourn dan zot vilaz kot ti selebre zot maryaz. Ti ena boukou maryaz dan bann vilaz avwazinan parski bann mamzel ki ti disparet ti retrouv zot bieneme.
MIZISIEN ANBILAN
Enn fwa dan enn pei ti ena enn fermie drwat ek onet ki ti ena enn bourik ki ti finn travay pou li pandan boukou banane. Amizir letan pase, bourik la so laz ti pe ogmante e amizir so laz ti pe ogmante so lafors travay ti pe diminie. Fermie la ti pe koumans fatige nouri enn zanimo ki nepli ti pe kapav reponn lapel. Li ti pe koumans fer lespri pou avoy li manze. Bourik la ti koumans santi lay e li pa ti atann toufann desann lor li. Dousma, san tapaz li ti glise-ale dan direksion Anvil. Li ti panse ki laba li ti pou kapav gagn so lavi dan zwe lamizik.
Apre ki li ti finn vwayaz enn bon distans, li ti zwenn enn lisien dan bor sime ki ti pe mank ler, koumadir li ti finn fek galoup enn mil. Li dimann lisien la, “Kifer to mank souf koumsa, matlo?” Lisien la ti reponn, “Ki mo pou dir twa? Mo bourzwa ti rod kraz mo latet parski mo nepli kapav lasas pou li. Mo finn bizen tire pou sov mo lavi. Mo pa kone ki bizen fer pou gagn enn bouse manze.” “Si mo per ki to la! Vinn ar mwa, nou’al Anvil e laba kouma mwa, mo sir to pou gagn to lavi dan zwe lamizik.” Lisien la ti trouv sa lide la extra korek e toulede ti avanse tipa-tipa.
Enpe pli lwen zot ti trouv enn sat ki ti pe asiz omilie sime ar enn figir lanterman. Bourik ti dir li, “Ayo maser, kifer ou fer koumadir lesiel finn tom lor ou latet?” “Ki mo pou dir ou, mo frer? Vremem lesiel finn tom lor mo latet. Akoz mo nepli kapav galoupe pou may lera, mo patronn finn fer plan pou plonz mwa dan enn bake dilo bouyant. Enn sans mo finn reysi sove. Me aster mo pli dan pens parski mo pa kone ki pou fer pou gagn enn bouse manze.” Bourik ti dir li, “Samem to traka? Vinn ar nou Anvil. Dan lamizik ki ena lavenir.” Sat la ti sot lor sa sans la e touletrwa ti pran sime Anvil.
Pli tar ler zot ti pe pas kot enn laferm zot ti zwenn enn kok ki ti pe dibout lor laport lantouraz. Li ti pe larg enn lavwa tenor ar tou so lafors. “Formidab!” bourik la ti dir. “Ki ou sante la pe dir?” Kok la ti reponn, “Mo pe anonse ki zordi pou fer botan e li ideal pou met lenz sek deor. Olie remersie mwa, madam la finn dimann kwizinie sot mo likou pou fer enn bon kari pou bann envite seswar.” “Move sovaz la!” bourik ti dir. “Pa fer nanye. Vinn ar nou, nou al Anvil e ansam nou va mont enn lekip mizisien-santer. Ena bel lavenir ladan.” Kok ti dir, “Foul dakor!” e toulekat ti pran larout Anvil.
Kouma Anvil ti ankor lwen e lanwit ti pe tonbe, zot ti rant dan enn ti danbwa pou pas lanwit. Bourik ek lisien ti kas enn poz anba enn gran pie; sat ti mont lor enn brans; e kok, ki ti panse ki pli li ti mont lao pli li ti pou ansekirite, ti anvole, ti mont lao net. Kouma ti so labitid, avan li ti dormi, li ti chek enn kou partou pou gete si tou ti korek. Lerlamem li ti trouv enn lalimier pe briye dan lwen. “He vouzot”, li ti dir. “Pa tro lwen laba ena enn lakaz. So lalimier vizib depi isi.” “Si koumsa”, bourik ti dir, “Anou sanz mouyaz. Pa kapav apel nou pie senketwal.” Lisien ti azoute, “Pa manti! Sirtou ki mo bien bizen enn bon lezo anrobe ar enpe laviann.” Toulekat ti pran direksion lalimier ki ti pe grosi e vinn pli for amizir zot ti pe apros li. Alafen zot ti ariv kot enn lakaz kot enn geng voler ti pe reste.
Bourik ki ti pli ot ti al ver lafnet pou gete ki ti pe pase andan. Kok ti dimande, “He Misie Bourik, ki ou pe trouve?” Bourik ti reponn, “Ena enn latab ranpli ar bon zafer e bann voler pe asize, manze, amize.” “Enn plas ideal pou nou, to pa kwar?”, kok ti dir. “Wi, si nou kapav rant andan.” Bourik ti dir. Zot ti met latet ansam pou tir enn plan. Ti bizen fer bann voler sove pou kapav pran zot plas. Zot ti fer lespri travay e finalman zot ti gagn zot plan. Bourik ti dibout lor so lapat deryer e li ti apiy so lapat divan lor lafnet; lisien ti mont lor so ledo; sat ti mont lor latet lisien e finalman kok ti anvole al poz lor latet sat. Ler tou ti fini regle, ti ena enn signal e zot tou ti koumans zot lamizik. Bourik ti braye, lisien ti zape, sat ti miole e kok ti sante. Enn kou zot tou ti defons vit lafnet e ti rant dan lakaz. Ti ena enn tapaz efreyan. Deza konser kakofonik ti pe fer zot gagn tarrtarri me ler demon lanfer ti desann lor zot, ti defons lafnet, ti kraz partou, lipie ti bat dan mole, zot ti kas-pikan, ti fonndos net. Zot ti depas zot lonbraz dan galoupe.
Kan lespas ti prop net, nou group mizisien ti asize, ti balye karo, ti netway lasiet prop. Zot ti manze vadire zot ti pe plen zot vant pou enn mwa. Kan zot boyo ti bien ranpli sakenn ti rod so ti kwen konfortab pou dormi. Bourik ti swazir enn ta lapay dan lakour; lisien ti dres so lekor lor enn tapi deryer laport, sat ti rod enn ti kwen so pre kot dife e kok ti al lor enn travers pre kot plafon. Fatig vwayaz ek vant ranpli ti ris zot dan enn somey profon.
Ver minwi ler bann voler la ti trouve ki tou lalimier ti tengn, zot ti koumans panse ki kikfwa zot ti sove enpe tro vit. Enn parmi zot ki pa ti kapon ditou ti desid pou al gete ki ti pe pase dan lakaz la. Kouma tou ti trankil, li ti rant dan lakwizinn; li ti tat-tate ziska li ti trouv enn zalimet pou alim enn labouzi. Ler li ti trouv lizie sat ki ti pe briye, li ti kwar enn labrez sa. Li ti fons zalimet dan lizie sat ki ti kriye ar laraz e ti grif so figir. Kan sa ti ariv li, li ti pik enn lekours ver laport, ti tap ar lisien ki ti mord so mole. Ler li ti pe travers lakour, li ti tap ar bourik ki ti fou li enn koutpie penalti dan so deryer. Tou sa tapaz la ti lev kok ki ti kwar soley pe leve. Li ti larg enn kriye avion-areaksion ki ti kapav fer bonom loulou pet dan so kalson. Voler la ti panike e ti retourn kot so bann kamarad. Koze li pa ti pe kapav koze. Zot ti kalme li. Lerla li ti rakont zot kouma enn dainn ti desir so figir ar so long zong; kouma enn mons deryer laport ti pwagnard li dan so mole; kouma siklop ti pik penalti ar so deryer e kouma Lisifer limem ti kriye lasasen. Bann voler ti desid pou sanz baz.
Kouma nou group mizisien anbilan ti trouv lakaz la dan gou zot ti desid pou fer li vinn zot baz.
Dapre dernie nouvel dan LAGAZET SIFON BLE zot touzour laba.
VIE SOULTAN
Enn fwa dan enn pei ti ena enn gardien zanimo ki ti ena enn vie lisien ki ti apel Soultan. Lisien la ti telman vie ki li ti perdi tou so ledan. Enn tanto, gardien la ek so madam ti pe dibout divan laport zot lakaz. Misie la ti dir so madam, “Dime mo pou tir enn kout bal lor Soultan parski pe nouri li pou nanye. Li tro vie pou travay.” “Ayo mo bonom, pa fer sa. Soultan depi boukou banane finn okip nou lakour ek nou zanimo. Less li viv ziska Bondie ramas li.” Gardien zanimo la ti reponn, “Mo kone li finn fer enn bon travay e nou finn bien nouri li akoz sa. Aster li pa vo nanye. Voler pa per li. Ledan li pa ena. Peyna diskision! Li bizen mor. Dime so dernie zour.”
Pov Soultan ki ti pe alonze pre ar bannla ti tann tou. Apre ki soley ti kouse, li ti al get so kamarad Loulou pou rakont li so problem. Loulou ti dir li, “Rilax! To kone ki to patron ek so madam al dan karo boner toulegramaten. Zot amenn zot zanfan ar zot e zot poz li dan lonbraz kot baraz pandan ki zot travay. Twa res koste ar zanfan la e fer koumadir to pe vey li. Mwa mo pou sorti dan bwa, souk zanfan la, sove. Twa to fons lor mwa. Mo pou poz zanfan la anba e twa to retourn li kot so paran. Zot pou kwar to enn bon gardien ki finn sov zot zanfan.” Soultan ti dakor.
Lelandime, tou ti deroul dapre plan. Loulou ti souk zanfan, gardien ek so madam ti kriye osekour, Soultan ti fons lor Loulou ki ti larg zanfan la anba; Soultan ti retourn zanfan la ar so paran. Gardien la ti kares latet Soultan e ti dir, “To enn bon toutou twa. Mo pou okip twa kouma to okip mo zanfan”. Soultan so lavi ti dan goun.
Detrwa zour pli tar Loulou ti rann li enn vizit kourtwazi e ti dir li, “Mo bon dalon, to bizen ed mwa kouma mwa mo ti ed twa. Ler mo pe atak enn annyo, get lot kote.” “Nowe”, Soultan ti dir, “Mo bizen fer mo devwar.” Loulou ti kwar ki Soultan ti pe badine e lememswar li ti borde pou manz laser tann. Me Soultan ti fini prevenir so patron e ler Loulou ti pe vey seke li ti gagn enn gro kout baton lor so latet.
Loulou ti mari manga. Li ti apel Soultan tret-nimakarram. Li ti fit so kouto vanzans. Lelandime gramaten li ti dimann Koson Maron rod lager ar Soultan. Soultan li pa ti ena personn pou ed li apart enn vie sat trwa lapat. Koson Maron ti donn Soultan randevou dan enn ti danbwa e vie lisien la ti desid pou fer fas ar led enn vie sat trwa lapat ki ti pe bwate toultan e ki ti toultan dres so lake drwat lao.
Loulou ek Koson Maron ti lor baz boner e ler zot get sat trwa lapat ar lake drese drwat anler, zot ti kwar li ti pe sarye enn lepe pou Soultan. Sak fwa ki li ti kaspat, zot ti kwar li ti pe ramas enn ros pou avoy lor zot. Zot ti koumans gagn per. Koson Maron ti al kasiet deryer enn bwison e Loulou ti mont lor enn pie. Ler Soultan ek Sat ti arive dan landrwa randevou, zot pa ti trouv personn. Me Koson Maron pa ti konn kasiet kouma bizen. So de zorey ti paret lao bwison la. Ler li ti sakouy enn zoret, sat ti kwar ki enn lera ti kasiet deryer touf. Li ti fransi lor li ek ti desir so zorey akout grif. Koson Maron ti kas-pikan, tire e anmemtan li ti kriye, “Veritab koupab lor pie.” Soultan ek Sat ti lev lizie lao e zot ti trouv konper Loulou. Loulou ti dekonserte. Li ti promet ki li ti pou aret fer kanay e pou viv dan lakorite avek Soultan.
LAPAY, LABREZ EK ZARIKO-TANN
Enn fwa dan enn pei, ti ena enn vie bonnfam ki ti kas enn ti pagne zariko-tann e li ti anvi fer enn bon toufe-sek. Li ti alim dife dan so foye e pou pa perdi letan, li ti servi enn pogne lapay pou alim dife la. Ler li ti pe prepar zariko-tann la, enn ti sape, ti tom anba akote enn bout lapay. Pli tar enn labrez ti sote e ti tom akote lapay ek zariko tann. Lapay ti koumans konversasion, “Eh matlo, kot zot sorti?” Labrez ti reponn anpremie, “Mo finn fransi depi dan dife. Sinon dife lor mwa. Mo ti pou vinn lasann.” Zariko-tann ti rakont so zistwar. “Mo finn reysi sap dan pagne. Sinon mo ti pou fini dan karay.” “Mo’si parey.” Lapay ti dir. “Si mo pa ti konn debrouy mo difil, mo ti pou fini dan dife kouma mo bann ser-frer.”
Labrez ti dimande, “Be, ki nou fer aster?”
Zariko-tann ti reponn, “Nou finn gagn sans sap dan lamor. Aster nou bizen toultan marye-pike pou fer fas problem ziska ki nou al dan enn lot pei kot dife pa pou rod manz nou.”
Touletrwa ti dakor e ansam zot ti pran sime Lavenir. Apre plizier zour, zot ti ariv kot enn ti rwiso me pa ti ena pon pou traverse. Ki pou fer? Lapay ti gagn enn gran lide. “Mo pou dres mo lekor atraver dilo e zot kapav travers dilo lor mwa,vadire enn pon.” Li ti redi so lekor depi enn kote rwiso ziska lot kote. Labrez, ki ti kontan deklar fanor, san tike ti koumans traverse. Ler li ti ariv omilie, li ti tann dilo pe ronfle anba so lipie e li ti gagn per. Li ti blok anplas. Akoz labrez ti res anplas lor lapay, lapay ti koumans brile; li ti kas ande. Lapay ek labrez ti tom dan dilo e ti fonn dan enn gran ‘shshiii!’ Zariko-tann ki ti res dan bor dilo ti trouv tousa bien komik. Li ti gagn telman riye ki so vant ti eklate. So lasans dan li, enn tayer, ki ti pe rod travay, ti pe pas par la. Li ti enn bon dimoun. Li ti gagn sagren ler li ti trouv zariko-tann ar vant ouver. Ar so zegwi ek difil, li ti koud so vant. Me kouma li ti ena zis enn bren difil ver tann, li pa ti kapav fer enn lot manier.
Akoz samem zariko-tann ena difil ver tann de kote.
ROZ-NATIR
Enn fwa dan enn pei, ti ena enn lerwa ek enn larenn. Dan zot pei ti ena boukou fe ek sorsier. Larenn ek lerwa ti ena tou: bon manze, zoli lenz, gran karos pou promne, gran-gran sato me enn gran sagren ti pe pez zot nam. Malgre plizier lane maryaz zot pa ti ena zanfan e sa ti pe anpes zot viv bien. Enn zour ler larenn la ti pe mars-marse dan bor lamer, li ti trouv enn ti pwason ki ti pe debat lor disab. Li ti ramas pwason la e li ti remet li dan dilo. Avan li ti naze, ale, pwason ti lev so latet andeor dilo e ti dir larenn la, “Mo kone kifer ou tris me pa traka. Biento ou pou gagn seki ou dezir plis. Ou pou gagn enn tifi.”
Nef mwa pli tar larenn ti gagn enn tibaba, enn tifi. Li ti extra zoli. Lerwa ti desid pou fer enn gran fet pou so batem. Li ti envit fami, bann gran dimoun, bann kamarad ek bann vwazen. Madam larenn pa ti tro dakor. “Koko”, li ti dir, “To finn bliye bann fe ki pou beni lavi nou tifi.” Ti ena trez fe dan sa pei la e larenn ek lerwa ti ena zis douz pla an-nor pou donn zot manze. Akoz sa zot ti oblize envit zis douz fe e bliye treziem la. Douz fe la ti vini zour batem. Zot ti met manto rouz, kap rouz ek soulie talon rouz. Dan zot lame ti ena enn baget mazik blan. Kan fet ti fini touledouz ti fer letour berso tibaba e sakenn ti donn li so prop benediksion. Zis kouma onziem ti fini donn so benediksion, ti ena enn gran tapaz dan lakour. Treziem fe ki pa ti envite, ti debarke. Li ti met enn manto nwar, kap nwar ek soulie nwar. Li ti pe sarye enn balye. Li ti vinn direk dan lasal kot tou bann envite ti ete. Li ti repros larenn ek lerwa parski zot pa ti envit li. Li ti fini prepar so vanzans. “Kan sa tifi la gagn kenz an enn zegwi pou bles li e pou touy li.” Lerla douziem fe ti vinn kot berso la. Li ti dir, “Mo baba, mo pa kapav efas sa malediksion la me mo kapav diminie so lafors. Kan to gagn kenz an zegwi pou pik to ledwa me li pa pou touy twa. Li pou andormi twa pandan san an.”
Malgre tou, lerwa ti kwar ki li ti pou kapav anpes aksidan la arive. Li ti donn lord pou detrir tou bann zegwi dan rwayom. Amizir letan ti pe pase tou bann benediksion ti vinn realite. Prenses la ti vinn enn bon, zoli tifi entelizan. Tou dimoun dan rwayom ti apresie ek kontan li.
Zour so laniverser kenz an ler li ti pe promne dan sato, li ti ariv kot enn vie latour. Ti ena enn leskalie sere ki ti mont ziska enn gro laport dibwa masif. Li ti pous laport la pou rantre. Kouma li ti tous laport la li ti ouver angran. Andan ti ena enn vie bonnfam ki ti pe trikote. “Bonzour Gramama! Ki ou pe fer koumsa?” Bonnfam la ti reponn, “Mo pe trikot enn shal pou Prenses Roz-Natir pou so laniverser kenz an. Me mo anretar akoz mo lizie ki trouv som.”
“Mo kapav ed ou?”
“Ou konn trikote?”
“Non, montre mwa.”
“Tansion, zegwi la bien pwent.”
Apenn Prenses Roz-Natir trap zegwi la, li ti pik so ledwa e li ti tonbe, dormi. Anmemtan tou imen, zanimo ek lezot kreatir dan sato ti tom dan enn somey profon. Larenn, lerwa, mazordom, serviter, palfrenie, kwizinie, zardinie, boy, seval, lisien, sat, volay, ensek, tou ti plonz dan enn somey profon. Ena ti pe dormi dibout; ena ti pe asize; enn serviter ki ti koken enn grog pou goute ti dormi ar ver kot so lalev; rotiswar lor lekel ti ena enn koson maron ti aret tourne sek. Ti ena zis enn gran ronfleman somey profon.
Ar letan enn gran baraz pikan loulou, bougenvilea, pikan raket, kanpes ek vieyfi ti pouse otour sato la e zot ti pe monte mem ziska ki sato la ti vinn envizib. Me zistwar Prenses Roz-Natir ti vinn deplizanpli vivan. Andire divan ti pe sarye zistwar la; bann ensek ek bann zwazo ti pe nouri li; ek lapli-soley ti pe gard li dan memwar later. Boukou zennzan ki ti tann sa zistwar la ti pe sey travers baraz pikan me zot ti pe zwenn tase.
Enn zour, san an pli tar, enn prens ti tann sa zistwar la e li ti deside, kotkekout, pou al gete ar so prop lizie. Dimoun ti dir li pa fersa; ena lamor ladan. Me nanye pa ti kapav aret li. Amizir li avanse, pikan ti pe vinn petal e li ti trouv limem dan enn gran zarden ranpli ar fler tou kouler. Otour li ti ena dimoun ek zanimo dan profon somey. Li ti trouv seki ti pe dormi dibout; seki ti pe asize; li ti trouv enn serviter ar enn ver kot so lalev; li ti trouv enn rotiswar lor lekel ti ena enn koson maron. Ti ena enn gran ronfleman somey profon.
Li ti explor partou ziska ki li ti ariv dan vie latour e la lor enn divan li ti trouv pli zoli mamzel lor later. Li ti telman zoli ki prens la pa ti kapav reziste lanvi poz so lalev lor lalev Prenses Roz-Natir. Premses la ti ouver so lizie, fer enn sourir e enn kou tou dimoun ek kreatir dan sato la ti leve e lavi ti rekoumanse normalman.
Ti ena enn gran maryaz. Mem mo pa ti envite, mo ti frode, rantre me enn serviter ti may mwa. Enn bon koutpie dan mo deryer ti avoy mwa isi pou mo rakont zot sa zistwar la.
ZISTWAR ENN LISIEN EK ENN MWANO
Enn fwa dan enn pei, ti ena enn lisien ki ti travay pou enn gardien zanimo. Gardien la ti bien foupamalis e li pa ti pran so lisien kont ditou. Manze li pa ti panse pou donn li. Enn zour lisien la ti plen ar li e li ti desid pou al rod enn lot kalite lavi. Li ti dan dezaspwar. Lor sime li ti zwenn enn mwano ki ti dimann li, “Kifer ou tris koumsa?” Lisien la ti repon, “Boukou zour mo pa finn gagn manze. Mo pe gagn feb.” Mwano ti dir li, “Nek swiv mwa, ou pou rans manze.” Mwano ti fer li pran sime lavil e laba zot ti aret kot enn bouse. Mwano ti dir lisien la, “Kal dan kwen, mo pou bek-bek sa bout laviann lor letazer la, fer li tonbe, twa to gob li e lerla nou tir.” Zot ti reysi zot plan me apre ki li ti finn devor so bout lavian, lisien ti dir mwano ki li ti ankor fen. Mwano ti dir li, “Pa traka! Nou refer.” Apre sa lisien la ti rod enn bout dipen. Mwano ti amenn li kot boulanzri e ti ed li souk enn dipen-mezon. Mwano ti dimann li, “To finn bien manze? Boyo bien ranpli?” Lisien la ti dir wi. Lisien lerla ti dir mwano, “Anou enn landrwa kot nou kapav repoze.” Alor zot ti al andeor lavil e lisien ti kas enn poz lor sime pandan ki mwano ti al lor enn brans. Ler lisien la ti dan somey profon, enn saret-bef ki ti pe sarye trwa barik diven plen ti fons drwat lor li e ti touy li. Mwano ti fons lor sartie la e ti menas li. “To pou pey mwa ser pou sa!” Sartie ti reponn, “Ki to kapav fer ti-moutouk?” Mwano ti kontinie, “Marke, garde!” Sartie ti klak so fwet, ti ale. Mwano ti dir for, “Mo pou montre twa.” Sartie ti reponn, “Al denge tikouyon!” Mwano ti anvole e ti al poz dan saret par deryer e li ti koumans bek-bek bouson premie barik la ziska li ti vinn las e lerla presion diven andan ti fer bouson la sote e dan de minit kat, premie barik ti vid. Ler sartie dekouver ki ti finn arive, li ti aret so saret, pran enn barfer pou touy zwazo la. Zwazo la ti anvol parsi, ti anvol parla e enn kou ler li ti dibout lor ledo bef, sartie ti lans barfer la ar tou so lafors. Zwazo ti koule e barfer ti tap anplen lor latet bef ki ti mor sek. Ler bef la ti tonbe, saret ti devier anbalao. Bann barik diven ti roule al kraz lor ros dan bor sime.
Laraz dan leker, li ti kit tou anplas pou retourn kot li. Mwano ti dir li, “Mo pa’nkor fini ar twa! Aster mo pou ranz to kari dan to lakaz.”
Ler sartie ti rant kot li so fam ti dir li ki enn gran maler ti finn arive. Enn larme zwazo ti finn rant dan zot karo e ti finn balye tou prop. Aster zot ti dan langar e zot ti pe ravaz rekolt may. Enn mwano ti ringlider. Sartie ti dir, “Mo pou touy sa verminn la.” Li ti pran so barfer pou touy mesan mwano me li ti rat mwano e ti flank so fam enn gran kou lor latet. Madam la ti tom sek.
Lerla li ti realiz so erer e pli tar vwazen ti trouv so lekor pe anpandan lor enn pie.
DOUZ PRENSES ANKADANS
Enn fwa dan enn pei ti ena enn lerwa ki ti ena douz zoli tifi. Zot tou ti dormi dan mem lasam lor douz ti lili. Kan zot ti al dormi, ti fer ferm tou laport me toulegramaten ti dekouver ki zot soulie nef ti fini ize net. Kouma zot ti pe sorti pou al danse toutlanwit? Personn pa ti kapav kone kouma zot ti pe sorti e kot zot ti pe ale.
Lerwa ti fer met enn lanons partou dan pei: “Nenport ki dimoun ki dekouver sekre 12 prenses pou kapav swazir enn ladan pou vinn so fam e kan lerwa mor, limem pou ranplas li lor tronn. Me si kikenn seye e fel apre trwa zour ek trwa lanwit, lerwa pou fer sot so likou.”
Garson enn lerwa ti vinn premie. Ti resevwar li bien e apre dine ti met li dan enn lasam akote lasam bann prenses. Li ti bizen pa dormi pou kone kouma bann prenses la ti sorti e kot zot ti pe ale. Pouki nanye pa sap so veye, li ti gard so laport ouver. Me pov jab la ti gagn somey. Ler li ti leve li ti realize ki bann prenses la ti al danse parski zot semel ti ize net. Mem parey deziem ek trwaziem nwit. Prens la ti perdi so latet. Plizier lezot prens ti fini parey.
Aster ki zot kwar ti arive? Enn vie solda ki ti blese dan lager ti pe pas par la. Ler li pe pas dan enn lafore li ti zwenn enn vie bonnfam ki ti dimann li kot li ti pe ale e ki li ti pe fer. Vie solda la ti reponn, “Ki mo pou dir ou madam. Mo lavi pa vo nanye. Kikfwa si mo sey kone kot bann prenses la al danse mo kapav fini mo vie zour bien.” Bonnfam la ti fer enn sourir, “Pa enn bel zafer sa! Zis pa bwar seki enn prenses pou donn ou bwar e ler li ale fer sanblan dormi.”
Lerla li ti donn li enn manto e li ti dir li, “Kouma ou met sa manto la ou pou vinn envizib e koumsa ou pou kapav swiv bann prenses la ler zot al nacho.” Sa ti donn vie solda la kouraz pou sey so sans. Li ti al get lerwa pou dir li so lentansion.
Lerwa ti resevwar li parey kouma lezot. Anplis li ti donn lord donn li lenz prensie e lerla ti akonpagn li dan lasam akote. Zis kouma li ti pe al kas enn poz lor lili, pli gran prenses la vinn dan so lasam pou donn li enn koup diven. Solda la ti al zet diven la san ki personn kone. Lerla li ti fer sanblan ki li ti finn gagn somey. Li ti ronfle for-for. Kan douz prenses la ti tann li ronfle zot ti kas enn gran riye. Pli gran la ti dir, “Ala enn lot pe al perdi so latet.” Lor vites zot ouver larmwar ek tirwar pou prepar zot pou zot al dan zot fet spesial. Zot tou ti bien exite me pli tipti la ti dir, “Pa kone kifer, mo santi enn maler pou arive.” “Eta koko-pike,” so gran ser ti dir, “To toultan per pou nanye. Nek mazine komie prens nou finn avoy manze. Sa vie kouyon la pa ti mem bizen ki mo dop li. Tann kouma li pe ronfle.”
Kan zot ti pare pou ale, zot tou ti al get vie solda la. Li ti pe rofle kouma enn vie masinn e li ti pe dormi drwat, san mouvman. Zot ti sir ki zot sime ti kler. Pli gran ser ti al kot so prop lili e kan li ti tap so de lame, so lili ti desann dan sali e enn latrap ti ouver angran. Vie solda la ti get zot desann dan pasaz sekre, enn par enn. Pli gran ser la ti pe marse divan-divan. San perdi letan vie solda la ti al met so manto mazik ki ti fer li vinn envizib e li ti swiv zot. Ler li ti pe desann leskalie so lipie ti may ar rob pli zenn prenses la ki ti kriye, “Ena problem! Kikenn pe ris mo rob.” “Ayo enbesil!” Pli gran ser ti dir, “Kikfwa to rob finn zis may ar enn koulou.” Zot ti kontinie desann ziska ki zot ti ariv dan enn ti zarden plen ar bann pie extra spesial parski zot fey ti an-narzan ki ti pe briye kouma zetwal dan lesiel. Vie solda la ti ole gard enn souvenir. Li ti kas enn ti brans me pie la ti irle for koumadir li ti gagn dimal. Dernie prenses la ti redir, “Ena problem. Zot pa finn tann sa gran tapaz la. Sa pa ti ena avan.”
Apre zot ti ariv dan enn lot zarden kot bann fey ti an-nor; apre ti ena enn lot kot bann fey ti an-jaman. Dan sak zarden vie solda la ti kas enn ti brans e sak fwa ti ena enn irlman. Pli tipti prenses ti gagn bien per me pli vie la ti dir li ki tousa ti zis kriye bann prens ki ti pe exprim zot lazwa. Zot ti kontinie ziska ki zot ti ariv kot enn gran lak. Dan bor ti ena douz ti pirog e dan sak pirog, ti ena enn zoli prens ki ti pe atann so prenses.
Sak prenses ti rant dan enn pirog e vie solda la ti rant dan mem pirog ki pli ti prenses la. Ler zot ti pe travers lak la, prens ki ti pe ram pirog kot ti ena pli ti prenses ek solda ti dir, “Pa kone kifer, nou pirog pe kale, pa’le avanse. Mo’nn fini fatige. Pa normal sa.” “Sirman akoz saler. Pe fer bien so.” Pli ti prenses ti dir.
Dan lot bor lak la ti ena enn sato ilimine kot lorkes ti pe zwe lamizik siperb. Zot ti desann ater, rant dan sato e ti koumans dans ar zot prens. Vie solda envizib ‘si ti dans ar zot tou. Ler ti met enn koup diven kot enn prenses, vie solda ti devid li vit e ler prenses la ti met koup la kot so lalev, li ti vid. Pli ti prenses ti efreye par sa me so pli gran ser ti dir li, “Choupchap!” Zot ti danse ziska trwazer-dimaten e ler zot soulie ti ize net, zot ti oblize retourn lakaz. Bann prens ti ram pirog lor sime retour. Sannkoutla vie solda la ti al asiz dan pirog pli gran ser la. Ler zot ti ariv lot kote, zot ti separe me zot ti donn randevou lanwit swivan.
Ler zot ti ariv kot leskalie, vie solda la ti galoupe, mont leskalie, al lor so lili e fer sanblan li ti pe ronfle. Ler bann prenses ti pas kot so laport, zot ti sir ki zot ti finn reysi trik vie bonom la. Dan zot lasam, zot ti tir zot lenz bal e ti al dormi. Lelandime vie solda la pa ti dir nanye parski li ti ole konn plis. Deziem ek trwaziem nwit tou ti pas kouma premie nwit. Me vie solda la ti souk enn koup an-nor pou gard li kouma enn souvenir.
Ler li ti bizen rann kont ar lerwa, vie solda la ti amenn ar li trwa brans ek enn koup an-nor. Bann prenses ti bos deryer laport pou ekoute. Lerwa ti dimande, “Kot mo douz tifi ale aswar?” Vie solda ti rakont seki li ti kone e ti montre so prev: trwa brans ek enn koup an-nor. Lerwa ti fer apel so bann tifi ki ti oblize aksepte ki vie solda la ti pe koz vre. “Bon,” lerwa ti dir, “swazir ar kisannla ou’le marye.”
“Mazeste,” li ti dir, “parski mo nepli zenn, mo swazir ou pli gran tifi.
Mem zour maryaz ti selebre e lerwa ti deklar so premie zann ‘eritie lerwa’.
ZISTWAR LOURS EK KONDE KALEPTIS
Enn zour kan ti pe fer so, lours ek loulou ti pe mars dan lafore kan lours ti tann enn sante zwazo sitan zoli ki li pa ti kapav tini. “Loulou, mo frer ki sa zwazo ki sant zoli sante koumsa?” “Sa se Lerwa Konde ki pe sante”, loulou ti dir, “ e divan so grander, nou bizen bes latet.” Anverite zwazo la ti enn konde kaliptis ordiner. Lours ti dir lerla, “Si koumsa, mo bizen vizit so pale rwayal. Amenn mwa.” Lerla loulou ti dir, “Pa koumsa! Bizen atann ki Larenn vini.” Zis apre, Larenn ti arive ar manze dan so labek pou nouri so zanfan. Lerwa ti ar li e zot ti koumans nouri zot zanfan. Lours ti antise pou al gete deswit me loulou ti tini-tini li, “Pa prese! Atann Lerwa ek Larenn ale.” Avan deklase, zot ti get bien kot nik konde la ti ete. Me lours pa ti kapav tini. Li ti prese pou get pale Lerwa. San tarde li ti retourn kot nik la e kouma Lerwa ek Larenn ti anvole, ale, li ti borde pou louke. Dan nik la ti ena senk ou sis ti konde kaliptis. “Samem pale rwayal?” Lours ti kriye. “Zanfan rwayal sa? Plito batar Satan!” Kan bann ti konde kaliptis ti tann sa zot ti move manga e zot ti kriye for-for, “Non, nou pa sa! Nou zanfan respektab bann paran onet. Lours, ou pou pey sa ensilt la bien ser.”
Lours ek loulou ti trakase. Vit-vit zot ti retourn kot zot. Bann ti konde kaliptis ti kontinie kriye-plore e ler zot paran ti retourne ar manze zot ti refiz manze. Zot ti dir, “Silefo nou mor me nou pa pou tous nou manze tanki nou pa gagn garanti ki nou bann zanfan respektab. Lours finn vinn ensilte nou isi.” “Pa traka zanfan. Li pou gagn pinision ki li merite,” Lerwa ti dir. Deswit, li ek Larenn ti al kot lours. “Lours, Vie Tapazer, to finn ensilte nou zanfan. Prepar twa pou enn pinision ekzanpler: enn lager san-mersi.” Lager ti deklare. Dan enn larme ti ena tou bann zanimo katpat ( bef, vas, bourik, serf, lisien, sat, seval, lelefan, tig ets); dan lot larme ti ena tou bann zanimo ki anvole (zwazo, mous, moustik, kankrela, lay, papiyon, karanbol, sipek ets.)
Kan ti ariv ler pou lager, Lerwa ti avoy bann espion pou dekouver kisannla pou diriz larme ennmi. Mous sarbon ki ti enn gran debrouyar ti anvole, al dan lafore kot larme katpat ti regroupe. Li ti kasiet dan enn trou dan dibwa pre kot ti pou pran desizion lor parswerd. Lours ti diboute e ti koz ar renar, “Kamarad renar, nou tou kone ki tomem pli gran maniganser parmi nou; nou dimann twa pran komannman nou larme.” “Noproblemo!” renar ti dir, “ me bizen kone ki nou signal pou atake.” Kouma personn pa ti pans lor la, renar ti dir, “ Zot kone ki mo lake li kouma enn sapsiway grandioz, mazestie; vadire enn sapsiway ar plim rouz zean. Kan mo lev mo lake lao, savedir tou korek e zot bizen atake. Me, … me si bes mo lake, boure pli vit ki zot kapav.” Kan mous sarbon ti tann sa, li ti retourn kot Lerwa pou fer enn rapor detaye. Boner lelandime gramaten, toulede larme ti pare pou enn mahabatay. Me Lerwa ti avoy trwa mous zonn pou poz lor deryer renar e pik li enn bon kou. Premie kout pike ti destabiliz renar me li ti gard so lake drwat lao; deziem kout pike ti fer li bes so lake enpe me vit-vit li ti redres li. Me ler li ti gagn trwaziem pike, li ti panike; li ti kriye lasasen; li ti ramas so lake ant so de lapat deryer e li ti bourbrit. Ler bann katpat ti trouv sa, zot ti kwar ki defet ti inevitab e sakenn ti tire pou sov so lavi. Bann kreatir anvole ti gagn lager.
Lerwa ek Larenn ti retourn lakaz pou koz ar zot zanfan. “Zanfan, zordi enn gran zour. Nou finn gagn lager. Aster zot kapav manze.” “Nowe!” bann zanfan la ti dir. “Lours bizen vinn prezant nou exkiz e dir ki nou nou zanfan respektab bann paran onet. Sinon lagrev-lafen kontinie.” Lerwa ti oblize al get lours. “Vie Tapazer, to oblize vinn kot mwa pou prezant exkiz mo bann zanfan. Sinon nou pou kas-kas twa.” Lours ti krake. Li ti al dimann bann ti konde pardon. Lerla bann zanfan la ti rekoumans manze. Sa zour la ti ena enn gran fet dan pale Lerwa Konde.
GARDIEN LEZWA
Kan lerwa enn gran pei ti mor, so larenn ti oblize okip tousel zot zanfan inik. Li ti enn zoli tifi. So mama ti ador li e ti pe fer tou pou fer li ere. Ti ena osi enn marenn-fe ki ti pe ed so mama pou okip li. Kan li ti gagn laz pou marye, li ti fianse ar enn prens ki ti viv bien-bien lwen. Kan zour maryaz ti pe koste, li ti prepare pou enn long vwayaz pou al dan pei so prens. So mama larenn ti prepar so bagaz; ti met dan so valiz bann obze valer kouma bizou, obze an-nor, an-narzan; fanfrelis; zoli lenz; anfen tou seki neseser pou enn doulinn rwayal. Li ti donn li enn damdekonpagni pou akonpagn li e met so lame dan lame doula. Sakenn ti ena so prop seval. Marenn-fe ti donn prenses la enn seval spesial ki ti konn koze. Li ti apel Falada.
Kan ler depar ti arive, marenn-fe ti al dan so lasam, ti koup enn bouk so prop seve e li donn sa prenses la. “Pran sa mo gate; gard li bien. To pou kapav bizen li ler to pe vwayaze.” Separasion ti bien tris. Prenses la ti met bouk seve la kot so leker, ti mont lor so seval e ti pran sime rwayom so pretan boper.
Enn zour ler zot ti pe al akote enn ti larivier, prenses la ti gagn extra swaf. Li ti dir so damdekonpagni, “Rann enn servis, al sers enpe dilo sa larivier la dan mo koup an-nor. Mo bien swaf.” Damdekonpagni la ti reponn, “Nowe. Si to swaf, desann, al sers to dilo tomem. Mo pa to servant.” Li ti desann pou al bwar dilo larivier. Li ti azenou dan bor dilo e ar so lame anform koup, li ti bwar dilo larivier. Parski li ti per li pa ti tir so koup an-nor. Larm dan lizie li ti panse, “Ki pou ariv mwa aster?” Bouk seve ti reponn:
“Ayo! Ayo! Si to mama konn sa,
Sagren, traka pou detrir so lazwa.”
Prenses la ti ena bon karakter. Li pa ti dir nanye lor damdekonpagni so move manier. Li ti remont lor so seval.
Amizir zot ti pe vwayaze, tanperatir ti pe monte. Prenses la ti pe gagn so ek swaf. Ler zot ti ariv kot enn lot larivier, prenses la ti bliye damdekonpagni la so move manier e li ti dir li, “Rann enn servis, al sers enpe dilo sa larivier la dan mo koup an-nor. Mo bien swaf.” Damdekonpagni la so repons ti ankor pli gra. “Si ou swaf, desann al bwar.” Prenses la ti desann, koste ar dilo. Li pa ti kapav tini so larm. “Ayo Bondie, ki pou ariv mwa aster?” Bouk seve ti reponn:
“Ayo! Ayo! Si to mama konn sa,
Sagren, traka pou detrir so lazwa.”
Ler li ti pe verse pou bwar dilo, bouk seve ki ti dan so lenz kot so leker, ti sape, tom dan dilo e dilo larivier ti sarye li, ale. Li ti pe telman panike ki li pa ti trouve seki ti arive. Me damdekonpagni la ti trouv tou. Aster li ti sir ki li ti pou kapav manipil prenses la parski so pouvwar mazik ti tom dan dilo. Apre ki li ti finn bwar e ler li ti pre pou mont lor so seval, damdekonpagni la ti dir ar lotorite, “Non, non, non! Mwa ki pou mont lor Falada. Twa to mont lor mo seval. Mo met to lenz e to met mo lenz. Pa rouspete! Ekoute!”
Ler zot ti pre pou ariv kot zot destinasion, damdekonpagni la ti menas pou touy prenses la si li ti rod parle. Me pa bliye ki Falada ti trouv tou e ti tann tou.
Damdekonpagni la ti mont lor Falada e prenses la ti oblize mont lor lot seval la. Apre enn lot long parkour zot ti ariv kot pale rwayal. Ti ena enn gran seremoni dakey e prens la ti galoupe al zwenn so fianse. Li ti ed enn mamzel desann depi so seval. Li ti kwar samem so fianse sa; li ti akonpagn li ziska so lasam rwayal e ti dir so vre fianse ki li kapav al dan kwartez serviter.
Papa prens la ti kontan asiz kot lafnet pou get lavi deroule deor. Lerlamem li ti trouv enn extra zoli mamzel pe diboute dan lakour anba. Toutswit li ti al get seki li ti kwar so fitir belfi. “Ki sa zoli mamzel ki finn vinn ar ou?” Fos prenses la ti dir li ki li ti dimann sa tifi la akonpagn li pou ki li pa santi li tousel. “Mazeste, donn li enn ti travay pou ki li merit manze ki donn li.” Vie lerwa la pa ti kone ki travay kapav donn sa mamzel la. Apre reflexion li ti dir, “Ena enn zenes ki okip bann lezwa; li bizen enn asistan. Enn bon garson. Li apel Kerdkenn.”
Fos doulinn la ti dir doula la, “Fianse bieneme, ou bizen fer enn zafer pou mwa, si ou kontan mwa. Fer sot likou seval lor ki mo finn vinn isi. Li bien malelve. Li finn fer mwa pas kord lor sime.” Anverite li ti per ki Falada kas lakle. Telman li ti ensiste ki finalman prens la ti fer touy Falada. Kan vre doulinn ti tann nouvel tris, li ti dimann bouse ki ti touy Falada pou met so latet lor geet kot toulegramaten ek touletanto li ti pase. Bouse la ti fer seki vre doulinn ti dimann li.
Lelandime gramaten kan vre prenses ek Kerdkenn ti pe pase, prenses la ti dir ar sanglo dan lavwa:
“Ayo Falada, ki finn ariv twa?”
Latet mor lor geet ti reponn:
“Vre doulinn dan douk, ki pe ariv twa?
Ayo! Ayo! Si to mama konn sa,
Sagren, traka pou detrir so lazwa.”
Zot ti sorti dan lavil pou amenn lezwa manze. Ler zot ti ariv dan patiraz, vre prenses ti larg so seve e sak brin ti pe briye kouma difil larzan. Ler Kerdkenn ti trouv sa li ti galoupe pou vinn ras enn pogne. Lerla prenses ti kriye:
Soufle divan, soufle;
Fer so sapo anvole.
Soufle divan, soufle
Fer li galoupe, rode;
Galoupe, galoupe
Lor laplenn, dan vale
Ziska mo’nn demele
Ek tres seve arzante.
Enn kou enn rafal traverse fer sapo Kerdkenn voltize. Li ti oblize bliye seve pou galoup deryer so sapo. Ler tilom la ti retourne prenses la ti fini pengn so seve ek fer enn zoli long tres. Normal li ti sap lor kal e ti boude leres letan. Ler labrim leve, zot ti retourn lakaz.
Sa ti kontinie pandan detrwa zour. Prenses la ti koz ar latet Falada ki ti reponn li. Pli tar li ti larg so seve e ler Kerdkenn ti rod trap enn touf bren larzan, enn rafal ti fer so sapo voltize. Li ti oblize galoupe, al rod so sapo.
Lor katriyem swar, li ti al get lerwa pou fer enn konplent kont so asistan. Lerwa ti fer li donn tou detay e lerla li ti donn tilom lord refer tou enn senkiem fwa. Lerwa ti swiv zot ankasiet. Li ti tann tou; li ti trouv tou. Ler tifi la ti retourn lakaz, li ti fer apel li dan lasam konsey. Li ti poz bann kestion ki montre ki li ti okouran tou. Prenses la ti koumans plore. “Mazeste, si mo koze, li pou touy mwa.” Lerwa ti dir, “Personn pa pou touy twa. Pa per!”
Vre doulinn lerla ti rakont tou. Toutswit lerwa ti donn lord pou ki vre doulinn gagn lenz rwayal. So bote ti vinn pli vizib. Apre, li ti fer apel so garson pou fer li konn laverite. Lerla li ti dir gard amenn fos doulinn divan li. Ler foser la ti realize ki so rol ti pe vinn mike, li ti fons lor vre doulinn ar enn kouto. Me bann gard ti blok li anplas.
Tann dir li ankor dan prizon. Li finn aprann literesi bileng e aster li pe montre bann deteni fam lir ek ekrir.
ZISTWAR BEGONIA RAPOUNZEL
Enn fwa dan enn pei ti ena enn madam ek enn misie (Misie ek Madam Rapounzel) ki ti atann bien-bien lontan avan ki zot ti gagn enn zanfan. Apre plis ki ven an maryaz, kan madam la ti pre pou gagn karant an li ti tom ansent. Li ti kone ki Bondie ti ekzos so lapriyer.
Sa koup la ti viv dan enn ti lakaz de letaz e, depi zot lafnet deryer, madam la ti kapav get seki ti ena dan zarden so vwazinn, enn move dayn. Sa ti enn dayn danzere e tou dimoun ti per li. Enn zour madam la ti trouv enn touf begonia ar zoli fler pome ek zite ki ti exit so lanvi fam ansent. So lanvi ti telman for ki so lasante ti koumans afekte. So mari ti remark sa. Li ti dimann so fam ki ti pe arive. Madam la ti reponn, “Ayo, si mo pa manz begonia dan mo salad, mo kwar mo pou mor.” Dan sa pei la begonia ti enn plant bien rar. Misie la ti al rode partou me abba. Li ti deside ki nanye pa ti pou anpes li al koken begonia dan zarden dayn malefik. Sa zour la mem, ler labrim leve, li ti grenp miray, ti sot dan zarden, ti trap enn pogne begonia e lor vites li ti retourn kot so bienneme ki ti prepar enn bol salad. Madam la ti devor so salad asezone ar begonia ki ti aranz so labous. Lelandime so anvi ti vinn de fwa pli for e misie la ti refer mem zafer. Trwaziem tanto – pa toulezour fet zako – li ti gagn enn extra sok. Dayn malefik ti pe dibout divan li. “To ena toupe, move sovaz, to vinn koken begonia spesial dan mo zarden!” dayn la ti dir. Misie la ti pleng ar li, “Madam, mo pa finn koken pou al vande. Mo madam anvwadfami ena enn lanvi for sa begonia la akoz so gou eg-dou. Mo finn oblize vinn pran san dimande. Mo per tansion ariv nou baba enn maler. Konpran nou, pardonn nou.” “Oke,”dayn la ti dir. “Pran otan begonia ki to anvi. Me kan to madam gagn tibaba, zot donn mwa tibaba la. Pa trakase, mo pou okip li kouma enn mama.” Misie Rapounzel ti telman trakase ki li ti dir wi. Zour ki baba la ti ne, dayn ti vinn sers li. “Mo pou apel li Begonia Rapounzel. Trouve kouma mo bon?” Li ti ale ar tibaba dan so lebra.
Begonia ti vinn enn extra zoli tifi. Kan li ti gagn laz douz an dayn la ti ferm li dan enn latour omilie enn lafore. Latour la pa ti ena ni leskalie, ni laport. Ti ena zis enn lafnet pre kot plafon. Kan dayn la ti anvi vizit li, li ti dibout anba lafnet e li ti kriye:
“Begonia, Begonia,
Les to seve vinn sers mwa.”
Begonia ti ena long seve listre kouler bwadebenn. Kan li ti tann parol dayn, li ti larg so seve trese par lafnet e dayn ti servi tres la pou pas par lafnet, rant dan latour.
Detrwa banane pli tar, garson lerwa ki ti kontan lasas serf, ti pas kot latour la e enn lavwa dou ek pwisan ti atir so latansion. Begonia ti ena enn gran talan santez e so sante ki ti ed li konbat so solitid ti ranpli lafore ar douser armonik. Ler li ti rod rant dan latour la sa ti enposib parski pa ti ena ni leskalie, ni laport. Pov prens! So leker ti fini maye ar enn lavwa anzelik. Sante la pa ti pe kit li. Li ti pe vire, tourne dan so latet. Toulezour li ti pe koste ar latour pou ekout so anz lesiel sante. Enn zour enn kout sans, li ti ariv laba ler dayn ti vinn rann Begonia vizit. Li ti tann li dir:
“Begonia, Begonia,
Les to seve vinn sers mwa.”
Enn long tres ti desann par lafnet e dayn la ti servi sa pou monte. Prens la ti desid pou sey so sans. Mem zour ler soley ti kouse e labrim ti leve li ti koste e li ti dir:
“Begonia, Begonia,
Les to seve vinn sers mwa.”
Enn long tres ti tom depi lafnet e prens la ti monte. Ler li ti pas par lafnet, Begonia ti gagn per. Premie fwa li ti trouv enn zom. Me prens la ti enn jenntlemenn e ar boukou douser ek trandres li ti explik so ka. Begonia ti konpran deswit ki sa zoli garson, biennelve la ti lamour ki Bondie ti avoy li. Ler prens la ti dimann li marye ar li, li ti aksepte san ezitasion. Li ti lekontrer Madam Gotel. “Mo anvi vinn ar twa me mo pa kone kouma pou desann depi isi,” li ti dir so prens. “Get sa! Vinn get mwa touletanto kan fer nwar parski Madam Gotel abitie vini kan fer kler. Sak fwa to vini amenn enn plot lafisel. Mo pou servi lafisel la pou tres enn lesel ki mo va servi pou desan par lafnet e lerla mo pou mont lor to seval pou al kot nou.”
Dayn la pa ti remark nanye ziska enn zour, pa kone kifer, Begonia ti kas lakle. “Kifer , Madam Gotel, ou pli lour ki garson lerwa?” Dayn la ti trouve ki vant Begonia ti pe vinn gro me li ti pe panse ki sa ti akoz li pa ti pe fer okenn lekzersis. Aster li ti konpran tou. “Zanfan pese!” li ti kriye. San tarde li ti may so seve, ti pran enn sizo, ti koup li. Lerla li ti atas tres la ar enn krose kot lafnet, ti obliz Begonia desann. Lerla li ti trenn-trenn li dan enn dezer kot li ti abandonn li dan lamizer nwar.
Sa tanto la, prens ti vini komdabitid. Li ti resit so parswerd:
“Begonia, Begonia,
Les to seve vinn sers mwa.”
Tres ti desann me ler li ti rant dan latour, olie Begonia se dayn Gotel ki ti divan li. “Aha!” li ti dir. “To zwazo pa la, monwar. Sat finn manz li. Aster sat pou grif-grif to zoli lagel, desir to lizie. Zame to pa pou trouv Begonia ankor.” Li ti fons lor prens la ar so lafors demoniak. Pou sov so lavi, prens la pa ti ena lot solision ki plonz par lafnet san get divan-deryer. Li ti aterir lor enn pie kanpes e pikan ti pik so de lizie. Li ti vinn aveg.
Tat-tate ar so lame li ti rod so sime, manz seki gagne lor pie, bwar dilo lapli. Koumsa, li ti kontinie pandan plizier banane me li pa ti abandonn lespwar pou rezwenn so bienneme. Enn zour par sans li ti ariv dan dezer kot Begonia ti pe viv ar so de zimo, enn tifi ek enn garson. Li ti tann lavwa ki li ti kone; sante ki li ti kontan ekoute. Li ti mars dan direksion lavwa la. Ler begonia ti trouv li, li ti sot lor li, may so likou, plore. So larm ti tom lor de lizie prens la e kouma mirak, li ti retrouv kler.
Prens la ek so fami ti al dan pale so papa. Lerwa ti ere. Li ti perdi so garson inik ek aster li ti regagn li ansam ar so belfi ek so de ti zanfan. Begonia ti rakont lerwa so zistwar. Deswit gard ti al aret dayn Gotel ki ti oblize dir laverite. Mem zour enn kales ti al sers Misie ek Madam Rapounzel.
Pa bizen dir, ti ena pli gran fet ki rwayom ti kone. Komdabitid mo ti al rod enn seke me lor vites mo ti bizen tir parski trezorye lerwa ti pe rod mwa. Mo ti trik innkomtax.
KAHANKE
Enn fwa dan enn pei ti ena enn gard-forestie ki ti enn amater lasas koson-maron. Enn zour damilie lafore, deryer enn gran touf sitronel, li ti tann enn tapaz vadire enn baba pe plore. Ar boukou prekosion, li ti apros ar touf la tansion ti enn piez. Ler li ti sir ki pa ti ena okenn danze, li ti avans bann fey pou gete. Ki li ti trouve? Enn tibaba ki ti swaf ek fen. San ezite li ti pran li, amenn li so lakaz. Li ti pe fer plan pou okip li parey kouma li ti pe okip so tifi wit an ki ti apel Lina. Misie la so premie madam ti mor ler li ti donn nesans Lina. Pli tar li ti remarye me so deziem madam ti enn dimoun enpe difisil. Ar boukou lapenn li ti reysi persiad so nouvo madam pou aksepte sa ti garson la. Kouma li pa ti kone kot li ti sorti, li ti desid pou apel li Kahanke. Lina ti bien kontan so ti frer Kahanke.
Me madam gard-forestie ti mank pasians e souvan kan Kahanke ti fer dezord kouma tou zanfan kontan fer, li ti menas pou bouyant li. Enn zour, detrwa banane pli tar kan madam la ti met enn gamel dilo lor foye pou lav bann lenz lasas so mari, Lina ti kwar ki madam la ti pou bouyant so ti frer.
Li ti dir so ti frer swiv li. Ler aswar vini, madam la ti tir manze me ler li ti rod de zanfan la li pa ti trouv zot. Li ti dir so mari al rod zot. Gard-forestie tir rasanble so bann zom e resers ti koumanse. Li ti diviz zot an ti group trwa dimoun.
Lina ek Kahanke ti al kasiet dan lafore e zot ti gagn somey deryer enn touf sitronel. Sa li ti samem sa touf sitronel kot gard-forestie ti ramas Kahanke. Ler premie group zom gard-forestie ti vinn pre ar li zot pa ti trouv ni sitronel, ni zanfan me enn gran touf pakpanndol ar zoli fri rar lor la. Pa bizen dir, zot ti kase, manze. Enn kou zot vant ti koumans grogne e zot ti gagn jaldi.
Ler zot ti rezwenn gard-forestie zot ti rakont enn long zistwar manti, kouma zot ti travers larivier krokodil pou rod Lina ek Kahanke. Pli tar enn lot group zom gard-forestie ti koste ar touf sitronel me olie trouv sitronel ek zanfan, zot ti trouv enn gran bwa frez pikan loulou. Frez pikan loulou! Sa ti enn delis rar. Zot ti rantre, kase, manze ziska zot ti tom dan enn trou e pikan loulou ti asom zot bien. Toutlanwit zot ti rod sime sorti. Lelandime zot ti retourn lakaz. Zot lekor ti rey-reye ar pikan loulou. Gard-forestie ti sagren zot e ti donn zot sikliv.
Ler madam gard-forestie ti get zestaz bann zom la, li ti desid pou al rod bann zanfan la limem. Ler li ti ariv divan touf sitronel, li ti trouv enn basen ek enn kanar ladan. Kouma li ti pe gagn swaf, li ti bese pou bwar enpe dilo. Lerlamem kanar la ti may so seve e ti ris li dan dilo ziska dan fon net. Ler li ti remont alasirfas, li ti ouver so lizie e divan li ti ena de zoli zanfan: Lina ek Kahanke. Li ti may zot for, plore, anbras zot.
TI KOUTO KOUP GRO ZIROMON
Enn fwa dan enn ti vilaz ti ena enn ti tayer – bizen plito dir ‘enn tilom ki ti enn gran tayer’. Tou dimoun dan vilaz ti vinn get li pou koud zot lenz. Li ti apel Sougrim me tou dimoun ti konn li kouma Sougrim Tayer. Li ti koud lenz zanfan, kostim pou zom, zip ek blouz pou madam ek mamzel; choli pou madam Endou. Kouma li ti trouv enn lamod, deswit li fer parey, parfwa pli bien. Mem si dan so vilaz zot ti apel li ‘ti-kalite’ akoz li ti meg ek kourt, tou dimoun ti rekonet ki ar so sizo, so santimet, so zegwi ek so masinnakoud, li ti enn zeni. Li pa ti zis enn gran tayer. Li ti osi enn gran poet-santer e toule Samdi swar li ti sant dan gamat. Boukou mamzel ti rev li dan zot somey me li li pa ti enteres ar zot parski dan so latet ti ena enn nam-konplis ki, li ti kone, enn zour li ti pou zwenn.
Dousma-dousma li ti koumans santi ki so vilaz ti pe vinn tro sere pou grander so lespri me li pa ti kone ki li ti bizen fer.
Enn zour ler li ti pe travay dan so ti latelie enn gran lalimier ti alime dan so latet. Sa zour la li ti aste enn soutalfinn pou li manze midi. Li ti poz li lor enn ti lasiet aliminiom lor so latab travay pandan ki li ti pe pik enn simiz lor so masinn. Enn kou so lizie ti tap lor enn zafer ki ti fer so koler monte. Enn ta mous ti vinn poz lor so soutalfinn e ti pe kaspake. San fer tapaz, dousma, li ti pran enn serviet, tourn li pou fer li vinn kouma enn fwet. Lerla li ti mars dousma ver latab travay; so lame ki ti trap for serviet la ti leve lao. Flap! Serviet la ti desann lor soutalfinn kouma enn bom. Soutalfinn ti voltize an mil morso. Ler li ti get anba lor sali, ti ena set mous mor. Enn sel kou, set mor! Samem so nouvo mision, li ti panse. Lemonn bizen konn so lafors. Enn sel kou, set mor. Li ti pran enn bando nwar e ar difil rouz li ti brod lorla: “ENN SEL KOU, SET MOR”. Li ti atas bando la lor so fron. Sa ti donn li enn bataz enpresionan, koumadir gerye Koung Fou. Li ti pran seki li ti kapav sarye, ti ferm so latelie akle e lor laport li ti kol enn ti not: “ABSAN POU REZON SPESIAL”. Dan so sak li ti osi met enn dizef, so serendikap ki normalman ti dan so volier ek enn pogne timil pou so serendikap manze.
Kouma bann gran ero antik li ti koumans so vwayaz pou dekouver nouvo lemonn ek pou fer lemonn kone seki li, li ti ete. Ler li ti ariv lor latet enn montagn, li ti zwenn enn zean ki ti pe kontanple lorizon depi oter montagn. “Eta gro vera”, li ti dir zean la, “olie to plake isi, fer to senn, vinn ar mwa; ansam nou kapav konkerir lemonn.” Zean la ti repon, “Twa ti moutouk, ki pou dir mwa ki mwa mo bizen fer? Enn klak to pa vo.” Tilom ti dimann li, “Gro matapan, eski to konn lir nou lang nasional?”
‒“Mo konn lir lang ofisiel; mo pa perdi letan ar patwa, ar baragwen, ar pete bourik!”
‒“ Lor mo bando finn ekrir: “ENN SEL KOU, SET MOR”. To’le rod sikann ar mwa.”
Zean la ti entimide me li ti sey teste Sougrim Tayer. “Si to vremem enn terib, fer seki mo fer”, li ti dir tilom la. Zean la ti ramas enn ros, ti kraz li dan so lame e ti fer dilo koule. “Samem tou?” Sougrim ti dir. Li ti ouver so sak, tir dizef la, kraz li dan so lame e ler blan dizef la ti pe koule, li ti dir zean la, “Pa tigout dilo meg-meg ki mo tire me goble dilo epe ki donn lavi.” “Chombo!” zean la ti dir, “gete si to kapav avoy enn ros pli lwen ki mwa.” Li ti trap enn ros, ti avoy li dan ler. Li ti al telman lwen ki lizie dimoun pa ti kapav swiz so trazektwar. “Rann zariko!” zean la ti dir Sougrim. Sougrim ti ouver so sak, trap so serendikap, ti mirmir dan so zorey, “Beta, mo pe larg twa aster. Al pli lwen ki to kapav parski sa gro bourik la pe rod manz twa.” Li ti fer sanblan koumadir li ti pe lans enn ros. “Mo ros pou ale mem ziska li rant dan enn lot galaxi.” Zean ti enpresione. Li ti realize ki sa tipti zom la ti ena bel kapasite e kapav vinn enn danze pou kominote zean. Li ti envit li pou vinn dan enn sware dan kavern zean. Sougrim Tayer ti aksepte. Dan kavern ti ena enn gran fet. Sak zean ti ena enn kabri roti dan so lasiet imans. Kan ti ariv ler pou dormi, zot ti donn li enn lili zean. Ler tou bann zean ti pe ronfle, Sougrim Tayer ti desann lor lili e ti al dan enn ti kwen retire. Omilie lanwit, zean ki ti envit Sougrim Tayer, ti vinn kot lili kot li ti kwar Sougrim Tayer ti pe dormi. Dan so lame, li ti pe sarye enn bar-fer zean. Li ti flank enn gran kou lor lili Sougrim Tayer e kou la ti telman for ki li ti fann lili la ande. Satisfe, li ti real dormi. Lelandime, boner tou bann zean ti al zwenn dan lafore pou prepar lasas zibie ki zot ti kontan manze e zot ti bliye ti tayer net. Enn kou Sougrim Tayer ti paret divan zot ar so bando “ENN SEL KOU, SET MOR” lor so fron. Zot ti gagn sok. Zot tou ti per ki li ti kapav touy zot tou enn sel kou. Enn zean ti kriye, “Bago bayon!” E zot tou ti fonn.
Amizir letan pase so repitasion ti pe fane partou kouma tilapia dan basen Laferm. Bann zanfan ki ti pe zwe kawboy ek porouz ti apel zot zwe SOUGRIM-MANZ-ZEAN; kan enn zanfan ti pe fer move, so mama ti pe dir, “Si to pa arete mo pou apel Sougrim.” Dan lavey maryaz ek veyemortier, dimoun ti pe rakont bann explwa Sougrim: Sougrim dan Kavern Alibaba; Sougrim ek 7 Nen; Sougrim fer Rambo Boure; Sougrim ek Larenn Saba; Sougrim kont Elienn; Sougrim kont Dragon Feros ets.
Sougrim Tayer ti kontinie so vwayaz explorasion atraver pei ek kontinan. Li ti ariv dan enn pei kot ti ena enn konkour extraordiner. Seki ti kapav may inikorn ek konpoz enn sante ki fer leker Prenses Shakti plezir ti pou marye ar li e ti pou vinn eritie lerwa. “Pa kout nanye seye”, li ti panse. Ala li ti rant dan konkour. Tou bann gran-gran prens, bann ero nasional ek enternasional ti seye ek ti fel. Ler li ti mark so prezans, tou dimoun ti riye. Ki sa grengale la kapav fer? Me enn per lizie ti fixe lor li. Prenses Shakti ti dekouver so nam-konplis.
Sougrim ti al dan leker lafore kot inikorn ti kontrol baz. Ler inikorn ti trouv li vini, li ti trap so vant, riye. “Eta bourrbak! To pa trouve to pe perdi mo letan?” Sougrim pa ti pran li kont; ti vinn divan li; ti sante ek danse; ti imit demars inikorn. Ler li ti trouve ki inikorn ti koumans exite, li ti al dibout divan enn pie takamaka. Li ti kontinie sante pou provok inikorn:
Unikorn enn vie bourik,
So madam fer zimnastik
Ar misie so zenn vwazinn
Toulezour dan lakwizinn.
Akoz samem li’ena korn
Ki gro kouma Montagn Morn.
Plis li ti sante, plis inikorn ti pe araze. Enn kou li nepli ti kapav tini e li ti fons lor Sougrim ki ti res anplas ziska dernie ler. Zis kan inikorn ti pre pou transpers so vant, li ti fransi enn kote e korn inikorn ti rant anplen dan tron takamaka ki ti larg enn larezinn ki ti kouma lakolfort. Li ti amenn enn lansar dan so sak. Li ti koup korn inikorn ora so fron. Inikorn san so korn ti kouma ‘Beatles Kokorong’. Onte, li ti sove al kasiet. Lerla Sougrim ti pran so ti lars dan so sak, ti koup otour korn la ziska li ti reysi tir li dan tron takamaka. Ler li ti retourn dan lakour rwayal ar korn inikorn dan so lame, ti ena bel exitasion. Lepep ti dan lalias; zot ero popiler ti reysi kot bann swadizan prens vayan ti fel net. Prenses Shakti ti pe gagn palpitasion parski li ti kontan ek per anmemtan.
Kan verifikasion korn ti fini fer, lerwa ti donn lord Sougrim pou sant so sante, konpoze spesiaman pou Prenses Shakti. Sougrim ti pran so lagitar pou akonpagn so sante ar stil piking.
Poz to lalev lor mo poem
Fer mo sante vinn eternel;
Poz to lizie lor mo lavi
Fer mo lamour vinn imortel.
Piblik ti ekout li ansilans. Enn mous pa ti anvole. Mem lerwa ankasiet ti souy so lizie. Premie fwa zot ti tann enn bote sante dan zot lang nasional. Ler sante la ti fini, ti ena enn explozion aplodisman; ena ti sonn petar. Sougrim ti gagn konkour ek leker Prenses Shakti.
Ala kimanier Sougrim Tayer ti vinn Sougrim Premie.
LEKER PROP EK LEKER SAL
Enn fwa ti ena enn madam ki ti ena de tifi. Gran ser la ti brinn; pa kapav dir ki li ti enn bote; me li ti ena bonker. So mama ti apel li Prenses Tamtam. Ti ser la ti kler e ti kouma aktris Boliwoud. So mama ti apel li Kalpana Kartik. Li ti bien vantar ek egois.
Mama la ti get so de tifi ar de lizie. Gran ser ti oblize fer tou louvraz. Al sers lerb dan karo; netway lekiri; nouri poul; okip zarden. Mama la ti dir so deziem tifi falepa li sal so lame. Enn zoli tifi kouma li pa neserser konn fer louvraz parski so bote pou ase pou li gagn enn bon maryaz.
Gran ser la ti kontan fer brodri. Toulezour, apre ki li ti finn fini so louvraz, li ti kontan asiz dan bor enn gran basen profon, anba enn pie tamaren, pou fer zoli brodri lor latwal. Apre ki li ti finn enstal latwal dan metie, so zegwi ti danse pou brod fey, fri ek fler. Enn zour par malsans, zegwi ti pik so ledwa. Kouma disan ti pe koule, li ti tranp so lame dan dilo basen e par maler zegwi ti sape, tom dan dilo e ti koul dan fon. San perdi letan li ti plonz dan base, naz ziska dan fon pou rod so zegwi. Anba li ti dekouver enn lot lemonn kot ti ena bote, lape, trankilite. So zegwi ti poze lor enn sak pies an-nor. Enn pwason-fe ti pe naze pre kot sak la. Li ti dir Prenses Tamtam, “To enn bon tifi, beti; akoz sa mo pe rekonpans twa ar enn sak pies an-nor. Servi li pou fer dibien.”
Prenses Tamtam ti remont alasirfas ar so zegwi ek so sak pies an-nor. Ler li ti retourn lakaz, so mama ti dimann li ki ti finn ariv li parski so seve ek so lenz ti tranpe. Ler li ti fini rakont so zistwar, ti ser la ti pran enn zegwi e ti al asiz dan bor basen. Lerla li ti zet so zegwi dan dilo, ti trap pikan loulou ziska ki disan koule, ti plonz dan dilo, ti naz ziska dan fon. Anba dan dilo labou, li ti trouv so zegwi lor enn sak dis fwa pli gro ki sak ki so gran ser ti ramenn alasirfas. Ler li ti sey ris sak la, bouz li li pa ti kapav telman li ti lour. Pwason-fe ti ranpli sak la ar ros.
Tann dir Kalpana Kartik pe touzour sey ris enn sak ros alasirfas. Peyna sikse pou leker sal.
TI KAPISON-ROUZ
Enn fwa dan enn pei, ti ena enn tipti tifi ki ti extra debrouyar. Akoz sa so mama ti kapav avoy li al fer komision. Ler li ti pas so CPE, so mama ti koud enn kapison rouz pou li. Sa ti enn manto ek enn bone atase ar li. Partou kot li ti ale, li ti met so kapison-rouz e so nom ti vinn Ti Kapison-rouz. So lakaz ti dan Goudlenns e so amam, granmer kote so mama, ti viv dan karo bwatsab ki ti anviron enn mil distans depi so lakaz. Kouma so amam pa ti tro bien, so mama ti prepar enpe manze e dan enn flakon li ti met enpe lotvi ki bonnfam la ti kontan bwar avan li manze. Ler li ti ariv pre kot karo bwatsab, enn loulou ti koste ar li e ti dir lir, “Bonzour zoli tifi. Kot to pe ale koumsa?” Ti Kapison-Rouz ti reponn, “ Mo pe al kot mo granmer, dan karo bwatsab. Mo pe al donn li so manze ek meksinn dan enn flakon. Mo amam pa tro bien.” Loulou ti ki finn fini tir plan ti dir li, “Me zoli fifi, pa neseser prese koumsa. Ouver lizie, zorey ek nene pou to kapav apresie bote lanatir. Get kouma reyon soley kares lerb anba pie; santi parfen fler natirel; tann zwazo sante.”
Loulou ki ti fini deside ki li ti pou al kot granmer deswit, devor li e lerla atann Ti Kapison-Rouz, ti fonse, al kot lakaz granmer. Ler li ti rant dan karo bwatsab, Ti Kapison-Rouz ti rapel seki loulou ti dir li. Li ti abitie bes latet, mars drwat divan li. Ler li ti lev so latet, li ti dekouver bote ki ti la toultan me ki so lizie zame ti trouve. Vremem, reyon soley ki ti pe travers ant bann pie ti kre enn latmosfer rev; pie voun dan bor enn ti rwiso ti pe danse dan divan; enn lorkes zwazo ti pe egey liniver. So lizie ti tap lor enn tapi fler mige. Li ti koumans kas fler pou fer enn bouke pou so amam. Ler li ti fini ramas kantite ki ti bizen, li ti kas enn laliann pou atas bann fler la ansam. Lerla li ti rekoumans so lamars ver lakaz so amam.
Ler li ti ariv kot laport lakaz so amam, li ti tap laport. Lavwa so amam, ki ti dir li rantre, ti bien drol. Ti Kapison-Rouz ti panse ki sa ti akoz so amam ti malad; so lavwa ti anrwe. Ler li ti rant dan lasam so amam li ti trouve ki bonnfam la ti finn kouver so latet me de gro zorey ti pe depase.
‒ Amam, Amam, ala ou zorey gran!
‒ Pou mo kapav tann twa bien, mo fifi.
Ti Kapison-Rouz ti vinn pre ar so lili pou donn li so bouke ek komision ki so mama ti anvwaye. Ler dra ki ti kouver so latet ti desann enpe, Ti Kapison-Rouz ti dekouver de gro lizie.
‒ Amam, Amam, ala ou lizie gro!
‒ Pou mo kapav trouv twa bien, mo tifi.
Ler so amam ti avoy lame pou pran bouke ki Ti Kapison-Rouz ti amene, tifi la ti trouv de lame bien long.
‒ Amam, Amam, ala ou lame long!
‒ Pou mo kapav may twa for, mo tifi.
Ler Ti Kapison-Rouz ti bese pou anbras so amam, li ti trouv enn bien gro lagel.
‒ Amam, Amam, ala ou labous gran!
‒ Pou mo kapav manz twa, mo tifi.
Loulou ti sot lor Ti Kapison-Rouz, ti may li, ti devor li. Enn sans ti ena enn gardien-sase ki ti abitie pase pou gete si bonnfam la pa ti bizen nanye. Ler li ti kot laport li ti tann kikenn pe ronfle kouma enn moulenavan. Li ti kone ki sa pa ti labitid Granmer. Dousma-dousma, li ti rant dan lasam e la li ti dekouver seki ti arive. Li ti anvi tir enn bal ar so fizi me li ti ezite tansion ti ena dimoun vivan dan vant loulou. Li ti pran so kouto, ti ouver vant loulou, ti liber Granmer ek Ti Kapison-Rouz. Lerla li ti plen vant loulou ar gro-gro ros. Ler loulou ti rod leve, li pa ti kapav parski so vant ti vinn pli lour ki enn kamion senk tonn.
Ala kimanier Ti Kapison-Rouz ti aprann ki fale pa pran sime zepeng kan dir li pran sime zegwi.