Pou tou bann toktok lor later.
©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM
SAPIT 1
Enn fwa dan pei Banndoukland ti ena enn Sadou ki ti viv dan lafore Makonde anba enn pie lafours. Sadou la ti ena enn gran pouvwar mazik. Li ti rapel lepase, li ti konpran leprezan e li ti souvan okouran bann evennman avan ki zot ti deroule. Enn zour ler li ti pe medite li ti tann enn lavwa profetik ki ti revel enn orak: “Banndoukland pou rant dan so faz Bomatom Bharat, so Kalyoug, ziska ki enn tifi, enn zanfan mirak, pou vinn efas fernwar e permet reyon soley travers lekran gaz pwazon.” Sadou ti fer enn sourir, pran so baton, al dan direksion soley leve kot li ti sir li ti pou zwenn zanfan mirak.
Pou Sadou enn long lamars ti koumanse. Kouma li ti perdi labitid marse ousa fer lekzersis, bien vit li ti fatige. Li ti bizen asiz lor ros dan bor sime pou regagn respirasion me avek pratik so landirans ti ameliore. Li ti pe kapav kouver enn long distans sak zour. Sak zour li ti pe santi li enpe pli pre ar Prathna, zanfan mirak. Pou pa perdi letan, li ti evit landrwa abite; dormi an plen-ner; manz fri, maniok, patat; e bwar laroze matinal lor petal fler. Enn zour ler li ti pe apros enn lakrwaze, depi lwen li ti santi enn prezans me li pa ti trouv nanye parski sime la ti kas kontour e bann touf ti pie ti pe bar gete. Enn kout sek, kouma enn vizion, so prop zimaz paret divan li koumadir li ti pe get dan laglas. Zimaz la ti koz premie.
– Depi de zour mo pe atann twa Karann. Kifer to anretar?
– Anretar?
– To pa ti tann mwa pe dir twa degaze? Mo apel …
– Ayo Karinn! We, mo ti tann twa me enpe lwen. Mo kwar mo pe vinn sourd. Ayo!
– Non, to pa sourd. To lespri ki fouka. Enn zwazo sante e to arete pou kontanple so bote. Enn fey tonbe e to ramas li. Ki to fer ar tou sa bann fey mor la? Bon degaze! Karonn pe atann nou dan prosenn lakrwaze. To’nn manze?
– Wi, koko, banann e mo’nn bwar fangouren.
– Mo espere Karonn pa perdi sime. Sa enn lot sa! To dir li tourn agos, li li tourn adrwat.
– Kouma to kone Karinn?
– Karann, to pa’nn tann li dimande kot nou ete?
– Ayo! Lavwa bien feb. Aster mo tann li bien.
– Normal to pou tann li bien. Li la divan twa.
– Kotsa?
– La anba pie bangasay. Normal li pe antone. Apre li pou dir li gagn kolik.
Trwa Sadou, Karann, Karinn ek Karonn ti kontinie zot larout. Amizir zot ti marse, zot vites ti akselere. Si touletrwa ti kouma Karinn zot ti pou avans pli vit. Souvan Karonn ti tourn dan move sime e lot de la ti bizen al lasas li. Kriye li pa ti ase. Li ti fons drwat, fer koumadir li pa ti pe tande. Karann, so kote, ti kas zot lelan parski enn papiyon ti pe zwe kouk ar mous dimiel. Parfwa Karinn ti sap lor kal.
– Karann, aret koz nenport! Fode pa fer Prenses Prathna atann.
Karonn pa ti konpran.
– Prenses?
– Me wi bourbak! So papa Lerwa liniver. Normal bizen apel li Prenses, Prenses Prathna. Peyna letan pou perdi. Twa Karann to vey Karonn, anpes li perdi sime; twa Karonn to vey Karann, anpes li aret enn tren pou li krase. E zot toulede, swiv mwa. Apartir aster nou marse aswar e repoze dan lazourne.
– Ayo! Kifer?
– Ayoyo! Kifer?
– Aret zot ayo ek zot ayoyo. Zot trouv sa zetwal briyan laba dan les. Limem ki pou endik nou nou sime. Swiv mwa.
Amizir soley ti pe kouse zetwal la ti pe vinn pli briyan e li ti pe deplase lantman pou permet nou trwa Sadou swiv li. Pandan plizier semenn zetwal la ti gid zot. Enn swar zis minwi li ti arete. Trwa Sadou ti arete e kouma ti pe fer bien nwar zot ti prefer atann soley leve.
Anba enn gran pie lafours nou trwa Sadou ti dormi enn somey telman profon ki ni barlizour, ni sante zwazo tou kouler ti reysi kas zot somey. Ti bizen enn reyon for saler lete lor zot lizie pou ki zot realize ki ti finn ariv zot. Karann ti koz premie.
– Ayo! Sa reyon soley la li kouma enn benediksion lor mo popier.
Karonn ti azoute.
– Ayoyo! Soley pe mouy mwa.
Karinn ti aret so lelan.
– To pe transpire, gopia.
– Ayoyo!
Karinn ki toultan ti pran desizion vit, ti dir zot ki bizen fer. Me kot ekzakteman ti bizen ale li pa ti sir parski akoz soley ti pe briye, zetwal-gid pa ti vizib. Karann ti bizen anpes Karonn perdi sime; Karonn ti bizen anpes Karann fer ler an plen-ner. Karonn ti dimande.
– Ayoyo! Kot pou ale?
– Bizen atann soley kouse. Lerla zetwal-gid pou vinn vizib. Li pou dir nou.
Apenn li ti fini koze, lalinn ek soley ti fer enn lalians pou plonz Planet Ter dan nwar total. Kouma far dan nwar zetwal-gid manifik e imobil ti koumans flase.
– Ayoyo, li pe apel nou.
– Ayo, ala zoli la!
– Kot Karonn?
– Mo kwar li laba.
– Kotsa?
– Laba.
– Karonn, kot to pe ale?
– Ayoyo, li pe apel mwa.
– Kisannla?
– Prenses Prathna. Ayoyo, li tousel pov jab la!
Sannkoutla Karinn ek Karann ki ti swiv Karonn. Zot rant dan enn vilaz kot tou dimoun ti sitan okipe ar zot prop lokipasion ki zot mempa ti remark prezans trwa etranze. Ti ena enn misie dan so karo. Ler trwa Sadou la ti dir li bonzour, li ti get lao dan lesiel e ti kriy for: “Boukou-boukou douk! Lapli pou tonbe.” E li ti kontinie so lokipasion. Enn madam ti pe donn poul manze dan so lakour. Ler bannla ti dir li namaste, li ti galoupe, rant dan so lakaz, resorti ar enn balye e ti koumans balye lapousier dan ler. Karann ti enpresione. Me de lot la ti trap so lame, ris li. Ler ti ariv divan enn lakaz abandone, Karonn ti arete.
– Ki to gagne Karonn?
– Ayoyo! Li ladan do dos.
– Kisannla?
– Nou Prenses Prathna, dos.
– Kouma to kone?
– Zot pa tann li pe apel nou?
Ler zot ti rant andan zot ti trouv enn tipti tifi, enn zanfan mirak.
SAPIT 2
Li ti enn tifi wit-an apepre. Li ti bren; li ti met enn long rob ble lesiel ki ti desann ziska so sevi; lor so latet li ti ena enn sapo lapay e dan so lipie enn per champal. Karann ek Karinn ti vinn gounga ar sok. Karonn ti premie pou koze. Li ti dimann Prathna: “Depi kan to la beti?”
– Mo fek arive … zis avan zot rantre. Ou, ou ? … Pa dir mwa. Ou ou Karonn. Sannlala Karinn, lotla Karann.
– Bravo! San lor san.
Prenses Prathna ti enn tibout bonnfam. De ledan dile divan ti finn tonbe; li ti tourdey; enn so lipie ti enpe pli kourt ki lot. Me so prezans ti kouma kouran elektrik. Karinn ti dimann li si li ti fen? Fatige? Non, li ti ni fen, ni fatige.
Karinn ti zet enn koudey rapid otour li e ti pran detrwa desizion vit. Premie dabor ti bizen met lord dan lakaz, prepar enn lasam pou Prenses Prathna e enn lot pou bann Sadou; answit ti bizen netway lakour, pas enn kout lapentir, balizonn miray, plant enpe fler ek legim, ranz enn poulaye ek enn lekiri. Travay pa ti manke me tou ti pe mars kouma mirak.
Detrwa zour pli tar ler bann pasan pase zot ti gagn sok. Personn pa ti rapel ki ti ena enn zoli lakaz koumsa. Zarden plen ar zoli fler, rido afler lor lafnet e toultan ti ena enn bon parfen manze ki ti pe fit zot lapeti. Me drol! Zame zot pa ti trouv personn. Dimoun ti pe koumans koze. Kisannla ti pe viv dan sa zoli lakaz la? Bon lespri ousa movezer? Kikfwa ti bizen all rann zot enn vizit. Zot ti fezer? Ousa timid? Kiryozite ti pe trangle zot. Bann misie ki ti pe al travay lor bisiklet ti pe gagn pann zis divan lakaz la; bann madam ki ti al sers lerb pou nouri kabri ek vas ti santi fatig zis divan lakaz la. Tousa ti enn senn pou ki zot ti kapav louk enn kou dan lakaz la. Me abba! Louke ti dan vid.
Enn gramaten ti ena bel exsitasion dan vilaz. Dan lavarang ousa lor lafnet sak lakaz ti ena enn kart envitasion. Prenses Prathna ek so trwa Sadou ti gagn gran plezir envit zot dan enn gran fet ki pou dire ziska minwi. Ti pou ena manze, bwar, danse ek spektak mazik. Tou dimoun ti envite, so vie kouma so zenn, so madam kouma so misie.
Kot pou met tou sa dimoun la? Zour fet la, amizir ki envite ti pe arive, lakaz ek lakour ti pe grandi e finalman divan zot lizie ti ena enn gran sato. Partou-partou ti ena latab garni ar manze spesial; mizisien ek artis ti pe donn lagam; ti ena spektak pou zanfan, adilt ek gran dimoun. Ti enn fet mahasiper. Jalsa ti telman korek ki personn pa ti panse pou konn propriyeter fet ki pourtan ti parmi zot. Tou dimoun ti remark trwa bonom ek enn tifi wit-an ki ti bwat-bwate enpe. Zot ti partou e toultan zot ti ena enn bon parol pou tou dimoun. Ti ena enn moman kot lagam sega ti telman maja ki Karann dir Karonn: “Ayo! Mo anvi danse.” Karonn ti reponn: “Ayoyo! Mo ‘si parey.”
San perdi letan zot ti trap lame Prenses Prathna e ti koumans trase. Vadire profesionel. Tou dimoun ti antoure. Mem Karinn ki ti pe boude okoumansman ti rant dan jalsa. Karann, Karonn ek Prenses Prathna gagn sok, dir ou. Ver minwi enn santer ar so lagitar koumans sante. Ti enn sante tris. Tou dimoun ti ekoute, enn mous pa ti anvole:
ODEK
Odek,
lalinn laba pe zigzage, enn gro zetwal pe aval li;
soley pe perdi so petal ki grene kouma vit kraze;
larkansiel ki finn gagn enn fit pe pandi ar lakord enn wit.
Gro zero manz ti zero, samem nou takdir mo bayo.
Bliye to tanbour tanbourye!
Ramas to ravann ravanie!
Lapli finn mouy lapo bouk.
Odek,
Laflam pe griye Makabe e so soufrans pe touf lesiel;
lasid pe ekrir ar lank rouz lor ros lagal Montagn Signo;
lasann pe anvole partou, ranpli poumon ar lamor gri.
Gro zero manz ti zero, nou dal pa pe kwi do matlo.
Bliye to tanbour tanbourye!
Ramas to ravann ravanie!
Lapli finn mouy lapo bouk.
Odek,
Disel finn fini bwar lamer, leponz pe bronze lor disab;
niaz lao gagn lafiev karant, pe rod meksinn dan koray mor;
enn dernie dofen pe kriye, peyna zorey pou ekout li.
Gro zero manz ti zero, dife dan langka mo frero.
Bliye to tanbour tanbourye!
Ramas to ravann ravanie!
Lapli finn mouy lapo bouk.
Odek,
Nou bann zanfan pa rapel yer, zot viv dan zordi permanan
e zot refiz get pli divan – pou zot dime pa ekziste.
Ayo ki erer nou finn fer? Nou finn fer lavi vinn lanfer.
Gro zero manz ti zero, tou finn vinn golmal mo dalon.
Bliye to tanbour tanbourye!
Ramas to ravann ravanie!
Lapli finn mouy lapo bouk
finn mouy lapo bouk
finn mouy lapo bouk
finn mouy lapo bouk ….
Enn kout sek, zis minwi, tou lalimier tengn, sato disparet e bann artis fonn. Lao dan lesiel enn boul enkandesan ti envit dimoun retourn lakaz e montre zot sime dan nwar. Tou dimoun marse, retourn lakaz vadire dan enn rev. Dan zot lakaz bann Sadou ti pe tengn lalanp pou al dormi. Karann ek Karonn ti ole konpran ki ti arive.
– Ayo! Ala ti bon la!
– Ayoyo! Mo ‘si parey. Karinn, to kapav explik mwa …?
– Pa sey konpran. Nou pe viv dan sant enn gran mirak. Nou al dormi. Pa fer tapaz. Prenses finn fini gagn somey.
SAPIT 3
Lelandime lavi normal ti retourne. Anfen preske normal. Dan vilaz, dan lespri dimoun anzeneral ti ena enn gou merveye. Personn pa ti kone kifer me boukou dimoun ti santi enn ti lazwa spesial, enn santiman boner ki pa ti kapav explike. Li ti enpe koumadir pe get figir enn baba fek ne. Enn mirak vivan. Me ti ena osi detrwa ki ti pe santi egrer lestoma monte. Parmi ti ena Banndouk alias Lalang Soumra. Lavey ler tou dimoun ti pe amize, leker kontan, Banndouk so groker ti pe fer li gagn maloker. Li ti kasiet dan enn kwen pou espionn deroulman. Li ti enn mous dan larme Lerwa, Samazeste Dandouksingh Mahaking e li ti gagn so galon kaporal parski li ti enn sef dan raporte, palabre ek pas siro. Dan vilaz personn pa ti fer li konfians me tou dimoun ti per li parski li ti zanfout, piner ek san pitie. Depi ki li zanfan li ti ena lar kas lakok sekre e lerla vann lenformasion la ar seki donn plis pitay ek zwisans. Anplis li ti enn move krab. Akoz tousa dimoun dan vilaz ti apel li Banndouk Lalang Soumra. So lespri biznes ti dir li ki si li konn trase, nouvo deroulman, nouvo sitiasion ousa nouvo evennman ti kapav plen so pos. Bizen aksepte ki dan so domenn li ti enn sef, enn mahamous. Ler tou dimoun ti pe okip zot zafer, li li ti al pionn kote lakaz Prenses Prathna. Lor enn oter, anba enn pie, deryer enn touf, ledo apiye kont tron-zarb, li ti vey tou detay. Tou ti paret kouma enn lakaz normal. Bann rido lafnet ti ouver pou les reyon lalimier pous imidite dan lakaz; ti ena lavwa enn tifi ki ti pe sant ‘Zozo Mayok’; dan lakour ti ena trwa bonom ki ti pe okip zarden. Pa ti ena nanye spesial. Me kifer enn ti signal dan latet Banndouk Lalang Soumra, ti pe dir li ki normal pe kasiet pa normal? Li veye, veye, veye ziska …
Enn lavwa dous ti kas so somey. Ler li ti ouver so lizie, li ti trouv enn tifi, frazil me kokas, pe dibout pre kot li.
– Hen!
– Mo kapav ed ou, tonton?
– Ed mwa?
– Wi, ou’nn tom lor later e fourmi rouz finn antour ou.
Banndouk ti sote.
– Kotsa? Kotsa?
– Mo’nn fini fer zot ale. Pa per!
– Per!
– Ena dimoun per fourmi. Mwa mo pa per zot. Akoz sa zot pa pik mwa. Mo pa fer zot dimal, zot ‘si zot pa fer mwa dimal.
– Kouma to apele?
– Mwa mo apel Prathna?
– Prathna?
– Dan enn pei bien-bien lwen, lot kote lesiel, prathna vedir lapriyer.
– Lapriyer?
– Ou kouma ou apele, tonton?
– Mwa, mwa mo … Sssm … Lllan … Bbbbanndouk.
– Difisil ou nom la.
– Apel mwa Banndouk.
– Banndouk? Enn nom drol. Ki vedir Banndouk?
– Bbbeeee! Pa kone.
– Ou pa konn ou nom?
– Mo konn mo nom me mo pa konn so sinifikasion.
– Atann mo dimann Karann, Karinn, Karonn.
– Karannkarinnkaronn?
– Non. Karann li enn dimoun, Karinn li enn lot, Karonn li enn trwaziem. Ala zot laba, pe okip nou zarden. Les mo al apel zot.
– Non, pa fer sa. Mo anvi koz zis ar twa. Prathna, dir mwa kisannla sa trwa bonom la. To papa ek to de tonton?
Prenses Prathna ti riy enn ti riye rar koumadir enn ti laklos kristal pe petiye ar lazwa.
– Kifer to riy mwa?
– Pa pe riy ou tonton. Mo trouv ou koze komik.
Li ti rakont Banndouk ki li ti fek fer zot konesans, ki li koz ar zot mem zot pa la, ki zot finn gagn enstriksion ar so papa pou vey li ek okip li.
– To papa? Kisannla to papa?
– Limem lerwa.
– To papa lerwa? Lerwa to papa?
– Pa sa lerwa la. Enn lot. Vre lerwa.
– Vre lerwa! Ki to’le dir?
Prenses Prathna ti santi ki li ti finn rant dan enn lak. Par telepati li ti dimann sekour e trwa Sadou ti paret. Karinn ti koz premie.
– Beti, finn ler pou retourn lakaz. Ase zwe.
Karann ti azout so bout.
– Ayo Prathna, nou’al lakaz fifi.
Normal Karonn ti pou met so bout.
– Bizen fer vit Prenses.
Banndouk ti sot lor sa.
– Ki ou’le dir? Prenses?
Toule trwa Sadou ti reponn anmemtan.
– So nom gate Prenses. Nou’ale fifi.
Prenses Prathna ti rapel enn ti zafer.
– Karinn, ki vedir banndouk?
– Banndouk? Banndouk … mo kwar li vedir fizi. Kifer?
– Akoz samem.
Karinn, Karann, Karonn ek Prenses Prathna ti retourn kot zot. Banndouk ti get zot disparet deryer feyaz. So lizie ti fixe sirtou lor Prenses Prathna. So ti bwate, so lipie enpe krose marmit ti fer li rapel enn vie proverb dan Banndoukland:
Kan marmit bwi, fernwar vantar,
Krose marmit tengn dezespwar.
SAPIT 4
Lelandime, boner gramaten, avan tou dimoun, Banndouk ti al tap laport Samazeste Dandouksingh Mahaking pou raporte seki li ti kone. Ena enn ti group teroris danzere ki ti pe prepar sibversion kont Samazeste pou met lor tronn enn lot lerwa ki zot ti apel vre lerwa. Anplis ti zot pe antrenn enn ti tifi pou vinn prenses. Zot ti apel li Prenses Prathna.
– Ki laz li ena?
– Set, wit-an.
– Banndouk, aret to komeraz! Ti baba pe fer sibversion?
– Kwar mwa Mazeste, zot fer jadou. Mirak mo dir ou.
Dandouksingh ti enn lerwa dan douk. Li pa ti kontan pran desizion. Kan ti ena enn desizion pou pran, li ti apel so bann minis, les zot pran desizion. Si rezilta ti pozitif, normal li ti pran tou grander. Si rezilta ti negatif, li ti fer sot detrwa latet. Lepep ki ti kontan tamasa ti kontan get ekzekision. Kan disan ti koule zot ti gagn zwisans apar. E lerla pozision lerwa ti vinn pli for parski lepep ti kontan e ti sote-pile, kriye for-for, “Sa zom!”
Li ti donn lord.
– Fer vinn mo bann minis, mo bann konseye, mo bann minis-konseye e mo bann konseye-minis.
Enn timama apre lasal tronn ti ranpli ar kourtizan, kourtie, komiser, komisioner, arpanter, arkanter, bayan, bayanter, e bachara ki ti an mazorite. Fer ler ek koz nenport ti pe fane partou kouma enn lepidemi. Mo tann dir ki so minis lanvironnman ti pe pans pou met enn tax lor koze pou diminie polision sonor me so konsye ti dir li fer atansion parski so prop kont tax personel ti pou vinn tro ot. Kisannla kontan pey tax?
Samazeste Dandouksingh Mahaking ti dimann Banndouk explik bannla problem la. Pa bizen dir ou! Kan Banndouk ti gagn sans koze e ki ti ena dimoun oblize ekoute so lalang lor vites ti pran sime zeping olie sime zegwi.
– Bonzour otankevouzet! Bonzour, namaste, goudmorning, salam malekom! Malgre mo ran sosial, malgre mo B.A (SBF) …
– Ki ete sa?
– Sat but failed.
– Banndouk, finn dir twa koze. Aret zaza. To’le mo plen to latet ar diplon?
– Pardon Votmazeste. As I was saying, since brevity is the salad of nef? Dis? … of … wit, les mo dir zot ena douniya dan toufann kouma ena toufann dan douniya. Krose marmit pe met dan zar. …
Lerwa ti oblize entervenir pou donn lenformasion anbref. Ti bizen pran desizion. Me ki desizion? Aret bann sibversif. Eliminn sibversion. Me sibversif kapav kasiet, degize. Kouma pou kone? Enn paser siro repite ti sot lor lokazion pou fer lerwa plezir.
– Sel solision Votmazeste, avoy zot tou manze. Dan liv istwar mo ti lir ki enn lerwa ti touy tou zanfan pou anpes sibversion fann so pikan.
– Pa liv istwar, gopia! Dan Labib. Kouma to apele?
– Gopia, Votmazeste!
– Mwa mo fek apel twa gopia parski to enn gopia. Me ki to vre nom foutou?
– Gopia, Votmazeste!
– Gopia. … Savedir to swiv to desten. Ki to ti dir nou bizen fer?
– Touy tou zanfan ant set ek di-zan, Votmazeste.
– Mwa mo dan douk e mo antoure ar bann gopia, bourbak, voryen, nenport, gonaz. Nou dan veritab dife. Dife dan langka! Marmit pe bwi!
– Kan marmit bwi, fernwar vantar,
Krose marmit tengn dezespwar.
– Ki ariv twa Gopia?
– Pa mwa sa, li sa.
– Li, kisannla?
– Banndouk.
– Banndouk, to pe fer transfiz? Tansion twa!
– Non Votmazeste. Depi yer, kouma mo tann mo ‘marmit’ vie proverb sort dan mo labous kouma orak. Dir ou bann zom koup mo lalang. Kouma ou kone, lalang peyna lezo. Li bat fol, li fer Soumra perdi pwen.
– Taler nou okip twa. Ala mo desizion. Pa kapav nek swiv seki lezot ti fer; pa kapav fer zako, fer peroke. Nou bizen enn solision orizinal ek dirab. Nou bizen kreatif. Non! Pa neseser disan fane. Bizen may responsab, avoy li an-ekzil. Kisannla responsab?
– Krose marmit.
– Ala li rekoumanse! Taler twa ki pou al an-ekzil, Banndouk.
– Pa mal konpran Votmazeste. Tifi la so lipie krose marmit.
– Ayo gopia, to pa ti kapav dir mwa sa depi koumansman.
– Pa mwa sa Votmazeste.
– Mo kone Gopia. Twa to Gopia; li li Banndouk gopia. … Bon fer ramas li, avoy li lor Lil Galimacha. Ena plen galimacha laba. Li va vinn Prenses Galimacha.
– Votmazeste!
– Wi Banndouk.
– Ki pou fer ar so trwa Sadou?
– Avoy zot montre galimacha fer yoga.
Enn semenn pli tar ler lerwa ti dimann so bann minis si zot ti finn regle zafer krose marmit, li ti aprann ki krose marmit ti pe pouse partou kouma sanpiyon apre lapli. Partou, dan lari, dan lekol ti ena par ta bann tifi set, wit-an, enn lipie pli kourt ki lot, ledan divan manke, lizie enpe tourdey ek lipie enpe krose marmit. Mem dan sato lerwa, tou zanfan ti vinn koumsa. Pir, zot tou ti pe dir ki zot ti apel Prathna. Bann gran peto gagn kongolo. Lerwa so leker ti desann dan so vant. Bwat sa!
SAPIT 5
Kouma zot ti gagn nouvel ki ti ena enn mouv pou avoy Prenses Prathna an-ekzil, trwa Sadou la ti prepar enn plan me zot pa ti kone ki ti ena enn siper mazisien ki ti gagn enstriksion pou vey Prenses Prathna e anpes maler tom lor li. Mazisien la ti pe met lide ki bizen dan latet trwa Sadou. Trwa Sadou la ti desid pou al kasiet Prenses Prathna damilie enn gran lafore kot anpe zot ti pou kapav okip so ledikasion e prepar li pou efas fernwar e permet reyon soley travers lekran gaz pwazon.
Trwa Sadou ek Prenses Prathna ti bizen enn peryod dan Bannwas. Prenses la ti bizen letan ki neseser pou gagn matirite. Bann Sadou ‘si ti ena pou aprann. Karinn ti dir so de konper enn zour:
– Mo ti fane. Zot ti ena rezon kan zot ti dir mwa pa organiz sa tamasa la. Mo ti vinn enpe fezer. Dan fer fanor mo ti met lavi Prenses andanze. Mo vanite, vantardiz ti pou met nou gran travay dan lakle.
Lot de la ti bos tayt. Zot kone ki zot pa ti obzekte ar lafors. Enn ti obzeksion timid-timid fasil pas pou wi. Zot pa ti realize foul-foul kosekans zot vantardiz. Anplis li ti bien bet perdi letan lor lepase. Zot toule trwa ti realize ki se lavenir ki ti enportan. Ti bizen fer seki neseser pou prepar teren. Dabor ti bizen enn lakaz konfortab pou ki Prenses Prathna so devlopman pa bloke. Answit ti bizen plant manze. Toule kat ti vezetaryen. Ti bizen nouri kabri pou gagn dile. San perdi letan zot ti fer leneseser.
Di-zan ti pas bien-bien vit. Prenses Prathna ti vinn enn zoli mamzel. So long seve nwar ti desann drwat lor so ledo. Parfwa li ti tres li, parfwa atas enn lake seval, parfwa fer enn poutou. Nenport ki manier, so bote ti kas pake. Li ti ena zoli ledan e so tourdey ki ti touzour la ti donn li enn regar spesial, lenpresion ki so lizie trouv pli lwen, pli profon ki lizie normal. So enn lipie ti touzour enn ti lide pli kourt ki lotla me so krose marmit nepli ti vizib.
Nou de Sadou ti pe get zot zanfan grandi ar fierte, ar boukou lazwa.
So rob ble ek so sapo lapay ‘si ti pe grandi amizir li grandi. Akoz sa dan lespri nou trwa Sadou Prenses Prathna tipti ek gran ti mem zafer e dan zot latet li ti pou toultan zot ti baba.
Prenses Prathna ti devlop enn pasion pou zanimo, ensek, plant, lerb ek fler. Nanye pa ti sap dan so gete. Li ti obzerv zot, pran not, fer bann experyans, fer bann gref. Amizir letan ti pe pase li ti koumans konn bann diferan remed pou bann diferan maladi. Bizen rekonet isi ki bann Sadou ti pe fourni li boukou lenformasion. Me li pa ti pe zis gard dan memwar seki li ti pe aprann ar lezot. Li ti ena enn lentelizans spesial ki ti pe permet li dekouver seki ti envizib pou lezot. Nou trwa Sadou parfwa ti gagn sok ar li.
Gramaten boner, apre ki li ti finn aranz so lili e met lord dan so lasam, li ti rant dan fon lafore. Trwa Sadou ti dir li ki zot ti pou okip manze. Donk li ti ena tou so letan. Li ti konn bann fri sovaz ki bon ek fri ki pa bon. Li ti kone osi ki ti ena fri ki pa ti bon pou manze me ki ti donn enn dile ler kas li. Sa dile la ti enn meksinn kont douler vant ki li ti gagne sak fwa ki li ti pe gagn so reg. Ti ena enn feyaz ki ti kime kouma savon. Li ti servi li pou bengne dan ti rwiso ki ti pas deryer zot lakaz. Prenses Prathna ti erez e bann Sadou zot leker ti kontan.
Pandan sa di-zan la ti ena bel-bel sanzman dan Banndoukland. Samazeste Dandouksingh Mahaking pa ti enn tro move dimoun. Me kouma li ti malad-malad li ti deleg responsabilite ar plizier minis sou responsabilite so sef-minis ki ti apel Baron Toupoumwa, so prop ti-frer. Toupoumwa ti ena enn gran anbision pou limem e li ti pe servi lafors Banndoukland pou reysi satisfer tou so dezir. Non selman li ti pran kontrol e diriz tou bann biro, li ti ole osi fer tou bann lezot lerwa dan bann pei vwazen vinn poz zot kouronn kot so lipie. Pou li Banndoukland ti bizen vinn Bomatom Bharat. Akoz depans militer, ti bizen ferm lekol ek lopital. Dokter, ners, profeser ek zelev ti oblize rant pioner. Tou dimoun ti bizen met iniform.
Laplipar lerwa lor vites ti sayde ar li pou gagn enn bout dan partaz gato. Me ti ena ennde ki ti pe reziste mantalite kaptou. Pli zoli, alenteryer Banndoukland ti ena bann ti group dimoun ki pa ti dakor ar lespri dominer Toupoumwa. Lagazet ti apel zot “Toktok” parski pou rant dan zot renion ti bizen tap laport de fwa: tok, tok. Bann toktok pa ti bien kone kot zot ti pe ale. Zot pa ti form enn mouvman politik; zot pa ti ena enn manifes; zot ti kont lidersip. Dan zot program ti ena zis de mo: lamour ek liberte. Dapre zot ar sa de lagren disel la tou manze ti pou gagn bon gou.
Enn zour enn group toktok ti desid pou fer enn retret dan leker lafore. Ti ena sis tifi ek sis garson ki ti prepar enn wikenn reflexion lor diferan aspe lavi. San realize zot ti pik zot latant dan bor enn rwiso pa tro lwen ar lakaz kot Prenses Prathna ek trwa Sadou ti pe reste. Aswar zot ti alim enn dife pou griy pwason ki zot ti lapes e apre dine zot ti koumans sante. Kouma divan ti pe soufle dan direksion lakaz Prenses Prathna, li ti santi enn loder drol e pli tar li ti tann enn lamizik nouvo. Li ti pran direksion landrwa kot loder ek lamizik ti pe sorti e ler li ti ariv pre, li ti kal deryer enn pie lila pou louk douz zenes apepre mem laz ar li. Enn ladan ti pe sant enn sante dou ek tris.
MO TI MATLO
Mo ti matlo,
souy to lizie mo ti koko!
Anou ansam travers aswar,
obliz soley lev so latet
mem nou kone li pou’al kouse.
Ayo matlo,
To papa finn ramas maler,
amenn lakaz donn to mama;
dan so dile to pov mama
san li kone finn les maler
ranz nik amer, touy to boner.
Mo ti matlo,
souy to lizie mo ti koko!
Anou ansam travers aswar,
obliz soley lev so latet
mem nou kone li pou’al kouse.
Ayo matlo,
To granpapa so granpapa
ti bril karo, ti bril danbwa;
ti sem disab dan plantasion,
dan lesiel ble ti kras pwazon.
Aster to mank respirasion.
Mo ti matlo,
souy to lizie mo ti koko!
Anou ansam travers aswar,
obliz soley lev so latet
mem nou kone li pou’al kouse.
Ayo matlo,
to tonton ti enn gran saser
ki ti servi so konesans
pou efas net tou diferans,
kraz lopital ek dispanser.
Aster peyna ners pou swagn twa.
Mo ti matlo,
souy to lizie mo ti koko!
Anou ansam travers aswar,
obliz soley lev so latet
mem nou kone li pou’al kouse.
Ayo matlo,
To lizie dir to pa kone
ki to ete, ki bizen fer,
kot pou ale, kifer to per.
Mo pov matlo, bann gran peto
finn deside to enn zero.
Mo ti matlo,
souy to lizie mo ti koko!
Anou ansam travers aswar,
obliz soley lev so latet
mem nou kone li pou’al kouse.
Ler li ti fini sante, Prenses Prathna san panse ti aplodi. Tou lizie ti tourne dan so direksion. Zot ti may li anplen. Li ti fer enn demars pou ale. Enn lavwa ti dir, “Pa ale mamzel.”
SAPIT 6
Dan sato Samazeste Dandouksingh Mahaking ti ena enn gran tourman. Enn gramaten ler li ti pe al donn li so meksinn, serviter lerwa ti dekouver ki Samazeste ti mor dan lanwit. Bann palabrer ( ou kone partou ena sa! ) ti pe fer kwar ki kikenn ti finn avoy li manze ousa, si ou’le, ti donn li enn koudme aret respire. Baron Toupoumwa ek so konfianser, Kaptann Toutouk Touni, ti organiz enn lanterman spektakiler ek enn semenn dey nasional. Zot ti telman bien fer zot grimas ki lanterman rwayal ek dey nasional ti permet Baron ek Kaptann vinn de ero nasional. Ti mem met zot larm dan fiol e sa ti pe vande kouma gato-pima so-so e dimoun ti pe met bann fiol la akote stati bondie parski zot ti ena pouvwar mazik dapre piblisite.
Kouma dey nasional ti fini, nouvo fennsifer ti koumanse. Baron ti fer enn deklarasion ki tanka li ti bizen atann senk-an avan swazir nouvo lerwa me sitiasion ti difisil e grav. Toumanier li pa ti korek les enn tronn vid. Se akontreker ki li ti aksepte al asiz lor tronn so frer. Dan memwar Banndoukland, zame ti ena otan tamasa. Amize koumans gagn gou rans. Me Samazeste Toupoumwa ek so premie minis, Lord Toutouk Touni, ti kone ki ti bizen fer. Kan lepep dan mangann, dirizan gagn lape.
Lor vites Samazeste ar led so premie menis ti koumans met an pratik so gran proze: kreasion enn lanpir kot soley zame kouse. Larme Bomatom Bharat (samem ti vinn nouvo nom Banndoukland) ti pe anvayir tou so vwazen e atraver enn lalians ar lezot lerwa ki ti bann katastrof sir-pat, bann tiran ki swaf disan gramaten, midi ek aswar, li ti pe kraz dinite san pitie. Bann roder bout partou, ki toultan mars ar seki for, ti pe telman pas siro ki ti bizen met disik lor rasionnman. Dimoun anzeneral ti pe viv dan lafreyer. Apart bann toktok, ki ti zis enn ti pwagne, pa ti ena okenn rezistans. Faypat sankler gourmandiz, leker sal, gran-nwar ek dominer ti pe met sime kler e ti pe balye karo san get divan-deryer. Fernwar kouma enn tapi epe lour ar douler ek larm ti fini anvlop lekzistans lanpir dezespwar.
SAPIT 7
Depi sa swar kan Prenses Prathna ti gagn premie kontak ar zot, douz toktok ek prenses la ti pe zwenn ase souvan. Parmi ti ena enn zennom ( so nom ti Yosi ) ki ti ena enn latirans spesial pou Prenses Parthna e sa santiman la ti resiprok. Yosi ti garson inik Banndouk (Lalang Soumra) me li ti kontrer so papa. Dan koumansman Banndouk ti pe bros-bros so latet parski so garson pa ti enn bon zom. Li ti ena enn gran plan pou so garson ki ti bizen vinn enn terib dan larme lerwa. Me olie li enteres ar fizi li ti pe pas so letan ekrir poem ek grat so lagitar. “Li pou amenn laont dan fami sa voryen la”, Banndouk ti pe panse. Li ti mem ena doutans ki Yosi pa ti so vre garson. Kikfwa ti finn ena erer dan lopital. Kikfwa erer pli grav. Kot pou kone dan sa lemonn bankal la? Me kan boul ti devire apre lamor ansien lerwa ek kouronnman Toupoumwa e sirtou kan Toutouk Touni ti vinn Lord Premie Minis, Banndouk so dal pa ti kwi. Li ek Toutouk Touni ti de ros. Banndouk ti vinn enn nenport, enn setaki.
Sa sitiasion la ti enn benediksion pou Yosi parski so papa ti telman dan tourman ek tristes ki li ti donn lape ek liberte so garson. E Yosi so personalite ti pe epanwi. Aster ki ti ena lenflians Prenses Prathna dan so lavi li ti pe gagn gabari. Li ti mens ek ot; so seve nwar, boukle ti tous so zepol e so labarb nwar ti kouma enn kolie briyan lor enn lapo lis. Li ti preske mem kouler ki Prenses Prathna sof ki prenses la so lapo ti enpe plis kwivre. Bann ti ezitasion, ki avan ti pe fer li paret gos, ti pe disparet tigit par tigit e li ti pe gagn enn pli gran konfians dan limem. Me ti res enn ti begeye ki ti paret plis kan li ti nerve.
Prenses Prathna ek Yosi ti pe pas boukou letan ansam. De Sadou, Karann ek Karonn, pa ti paret ena okenn traka.
– Ayo! Enn zoli koup!
– Ayoyo, to tir koze dan mo labous.
Karinn ti pe get pli lwen. Eski lamour, maryaz, zanfan ti dan progam pou tengn fernwar e fer soley releve? Kikfwa wi, kikfwa non. Kikfwa zis sannyasi pa ase pou remet lekzistans lor sime Lalimier-Benediksion. Lamour Koumansman bizen lamour imen ki donn lavi pou fer lavi mont dan lesiel. Karinn ti prefer gard so reflexion dan so leker. Li ti koze zis kan li ti sir.
Sak fwa bann zenn la ti zwenn nou trwa Sadou zot ti dan lazwa. Tapaz zenes dan lavi vieyes, li ti enn garanti ki larelev li ti prezan. Me kan zot pans orak ki ti dir ki zanfan mirak ti pou tengn fernwar e fer nouvo soley leve, fer Kalyoug fonn dan lalimier kristal, zot ti santi lagorz amare. Tifi mirak ti fini vinn enn gran zennfi e li ti paret pe plis atire par zoli lizie Yosi ki mision ki desten ti trase pou li. Di-zan ti fini pase. Trwa Sadou ti pe santi laz pez lor zot zepol. Eski vremem nouvo soley pou leve? Eski zot pou la pou get sa arive? Souvan bann lide som koumsa ti vinn brouy sourir. Pa pou lontan. Bien vit sourir dan lizie Prenses Prathna ti realim lespwar.
Enn zour Prenses Prathna ek Yosi ti vinn get zot pou anonse ki zot ti finn deside pou al zwenn papa Yosi pou prezant li so pretan belfi. Enn silans glason ti paraliz nou trwa Sadou. Sa pa ti dan program. Eski zot kone ki rol Banndouk, papa Yosi, ti zwe dan zot maler ki ti obliz zot al dan Bannwas? Prenses Prathna ti santi for ki so trwa gourou e protekter ti dan enn gran tourman.
– Kifer zot tris? Kifer zot gagn per?
Nou trwa Sadou ti fini pas mesaz telepatik ant zot. Zot ti deside ki zot pa pou dir nanye parski zot pa ti’le ki de zanfan la soufer akoz erer enn papa. Kouma Yosi ti soupsone ki ti pe pase dan latet bann Sadou, li ti ole met tou okler.
– Mo papa nepli travay dan servis ransengnman lerwa Toupoumwa ek premie minis Toutouk Touni.
Karinn ti koumans reponn.
– Pa sa … me …
– Papa finn bien sanze. Li anvi zwenn Prathna.
Karinn ti dimann Prenses Prathna.
– Ki to panse Prenses?
– Kikfwa dan koumansman Bannwas ena so lafen.
– To kwar?
– Ki kone?
De zour pli tar, boner gramaten, Prenses Prathna, akonpagne par Yosi, ti kit kabann dan lafore pou al get Banndouk Lalang Soumra dan so lakaz. Ti ena enn long lamars divan zot. Mo pa pou pran zot letan dir zot dan detay tou bann problem ek difikilte ki nou zwenn kan nou antreprann enn long vwayaz. Enn sans ki dan Banndoukland pa ti ena zanimo feros me, ayo mamma!, ti ena dimoun feros (voler, taker) par tonn. Pou Yosi sa vwayaz la ti fini vinn routinn me rapel ki Prenses Prathna ti fer li enn sel fwa dan bann kondision difisil ler ti bizen debat pou sap dan karay. Zordi li ti pe mars dan lot direksion, Bannwas par deryer. Anplis li ti pli gran, li ti pli for e li pe al rann vizit so pretan boper.
SAPIT 8
Ler zot ti ariv kot lakaz Banndouk Lalang Soumra, Prenses Prathna ti trouv enn vie dimoun frazil, tranble-tranble dan enn fotey lavwal dan lavarang. Bonom la ti fixe li enn bout letan. So lizie ti larme par laz ek lemosion. Dan enn lavwa tranble-tranble li ti dir, “Prenses Prathna?” So garson ti gagn sok.
– To konn li Papa?
Bonom la pa ti reponn. Li ti zis bes so latet.
– Yosi, beta, ena danze pou to fianse isi. Prenses Prathna kone ki mo pe dir. Vit zot bizen ale depi isi. Enpe plis ki di-zan desela mo ti fer enn tipti tifi enn gran ditor. … Mo ti kwar ki lamor Samazeste Dandouksingh ti pou fer dimoun bliye zistwar krose marmit. Me kotsa! Nouvo lerwa ek so lantouraz plis pir. Depi enn tan zot koz nesesite fer sakrifis imen pou pous mofinn. Nanye pa pe marse dan pei e so bann konseye pe dir: “Marmit lor dife pe bwi. Bizen krose marmit pou tir marmit e lerla kapav tengn dife.” Pou zot, se krose marmit ki veritab lakoz tou zot problem. Zot kwar ki si zot touy krose marmit, zot pou touy problem. Kouma zot trouv enn tifi set-an, wit-an, ar lipie krose marmit zot fer met li dan kaso spesial. Dan kaso bann zanfan la pas kord. Nek tann dir entel finn blese dan aksidan mortel, enn lot finn gagn enn maladi grav. Dapre zot, dife pou tengn si sakrifie tou tifi set-an, wit-an ki ena lipie krose marmit. Zot finn devier orak anbalao. Mesaz lespwar finn vinn dezespwar.
– Krose marmit? Pa, mo pa tro konpran.
Se Prenses Prathna ki ti reponn.
– Mo lazam kourbe enn tigit. Apel sa krose marmit. Taler mo dir twa.
– Ou kone mo tifi, ou ek Yosi preferab zot retourn kot zot sorti. Isi peyna plas pou lamour. Isi fizi, kanon, bom ki koze.
– Papa, mo pa kapav kit twa tousel isi.
– Tonton, eski zot kone nou la?
– Mo pa kwar me zot pou kone. Ena mous partou.
– Pou lemoman zis nou trwa kone. Zot pe rod Krose marmit set, wit-an. Si nou pa fer erer zot pa pou get dan nou direksion.
Prenses Prathna ti panse ki peryod Bannwas ti expire.
– Tonton, kouma pou gagn niouz lor seki pe pase dan pale enperyal?
– Mo ena ennde kontak. Pa tou dimoun ki dakor ar seki pe pase. Mo kwar enn mazorite kont me zot per. Boukou zenn solda pe dezert larme, al kasiet dan lafore. Apre sa ena bann ttoo …
– Toktok kouma mwa, papa. Pa traka. Nou apel noumem toktok.
Banndouk, Yosi ek Prenses Prathna ti deside pou pran letan ki bizen pou reflesi e kone ki sime ti bizen pran. Ti ena enn desizion ki pa ti kapav atann. Ti bizen aret apel Prathna prenses. Ti bizen osi donn li enn lot nom. Zot ti desid pou apel li Sanndia.
Lelandime, Sanndia ek Yosi ti desid pou enform Banndouk zot desizion pou marye. Me Sanndia ti ena enn ti tristes dan so leker.
– Ayo, mo trwa gourou ti bizen la!
Apenn li ti fini dir sa set mo la ki trwa Sadou ti paret divan zot. Karinn ti dir zot ki depi lontan zot ti pou fini arive. Zot ti finn tarde parski Karann tanzantan ti arete pou get enn fler lor lerb ouswa enn zwazo lor pie.
– Lot kote sa zokris Karonn la toultan pe perdi sime.
Sanndia ek Yosi ti diskit zot proze ar trwa Sadou ek Banndouk. Kat adilt la ti kone ki zot pa pou kapav enflians de zenes ki ti desid pou marye. Tou dimoun ti dakor ki ti bizen fer enn ti maryaz entim. Dernie fwa ki ti fer flafla, sa ti provok gran dezagreman. Sanndia ti dimann Yosi, ” To pa finn bliye nou onz kopen-kopinn?”
– Non! Zot finn resevwar mesaz. Zot tou pe vini. Nou pou a diset antou. Me pou ena plis zom ki fam.
– Pa fer nanye! Bann zom la, zot tou zot konpran feminen.
Komanter Sanndia ti fer zot tou riye.
SAPIT 9
Pandan apepre di-zan Sanndia ek Yosi ti viv enn lavi bien ordiner. Karann, Karinn ek Karonn ti retourn dan zot landrwa dorizinn. Zot ti kone ki zot mision ti akonpli e ki zot ti bizen les lavi swiv so sime. Antretan Banndouk ti kit zot enn zour pou fer so dernie vwayaz. Toule onz toktok, onz dos, Sanndia ek Yosi, ti pe zwenn enn fwa par semenn kot Sanndia ek Yosi. Tanzantan Yosi ti pe sant enn nouvo sante ki li ti konpoze.
KAISE BELONA
Kan berze nepli protez annyo,
e sadou pe fer krim dan berso;
kan lekol napa donn lekleraz
me plonz zanfan dan pit kafouyaz;
kan legliz napa konn gid nou pa
kaise belona do koko, kaise belona?
Kan lerwa Salomon divage
e Rachel so plore res mouye;
kan Noe so rado pran dilo
e Zozef pe desir so palto;
kan Aya finn fini vinn pagla
kaise belona do koko, kaise belona?
Kan progre met kostim roupi-sou,
devlopman dan lesiel pe pers trou;
kan sikse kas pake nikleer
e viktwar pe beni nou maler;
kan pouvwar dan lame bachara
kaise belona do koko, kaise belona?
Kan servi Zezikri pou modi,
souy malang ar sari Dropadi;
kan alim sanbrani ipokrit,
kan partaz parrsadi pou fer kit,
kan sakre finn nwaye dan paysa
kaise belona do koko, kaise belona?
Sanndia ek Yosi ti anvi enn tibaba me lasans pa ti pe porte.
Kalyoug ti pe ser liniver dan enn leto plizanpli tayt. Lavi ti pe toufe. Fernwar kouma enn kous epe koltar bouyant ki pe tal so lagign partou kote. Enn niaz gri fonse plizanpli epe ti pe touf respirasion. Me pou Samazeste Toupoumwa ek so bann foul cham tousa pa ti enportan. Pouvwar ek lamone ki ti enportan. Tenk ti pe kontinie kraz zarden e bouldozer ti pe kontinie plati lafore. Masinn fer lamone ti pe viol later ek desir lesiel. Kalyoug ti lepok met for gagn for. Seki for dirize, seki feb ekzekite. Si pa ekzekite larme regle kont. Laterer ti opouvwar. Dominer ti travay agwa ar violans ek entolerans. Partou, lor figir zenn kouma vie, regar tris ti rod lespwar dan barlizour tranpe ar lasid. Paran ti pe zet enn pogne later lor serkey zenn zanfan; planter ti pe plant move lerb ki zenes ti pe fime; peser ti pe vers pwazon dan resif pou ramas pwason anpwazone; paran ti pe vann zanfan dan bazar esklav. Soufrans, imiliasion ek fristrasion ti partou: dan bife, lor latab, dan lasiet ek goble, mem lor lili.
Enn gramaten, zour so laniverser trant-an, Sanndia ti dir Yosi, “Lamour finn plant enn tibaba dan mo vant.” Yosi ti sot depi lili, fer letour, al azenou kot Sanndia. Li ti trap lame so fam, get li dan so lizie kler kouma dilo lasours, poz enn ti dou lor so lalev. Enn emosion pwisan ti travers toulede.
– Tifi ousa garson? Ki to panse?
– Seki Bondie done, samem.
Enn semenn pli tar ler zot ti pe bwar dite gramaten, Sanndia ti dir so bonom, “Depi detrwa zour, aswar dan mo rev enn lavwa koz ar mwa.”
– Ki li dir twa?
– ” Prenses Prathna, Prenses Prathna, ler finn arive pou al sem lagren lalimier. Pa les zanfan lavenir tas dan fernwar. Marmit pe bwi. Krose marmit, tir marmit pou tengn dife.”
– Koze krose marmit revini. Ki to kwar nou bizen fer?
– Pa kapav les nou baba vinn dan lemonn Kalyoug. Bizen pous niaz lasann ek so lapli lasid. Bizen ki dilo sakre rekoumans tonbe, lav mofinn e prepar larkansiel pou akeyir soley. Degaze prepare. Nou bizen kit isi, al lot kote lafore.
– Lerla?
– Lor sime mo dir twa.
SAPIT 10
Bomatom Bharat ti vinn enn lanpir pwisan atraver so larme. Toutotour ansien Banndoukland ti ena kat gran rezion. Onor ti ena lepep Toulsiwala, dan les lepep Kamomia, da lwes lepep Yapanama e dan lesid lepep Sitronela. Sa bann lepep la ti ena enn long istwar, enn sivilizasion milener avan ki bann tenk ek bazouka Samazeste Toupoumwa ek Lord Toutouk Touni ti vinn plant zot mofinn. Bhomatom Bharat ti deteste diferans; li ti gagn labil dan lestoma kan li ti tann dir ki ti ena detrwa bachara ki ti panse ki ti ena enn lot fason viv lavi. Pou kre so sivilizasion mem parey, li ti desid pou efas tou diferans par lafors. Seki pa kapav tini, fonndos. Akoz samem partou dan lanpir Bomatom ti ena bann group kont pouvwar dominer me zot pa ti tro efikas parski zot lafors ti fane. Ti bizen enn kikenn ki ti kapav ramas tou lafors ansam, chombo gouvernay e travers lapas pou rant dan lepor lespwar.
Prenses Prathna ti santi enn lafors deryer li ki ti pe pous li dan sime ki ti bizen pran parey kouma divan ki pous vwalie ver so destinasion. Li, Yosi ek zot onz dos ti desid pou regroupe dan pei Toulsiwala e apartir laba fer enn louvraz otour Banndoukland avan ki zot al tir moutouk dan nik Samazeste Toupoumwa.
Dan pei Toulsiwala ti ena enn maladi ki ti pe fer boukou ditor bann zanfan ek bann madam sirtou. Bann zom ki ti kontan lasas ti pe retourn lakaz ar move viris ki ti pe amenn lamor partou. Bann gran lendistri meksinn kontrole par bann dalon ek fami Samazeste Toupoumwa ti pe fer boukou profi lor ledo maler. Plis dimoun malad plis li ti bon pou biznes.
Enn zour Prenses Prathna ti tann dir ki ti garson so vwazinn ti bien malad. Dokter ti fini kondann li. Li ek Yosi ti al get li. Prenses Prathna ti rant dan lasam piti la malgre ki dimoun ti kwar ki li ti kapav trap maladi la par enn senp kontak. Lor lili li ti trouv enn zanfan frel, enn skelet vivan. Prenses Prathna ti al pre kot li. Ti garson la ti ouver so lizie tris. Enn sel kou so de lizie ti alime. Li ti dir ar enn lavwa feb-feb.
– Oumem Prenses Prathna, pa vre?
– Kouma to kone?
– Enn lavwa aswar ti dir mwa Prenses Prathna pou vinn ba mwa.
Laplipar dimoun ti ankor pe apel li Sanndia me ti garson la ti konn so nom. So papa ek so mama ti gagn sok. Apre bien lontan zot zanfan ti koze. Prenses Prathna ti dimann misie la si li ti ena fizi. Li ti bouz so latet pou dir wi.
– Fouy enn gran trou dan ou lakour e anter ou fizi. Okip ou madam ek ou fami. Lerla ou zanfan pou sov. San perdi letan misie la ti fer seki ti dir li. Amizir li ti pe zet later lor fizi dan trou, figir so garson ti pe eklere e vit enn ti sourir mosad-mosad dabor me kler answit ti pran plas tristes soufrans.
Lor vites nouvel ti fane. Bann saser enn par enn ti pe koumans anter zot fizi. Ena ti pe zwe koken. Zot ti kasiet zot fizi, fer koumadir zot ti anter li. Me bien vit zot rol ti mike. Maler ti pe swazir zot pou fer so piyaz. Anvi pa anvi zot ti finalman fer lanterman fizi pou pa fer lanterman fam ek zanfan. Bann marsan fizi, bal, serkey ek meksinn pa ti kontan. Zot ti fer enn petision kont Prenses Prathna me pa kone kifer, sa zame ti ariv lor biro Samazeste.
Dan pei Kamomia ti ena enn lot kalite problem. Sa landrwa la ti bien repite pou so varyete dibwa ki ti pe vande for-for partou dan lanpir Bomatom Bharat. Me olie kiltiv lafore bann abitan ti panse ki Bondie ti donn zot lafore kado pou maja karo. Parmi bann dimoun Kamomia ti ena enn misie ki ti servi so zeni biznes pou ramas enn fortinn imans. Normal so fortinn ti donn li pouvwar politik parski Samazeste Toupoumwa ti toultan gard bon relasion ar dimoun ki ti ena boukou paysa. Dimoun ti apel sa misie la Jabaljas me so nom papie ti Jabal Bourrbak. Depi enn tan li ti pe gagn traka. Sak fwa lapli tonbe larivier vinn rouz ar later ki dilo sarye, al zet dan lamer. Anplis bann pie ti pe koumans pous traver e zot tron ek brans ti ranpli ar bos parey kouma lavenn lipie ki finn gagn varis. Li ti ena so prop zarden botanik ki ti konsidere kouma enn bizou, enn mervey lor Planer Ter. Ti ena toutsort spesimenn rar plant, zanimo, zwazo, ensek, fler ek zepis. Zarden botanik la ti imans. Li ti kouver plis ki senk mil arpan. Depi enn tan partou kot ou pase ti ena maladi. Pie, plant, lerb, zwazo, papiyon ek lezot ankor ti pe pouri lor later fel-fele. Enn piyanter ti pe monte partou. Touris ti pe sove. Pou Jabaljas sa pa ti tro fatig li. Li pa ti bien bizen lamone touris. So biznes dibwa ti pe plen so kofor. Seki ti plis fer li sagren se maler ki ti pe fer piyaz dan so zarden.
Bann kliyan Misie Jabaljas ti pe plengne parski dibwa ki li ti pe fourni zot ti kouma leponz andan. Sak tanto ler li ti fer so kont, misie la ti pe transpir gro, mem kan liver ti pe donn bal. Reset ti pe degrigole kouma zamalak kont sezon. Ti bizen fer kiksoz. Li ti get tou dimoun ki ti kapav ed li. Agronom, patolozis, longanis me, abba. Lerla enn kikenn ti dir li ki tonton so tantinn ti dir vwazen so vwazinn ki dan pei Toulsiwala ena enn zenn madam ki konn fer mirak.
Lor vites Misie Jabaljas donn lord enn konvwa swiv li pou zwenn sa madam la. Dan so lespri marday, li ti mem fer enn plan pou kidnap madam la, ferm li dan enn fortres pou ki li kapav itiliz li sak fwa ki li ti bizen enn mirak pou fer so biznes marse. Me avan ki konvwa demare, enn serviter ti vinn dir li ki enn madam akonpagne par douz dos ti ole koz ar li. Misie Jabaljas ti sap lor kal.
– Taler mo fer sot to likou. To pa trouve to pe kas mo konte? Voryen!
– Pardon Misie Jabaljas. Sa madam la fer mwa gagn kongolo. Li koumadir, vadire li finn, kouma pou dir ou?
– Li finn fer twa vinn pagla.
– Wi, samem.
– Kot li?
– Ala mo la!
Prenses Prathna, Yosi ek zot onz dos ti nek paret divan li.
– To ti pe rod mwa Jabal?
– Twa ki twa?
– Pa dir mwa to finn bliye Jabal! To ankor pe trafik ar dibwa?
– Ki to’le dir?
– To pa rapel. Ar marto, koulou, to ti koulout to sover. Apre to ti regrete me ti tro tar.
– Tir sa daign la divan mo lizie. Enn sorsier sa.
– Ala to rekoumanse! To bizen mwa, mo deranze vinn get twa pou ki to pa bizen deranze. Get to manier. To pou kontinie touye, detrir. Lafore finn preske mor akoz twa.
– Mwa ki lafot?
– Non, mwa. Ki to finn desid pou fer?
– Tann dir ki ena enn sor…, enn long… enn madam konn fer mirak … pou redonn lavi lafore. Mo biznes dan douk. Mo finn tap tou laport me abba. Toufann pe kraz mwa e twa to pe vinn koz nenport.
– Nek ekout mwa Jabal Bourrbak. Aret fer komik.
– Kouma to kone mo enn Bourrbak?
– To granper, to papa, to fami zot ti toultan Bourrbak. Me si to fer enn ti zefor to bourrbak kapav mont lor pie. Mazinn to zarden.
Sa parol la ti fer larm vinn dan lizie Jabal Bourrbak. Li ti pe fer piyaz dan lafore pou ranpli so kofor me li ti pe okip so zarden botanik kouma enn mama okip so zanfan. Maladi so zarden ti pe fer so vant brile.
– To kapav sov mo zarden?
– To kapav geri to lespri? Si to geri to lespri, mwa mo geri to zarden.
– Ki bizen fer?
Prenses Prathna ti explik li ki zenerasion apre zenerasion bann Bourrbak ti koup pie, detrir lakaz bann zanimo, plant ek fler san pitie. Mama Gaia ki ti donn nesans later, so vant ti pe brile ar douler ek sagren. Kan enn mama plor soufrans so zanfan sa amenn gran malediksion. So sagren ek so larm ti pe sezi lavi. Si kikenn ti souy larm dan so lizie, lasante ek boner ti pou retourne.
Sak dimoun ti bizen plant senk pie e nouri li ar dilo ek fimie. Anplis ti bizen sispann abataz ek komers dibwa pandan san-tan.
– Samazeste Toupoumwa pou ara.
– Swazir ant sourir Toupoumwa ek sourir to zarden.
Sa swar la ti ena enn gran fet. Jabaljas ti envit tou dimoun pou enn gran lamizman avan enn long peryod sakrifis. Tou dimoun ti dakor ki ti bizen souy larm dan lizie Mama Gaia.
Lelandime Prenses Prathna, Yosi ek zot onz dos ti kit Kamomia avan soley leve pou al dan pei Yapanama. Zot ti desid pou travers Bomatom Bharat par enn sime koupe ki Yosi ti konn bien. Zot ti realize ki kantite zot pei ti dan pens.
WI ENN GRAN PEI …
Kot imitasion pas pou kreasion,
fer vadire pran plas obzervasion;
kot touk-touk parsi e kol-kol parla
fer sanblan partou ki samem lafwa
laba mem baba mo lonbri ete.
Wi enn gran pei me bien tilespri.
Kot lamare ot manz pie tamaren
e bef, vas, kabri patoz dan basen,
pa zeometrik pe fer lasansion
lor fron Piterbot san transpirasion
laba mem baba mo lespwar ti’ete.
Wi enn gran pei me bien tilespri.
Kot mil verb rasi kas ledan lespri,
routinn karyate andormi Shakti,
lalinn san lamson desann so kalson
pou vers so pwazon dan Trou Fanfaron
laba mem baba ‘enn fwa dan’enn pei’.
Wi enn gran pei me bien tilespri.
Enn fwa dan’enn pei ti’ena Ti Rajou,
Ti’ena Bay Abou ek Tonton Toulsi;
enn fwa dan’enn pei boukie banane
ti larg petal lor pou anons dime.
Laba mem enn fwa mo ti kwar kikfwa.
Wi enn gran pei me bien tilespri.
SAPIT 11
Dan pei Yapanama ti ena enn sitadel imans dan lekel Gouverner Gridi Krazkor ek so administrasion ti pe viv enn lavi delix atraver fer dominer ek piyaz. Sitadel la ti apel Trousanfon. Kouma enn aspirater zean li ti pe ris ek aval larises andeor e san ezite li ti pe tir manze dan labous bann pov malere. Gouverner Krazkor ti kaylous e li ti enn sibaltern aveg Samazeste Toupoumwa e enn torsenn kole Lord Toutouk Touni. Pou li tou seki ti bon pou Samazeste Toupoumwa, Lord Toutouk Touni ek limem zot ti oblize bon pou tou leres. Bann seki ti plengne zot ti zis tilespri, gropoumon ek lekersal.
Sitadel Trousanfon li ti lor enn ti montagn e otour li ti ena enn miray bien ot. Amizir letan ti pe pase sitadel la ti pe mont an oter. E otour montagn la bann diferan administrater ti konstrir ranze apre ranze miray. Sak fwa ti ena enn ti revolt anba lor laplenn Yapanama, enn ti konfli ousa enn ti protestasion, bann dirizan Trousanfon ti azout enn letaz lor latet sitadel e enn nouvo miray otour leren montagn la. Resaman kan bann planter ti revolte kont politik dominer, Gouverner Gridi Krazkor ti fer fouy enn kanal enn mil larzer, enn mil profonder toutotour lipie montagn.
Kan get li depi enn sertenn distans, sitadel la so latet ti kasiet dan niaz; depi zepol ziska lipie montagn la ti ena enn trale ranze miray koumadir ledan reken; dan kanal ti ena kayma, aligator, krokodil, anakonnda, boa, reken, tazar, ourit zean, pirana ek lezot pwason karnivor. Bann miray oter lakaz letaz ti garni ar zarm destriksion masif; dan sitadel ti ena platform pou lans misil balistik. Sekirite ti garanti. Dan sitadel Trousanfon, tou dimoun, depi so gouverner ziska so kliner ti ena mem lapeti. Plis zot ti manze, plis zot ti gagn fen; plis zot ti gagne, plis zot ti anvi ankor. Dan gourmandiz Gouverner Gridi Krazkor ti bos.
Depi bien lwen, kasiet dan enn ti danbwa, Prenses Prathna, Yosi ek zot onz dos ti pe ekzaminn sitiasion. Prenses Prathna ti ena enn plan me pou reysi li ti bizen al andan sitadel. So bonom ek so bann dos ti pe dekonsey li. Sa ti tro danzere. Sirtou li ti bizen mazinn tibaba dan so vant. Prenses Prathna ti trap lame so bonom ar tandres.
– Pa traka koko! Nou tibaba pe dir mwa ki mo bizen al fer enn ti louvraz andan.
Yosi ti poz so lame lor vant so madam. Li ti santi enn mouvman. Deswit li ti kone ki so madam ti ena rezon. Apre tou Prenses Prathna ti ena pouvwar mazik vinn envizib.
– Baba ek mwa nou pou al koz ar li dan so rev. Zot, letansa, al dan pei Sitronela pou prepar mo arive.
Sa mem swar, apre enn banke ek boukou tamasa, Gouverner Gridi Krazkor ti pe dormi dan enn somey soulezon. Li ti pe ronfle telman for ki boutey ek ver lor latab ti pe tranble. Okoumansman enn lavwa dous ti koz ar li.
– Votexelans! Votexelans aret fane.
Li pa ti gagn labitid tann dimoun koz koumsa ar li. Li ti ara, sap lor kal.
– Twa ki twa, salte, koz ar mwa koumsa? Taler mo tay-tay twa.
Lavwa la ti koz ar plis fermte.
– Votexelans aret fane. Tansion kannwa vinn aveg!
– To menase! Taler mo …
So lalang ti amare. Li ti ole koze me okenn parol pa ti pe sorti.
– Gouverner Gridi, kifer ou gourman koumsa. Zame ase? Ar larm ek soufrans lezot ou viv dan zwisans. Ou pa konn done, nek konn pran. Aster soy lor ou. Katarak mir pou tengn ou lizie. Ou pa pou trouv trezor dan ou kofor. Tou seki ou touse pou vinn fimie. Pou ki soy la fonn ou bizen dimann Bondie Lamour pardon. Pa pardon manti-manti me pardon onet ek senser. Ou pa merite me baba dan mo vant sagren ou. Si ou pa sanze ou pou manz fimie, ou pou bwar fimie e ou pou vinn fimie.
Ler so somey kase, Gouverner Gridi Krazkor ti mouye net ar transpirasion. Enn vwal nwar ti poz lor so de lizie. Me pir, enn loder fimie ki kas nene ti pe monte, vadire li ti dan lekiri vas. Li ti pe alonze lor enn matla fimie. Panik ti chombo li par lagorz. Tou seki li ti pou touse ti pou vinn fimie. Ayo bondie! Mari soy ti lor li. Li ti sey kriye. Okenn son pa ti sorti. Li ti desann depi lili. Karpet anba so lipie ti vinn fimie, so lenz ek so pantouf ti vinn fimie. Li ti sey tat-tate pou trouv so sime me tou seki li ti touse ti vinn fimie. Li ti tom anplas lor so deryer. Li ti realize ki so lantouraz ti pe vinn fimie, Trousanfon ti ranpli ar fimie. Trousanfon ti pe vinn fimie. Li ti koumans rapel enn zistwar ki gran dimoun ti rakonte. Akoz lespri toupoumwa, lontan-lontan enn tibaba ti oblize pran nesans dan lekiri, dan loder fimie. Souvan-souvan bann toupoumwa ti ferm li dan kazot fimie. Me zame li ti gard dan leker. Li ti ena lamour ek pardon dan so leker. So kote li, Gouverner Krazkor, li pa ti anvi bliye. Dan so leker li ti fer serman ki li ti pou pous so vanzans kont fam ansent ki ti zet move sor lor li.
Apre enn bon moman li ti reysi kontrol so panik. So lavwa ti revini me so lizie ti res bouse. Li ti tal so deryer lor enn mel fimie e depi so mel li ti donn lord touy tou fam ki ti pre pou gagn baba. Me li ti bliye dan so lakoler foufirye ki dan pei Yapanama zot ti priye bondie Yapana-Ma, Mama lesiel ek later ki ti reprezante par enn Madam anvwadfami. Savedir li ti komet enn sakrilez e pou pirifie so nam li ti bizen fer karant zour penitans dan dezer.
Okoumansman so karantenn penitans, Gouverner so lespri vanzans ti pous li dan dezespwar ek laraz. Ler li ti’nn rans pik lakoler, li ti koumans kalme enpe e ti koumans fer plan pou apre penitans. Sirtou li ti pou bizen zwenn sa dainn ki ti avoy movezer lor li e fer li fer enn pas pou tir mofinn. Pandan venn-senk zour li ti balote ant lakoler nwar ek reflexion pezib. Ler li ti pe ariv ver trantiem zour egrer ti preske fini net. Ver lafen so karantenn penitans, li ti koumans panse ki kikfwa so maler ti enn mouton degize an loulou. Li ti mem bliye ki so de lizie katarak ti ferm li dan nwar. Loder fimie pa ti pe manz so krann tro for. Kikfwa so nene ti telman abitie ar move loder lekiri ki li nepli ti santi piyanter.
Gramaten lor karantiem zour li ti tann enn sante zwazo.
– Kwik-kwik! Kwik-kwik-kwik!
Koumadir zwazo la ti pe dir: “Ayo! Ayoyo!”
Zwazo la ti pe dibout lor so latet.
– Zwazo sove, ale. Si to tous mwa to vinn fimie.
– Kwik-kwik! Kwik-kwik-kwik!
– Ale koko! Pa tous mwa. Mo finn dane.
– Kwik-kwik! Kwik-kwik-kwik!
– Ale, mo dir twa. Sinon mo piyanter pou kol lor twa.
– Kwik-kwik! Kwik-kwik-kwik!
Lerlamem so katarak ti tonbe. Li ti get otour li. Dan plas dezer ti ena enn zoli zarden. Zwazo la ti desann lor so zepol gos. Li ti tourn so latet pou gete. Lor so zepol ti ena enn zoli ti zwazo ble ar enn pingo dore lor so latet. Gouverner Krazkor ti rekonet li. Zwazo la ti anvole, poz lor lerb divan li.
– Prens Samarel?
– Ou rapel mwa Gouverner?
– Pa apel mwa sa. Mo nepli Gouverner. Mo zis enn ta fimie.
– Get otour ou Gouverner. Ou penitans finn fer dezer vinn zarden. Ou finn pey ou pese.
– Ki li finn devini?
– Kisannla?
– Enn Madam anvwadfami ar enn rob ble ek sapo lapay lor latet.
– Prenses Prathna? Li bien. Li, so misie ek zot onz dos zot dan Sitronela.
– Mo onte ler mo mazine …
– Pa bizen onte. Nou tou fer erer. Seki enportan se ki ou finn repanti. Repanti amenn pardon. Ou trouve kot gourmandiz ek gro-poumon ti finn amenn nou. Bann kreatir Bondie dan Samarel ti preske disparet. Nou’nn fer tou pou reziste. Ti bien difisil.
– Mo kone. Tro tar?
– Non, pa tro tar. Nou move size ti fer pikan touy petal. Aster anou ansam plant lamour dan later nou pei. Ar fimie lepase anou ekrir dime.
SAPIT 12
Pei Sitronela ti dernie letap pou Prenses Prathna, avan li ti pou rant dan nik enfeste Samazeste Toupoumwa ek Lord Toutouk Touni. Bann dimoun ti pe atann so arive ar enpasians. Yosi ek so onz dos ti kone ki zegwi letan ti pe galoupe kont zot. Groses Prenses Prathna ti fini rant dan so witiem mwa. Li ti bizen fini so mision avan baba la ne.
Bann dimoun ti deza okouran tou seki Prenses Prathna ti finn deza fer me zot pa ti ena okenn lespwar. Sitiasion dan pei Sitronela ti sitan dramatik ki lespwar ti preske fini mor net. Apre plizier explozion bomatom, lavi lor sirfas ti vinn enposib. Popilasion (anfen seki ti reste) ti oblize viv dan bann lagrot souteren. Pou zot, lavi ti enn penitans permanan. Boukou zanfan ti pe ne deforme. Ti fer pitie get zot. Boukou paran ti pe al abandonn zot zanfan diform lor sirfas dan karo brile. Pli grav ankor, bann madam ti telman per, ki zot pa ti ole gagn zanfan ditou. Lamor ti partou me nesans ti zero.
Kouma pou alim diya lespwar dan marenwar leklips permanan? Prenses Prathna ti al direk dan karo brile. Li, Yosi ek zot onz dos ti al ramas tou zanfan ki ti ankor vivan. Malgre tou douk ti ena enn bon kantite. Zot ti amenn bann zanfan la dan enn ti larivier, bengn zot, met lenz prop ar zot, donn zot enn bon repa so e lerla amenn zot kot zot paran. Bann paran la, telman zot ti onte ki zot ti kasiet zot figir ar zot lame. Me ler zot ti tir zot lame divan zot lizie, zot ti gagn sok. Zot zanfan ti paret zoli e zot pa ti mem remark okenn diformite. Prenses Prathna ti dir zot ki zot ti bizen sorti depi dan zot trou. Bondie pa ti fer dimoun pou zot viv dan trou. Big Bang ti donn viktwar lalimier. Se lalimier ki ti bizen pou nouri nou nam. Li ti envit zot tou swiv li dan karo brile.
– Get bien. Zot pou trouve ki bomatom pa finn reysi efas kreasion. Zot kwar dan karo brile tou finn tengn. Pa kwar sa. Get bien e zot pou trouv veritab sekre. Sekre ki nou tou tro kaylous pou trouve. Dan karo brile, lor miray ros ki separ rigol, ouver zot lizie, get bien. Isi, laba ena enn ti leker ver ar enn ti pwen zonn dan enn milimet later kale ant de ros nwarsi par karbonn enpir. Get bien zot pou trouv mirak. Mirak lavi. Dan sak milimet later kale ant ros brile ena tiz anfler. Ekout li. Li pe dir nou pa dekouraze.
Dan mo vant ena mo tibaba. Avan li ne li finn fini gout tourman ki pe fer lavi al kasiet. Mo koz ar li, mo dir li ki li nou devwar fer kreasion kontinie. Kan mwa mo ale, li li pou vini pou kontinie seki mwa mo finn kontinie. Depi Big Bang ziska leternite. Noumem zardinie Bondie. Nou kapav si nou’le remet kouler dan karo brile.
Zegwi letan pe dir mwa degaze. Les mo ale. Samazeste pe atann mwa.
SAPIT 13
Ler Prenses Prathna, Yosi ek zot onz dos ti pe rant dan Langka, kapital Bomatom Bharat, ti ena enn lafoul imans de kote larout pou akeyir zot. Lafoul ti pe kriye “Prenses Prathna, Prenses Prathna” dan enn manier ritme ki donn lagam. Lapolis ek larme ti prezan an fors. Ti ena osi bann azan provokater ki Lord Toutouk Touni so konseye sekirite ti fer plase enpe partou pou fer dibri e gete si kapav lev makanbo e apre met tor lor partizan Prenses Prathna. Me bann partizan Prenses Prathna ti bien disipline. Zot ti konn evit provokasion. Pou zot seki ti plis enportan li ti sekirite ek konfor zot prenses. Zot ti lwe bann lasam dan enn pansiondfami dan enn rezion kot mem lapolis sekre Samazeste ti tike pou rantre. Pandan enn semenn Prenses Prathna, Yosi ek zot onz dos ti fer renion lor renion pou sem lagren lespwar.
Enn Vandredi swar Prenses Prathna ti dir so mari ek zot onz dos ki li ti’a kontan ki zot res ansam pou dine. Li ti prepar dalpouri, bon satini e enn senpatizan ti fer zot kado enn damzann diven rouz nouvo. Kouma so baba ti pre pou ne li ti santi ki li ti bizen koumans prepar akousman e ki Yosi ek zot onz dos ti pou bizen ranplas li. Enn nouvo sapit ti pe ouver.
Sa swar la sakenn ti manz enn per dalpouri dan lekel Prenses Prathna ar so prop lame ti met satini. Yosi ti ranpli tou bann ver. Prenses Prathna ti propoz enn tos.
– Dime nou pe rant dan leker toufann. Pou ena parmi nou ki pou tike, pou krake me mo kone ki lagren ki nou finn seme dan later pe zerme e pou raport so fri. Yosi, Lavi finn beni mwa ar to lamour; mo onz dos mersi pou lafeksion ki zot finn donn mwa. Nou lev nou ver pou bwar enn lasante. Bondie, fer ki pie lamour grandi ek fleri.
Kouma li ti fatige, li ti dimann so bann envite permision pou al repoze.
SAPIT 14
Anmemtan dan sato Samazeste Toupoumwa ti ena enn renion extraordiner parski mouvman protestasion ti pe koumans destabiliz biznes. Tou bann risar ti pe dimann gouvernman Samazeste kas leren sibversion. Bizen ferm lagel fouter dezord. Bizen al pli lwen si neseser.
Lelandime, boner enn batayon solda ti vinn kidnap Prenses Prathna ki ti pe repoze dan so lasam. Lor vites zot ti netraliz rezistans e disparet ar zot prizonie.
Dan enn kaso nwar ek imid enterogasion ti koumanse.
– Kouma to apele, koze!
– Mo finn deza dir zot. Mo apel Prenses Prathna.
– Prenses? Savedir to papa li enn lerwa.
– Limem pli gran lerwa. Li Lerwa dan lerwa.
– Traizon! To pe dir ki li pli gran ki Samazeste Toupoumwa?
– Samazeste li lerwa enn ti lanpir. Mo papa li lerwa liniver. Limem kreater Big Bang.
– To’le dir Big Ben?
– Non! Big Bang. Koumansman lavi.
– Sakrilez! To’le dir ki Bondie li to papa. Note ki li enn sorsier ki ena foli grander.
– Pa zis mo papa. Li osi mo mama. Toulede.
– Malediksion! Blasfem! Li pe dir ki Bondie li enn ermafrodit. Lamor tro bon pou li. Zis dife douz kord dibwa kapav pirifie lemonn apre sa kalite pese la.
Lelandime, savedir Dimans, Pale Majakaro ( samem ti nom pale rwayal Samazeste) ti organiz enn sware spektakiler. Lor program ti pou ena konpetision jal-dolok; apre ti pou ena enn maraton ravann-maravann; pou fini lerwa limem ti pou prezant so dernie trouvay: enn spektak sansasionel. Frison garanti. Tou dimoun ti envite. Labivet ti gratis.
Tamasa ti kras dife. Ver onz-er-diswar, Samazeste ek so lantouraz ti paret lor podiom. Tanbour. Tropet. San kout kanon. Fedartifis. Tou dimoun ti dan nirvana manti-manti. Sef-Meter-Choula ti koumans alim dife dan lespri. Pou mazorite dimoun sa li ti enn bagatel. Larak ti fini fer so louvraz. Lerwa ti pran laparol pou anonse ki so biro ki ti responsab sekirite ek bienet popilasion ti finn may enn teroris danzere ki pretann ki Bondie ena de sex; ki li li ti tifi Bondie e ki so lerwa li ti pli gran ki Samazeste Toupoumwa. Popilasion ti soke. Apre sok ti ena lakoler. Lafoul ti vinn enkontrolab.
– Kot li?
– Amenn li la, nou bril li!
Ler konfizion ti ariv so top, Samazeste dan enn ton dou ti dir ki li ti nepli pou kapav kontinie so mision telman so leker ti pe fermal. Li ti desid pou abdike. Li ti preferab ki lepep pran so desten dan so lame.
– Deside zotmem. Seki kwar ki, samem, sa swadizan prenses la, bizen mont lor tronn, bes lame. Seki kwar ki bizen bril li vivan lor douz kord dibwa, lev lame.
Ti ena konfizion. Dimoun pa ti pe bien konpran. Sef-Meter-Choula repran laparol.
– Samazeste, akoz so leker bon, pa ti’le dir zot ki sa fam la pe sarye zenerasion lagign dan so vant. Ena enn sel fason detrir pouvwar satanik. Alime dife. Bril lagign so rasinn ek so dizef. Seki dakor, lev lame.
Lafoul andelir ti lev lame. Sef-Meter-Choula ek so larme agwa ti reysi sof lafoul la sitan bien ki si ti dimann zot touy zot prop mama, zot ti pou fer li san panse e apre kou, swiside. Lafoul ti pe kriye vadire enn sante anjable: “Touy li verminn la! Bril li verminn la.” Letansa bann gard ti al sers Prenses Prathna pou atas li lor poto otour lekel ti fini enstal douz kord dibwa. Volim isteri ti pe monte, violans langaz ti pe fer fraka. Me bann gard ti pe tarde pou revini ar lesans pou alim nisa popiler. Nouvo sante: “Kot li, degaze do!” Touzour nanye. Enpasians ti koumans mont leskalie. Touzour nanye. Enn lavwa ti kriye: “Nou kraze!” Lafoul ti koumans kraz podiom, graden; zot ti koumans mars dan direksion pale Majakaro. Larme ti bizen entervenir, tir kout bal brit-brit. Kafouyaz. Tourdisman. Britalite. Sakenn so sakenn kouma bef dan disab.
Ler bann gard ti ariv dan kaso Prenses Prathna zot ti trouv laport selil ouver. Trwa gardien ki ti pe vey li ti finn disparet.
SAPIT 15
Ler soley ti leve lor violans lavey, trwa zenom ti deza lor sime pou al zwenn zot desten dan pei Prens Samarel.
– Ayo! Get sa kouma zoli. Vadire enn diaman lor enn tapi ver. Mersi Sourya!
– Karann aret koz nenport! Se zis enn gout laroze lor enn fey ver. Twa Karonn, kot to pe ale laba?
– Ayoyo! Pa la ki bizen tourne?
– Karonn, aret fer lekouyon. Swiv mwa!
– Sori Karinn!
– Dos, ena enn long chak divan nou. Pa perdi letan.
Mem ler, pli lwen, lot kote lafore Samarel, Gopal, enn dobi, ek so madam, Gianee, ti pe al lav lenz larivier. Gopal ti met de gro balo lenz lor so bisiklet, enn lor gidon, deziem la lor port-bagaz. Gianee ti pe sarye enn balo lor so latet. Apre boukou banane maryaz zot pa ti ena zanfan. Samem ti zot pli gran sagren. Zot ti kontan zanfan me pa kone kifer Bondie ti pe pini zot. Sirman dan enn lot lavi zot ti fer zot move size; kikfwa Bondie ti ena enn lot plan pou zot; kapavet zot zour enn zour ti pou vini. Koz-koze zot toulede ti pe mars tipa-tipa ver larivier pou lav lenz gran misie lor ros larivier. Ler zot ti ariv pre kot bor dilo, Gopal ti apiy so bisiklet kont enn pie zanbos e Gianee ti pe koumans debal so pake lenz. Enn kou zot ti tann enn ti plengne koumadir enn tibaba fek ne pe rod dile. Drol! Salerla zame ti ena dimoun dan bor larivier. Zot ti rod otour zot. Zot pa ti trouv nanye. Lerlamem Gianee ti montre lot kote larivier ar so ledwa.
– Get laba!
Lot kote larivier, enn kes dibwa an form pirog ti pe flote dousma ziska ki li ti may ar voun dan bor dilo. Bonom ek bonnfam kouma de kanar mani vit-vit ti mars dan dilo pou al gete ki ti ena dan kes. Ki zot ti trouve? Enn zoli baba anvlope dan enn dra laswa ble. Dan enn kwen ti ena enn brodri ar difil lor: “Prenses Prathna.” Gianee ti pran li dan so lebra.
– Bondie finn ekzos nou lapriyer. Li finn avoy nou nou tibaba.
Sa zour la, premie fwa dan zot lavi zot ti retourn lakaz ar lenz sal.
Desam 2002