LENPAS FLANBWAYAN par Dev Virahsawmy – enn novela

©DEV VIRAHSAWMY AND ICJM

Pie flanbwayan kouver ar fler;
Bann pie leksi ranpli ar fri;
Lalimier ble dan lesiel ge
Pe donn nesans nouvo lane.
Banane, banane!
Vini zanfan nou trap lame,
Nou fer laronn pou nou danse;
Banane, banane,
Nou pas leponz lor lepase,
Ansam nou bwar enn lasante;
Banane, banane,
Zordi lavi rekoumanse,
Vini zanfan nou trap lame.

PROLOG

Dokter Deva finn dir mwa ki kanser la pe fane. Li pa konsey operasion. Perttan! Li’nn preskrir ladrog pou kalme douler. Mo pa boulverse parski mo’nn bien viv mo lavi. Zame mo pa finn ena anbision vinn santener. Kan ler gran depar arive pa neseser plore me si gagn letan, kapav konplet seki ena pou konplete. Toultan mo ti anvi rakont zistwar mo vilaz manier mo ti trouv li, manier mo ti viv li. Toultan ti finn ena kiksoz ki ti obliz mwa posponn sa travay la. Aster mo pa ena okenn exkiz. Mo bann zanfan finn donn mwa enn laptop. Koumsa mo kapav ekrir, lir lagazet lor enternet, get fim, ekout lamizik, zwe kart kouma frisel ek soliter san kit mo lasam, ni mem mo lili parfwa. Laptop enn gran envansion. Si mo fini louvraz la, mo pou kapav avoy li direkteman mo editer. Mo pa’le donn personn traka…

SAPIT 1

MO VILAZ (I)

Dan vilaz kot mo ti ne ti ena plizier lenpas ki ti aret sek lor bor enn gorz, Gran Raven, ki ti desann brit ver enn ti larivier ki ti sarye dilo lasours, amenn li lamer. Si enn kote ti ena sa gorz la, lor lezot kote, apart enn, ti ena enn ranze kolinn diferan oter. Kot pa ti ena kolinn ti ena lamer. Akoz samem, mo kwar, ti ena enn expresion ‘al lot kote dilo’ ki dan nou lespri ti vedir sime lavantir ek risk. Lenpas so kote ti vinn enn zimaz pou dir ki pa ti ena sime sorti. Kan zwe domino, olie dir ‘pas’ kan peyna zwe, nou ti pe dir ‘lenpas’. Kan nou ti santi ki nou ti kwense dan enn take, pou montre nou volonte nou ti kontan dir ‘bizen defons baraz’. Mo mama ti dir mwa ki mo ti ne enn lepremie Zanvie dan Lenpas Flanbwayan ki ti diferan ek spesial. Dan so finision, de kote sime, ti ena enn ta pie flanbwayan. E kan lane ti pe aprose petal rouz ek oranz ti tale partou. Pa ti ena boukou dimoun dan Lenpas Flanbwayan. Bann lakaz ar twatir lapay ti omilie enn ase gran lakour kot ti ena enn varyete pie kouma lila, kaliptis, katrepis, mang mamzel, mang lakord, mang dofine, mang mezonrouz, pie badamie, pie longann, pie friyapen, pie tamaren, pie papay, pie zat; ti ena enn varyete plant kouma vetiver, mige, vieyfi, viegarson; pie fler ti ase rar. Pre kot gorz ti ena enn group lakaz kot bann desandan esklav libere ti pe viv. Nou ti apel zot Mazanbik. Zot ti fer lelvaz koson, plant maniok ek batat. Souvan, sirtou dan Samdi swar, roulman ravann otour dife ti met lanbians e nou, bann zanfan, nou ti kal dan enn kwen pou get tamasa.
“Dalennatana amoris bahout atcha!
Dan Lenn mete langouti
A Moris mete kalson, palto.”

Pa kone kifer, kan mo retourn lakaz, mo mama ti kontan dir, “To’nn al kot to fami. Kifer to pa al res laba?”

Larout prensipal nou vilaz ti apel Gran Sime. Li ti koumans dan bor Gran Raven, travers vilaz la, kontourn bann kolinn, pas par Lafnet – samem landrwa kot pa ti ena kolinn – pou desann ver lamer. De kote Gran Sime ti ena bann grap bitasion ar bann nom ki ti fer mwa reve: Kotez, Mamzel Zann, Plato, Sen Kler, Mapou, Roster, Melvil, Belmon.

Nou vilaz ti dan enn sitiasion bloke. Mo gran kouzen Sanasi ti kontan dir ki nou tou, nou kontan viv dan lenpas. Pourtan enn senp pon ki travers gorz Gran Raven, ennde sime ki pas ant bann kolinn pou desann lot kote ti pou kas nou izolman. Mo kwar li ti ena rezon kan li ti pe dir ki dapre li nou gagn enn santiman sekirite kan nou viv dan nou nik lenpas ek anklavman. Akoz sa nou pa ti’le pran risk pou amenn sanzman. Ti sanzman korek; gran sanzman zame! Nou ti kouma enn tibaba ki pa ti pe anvi ne parski li ti bien dan vant so mama. Zeografi ti fixe nou aktivite. Toulegramaten bann kamion ti vinn sers travayer pou al travay dan karo kann ek dan lizinn andeor nou baz; ti ena detrwa ki ti al lapes lor zot bisiklet e dan tanto zot ti revini ar zot tant pwason ki zot ti vande dan vilaz; seki ti pli malen ti ouver ti komers – ti laboutik, tabazi, marsan dile ki gramaten plen so bidon kot bann vase e lerla al vann dile la dan vilaz, marsan dipen ki ti osi marsan legim, marsan mersri-antrede ets; bann bon menwizie ek sarpantie ti pe kapav debrouye san tro difikilte; tou dimoun ti plant legim dan zot lakour, ti nouri zanimo pou zwenn de bout. Lavi ti pe deroule dousma-dousma. Dan nou vilaz souvan ti tann: “Chalata dire-dire!” Ar sa tou dimoun ti paret satisfe.

Zeografi ti ede par labitid. Dan nou vilaz tou dimoun ti kwar ki bann rol ti deside par desten e nou zis ti bizen aksepte. Desten ti swazir kisannla pou sef dan baitka, dan sivala, dan lakaz. Fam ti bizen okip lakwizinn, lakaz, mari, zanfan, lakour, zarden ek zanimo. Kan enn madam al travay dan karo pou tabisman ‘lot kote laba’, so gran tifi ti bizen ranplas li kan li pa la. Zis garson ki ti gagn drwa al lekol. Kan madam la ti retourne apre so latas, li ti bizen mat ar lezot latas fidelman, dapre koutim, kiltir ek labitid. Dan sivala, kovil, moske ek lasapel ti pres mem mesaz: Bondie kone ki li fer.

Kouma mo ti dir, mo ti ne enn lepremie Zanvie. Mo ti premie zanfan, premie tizanfan kote mo mama kouma kote mo papa. Plis enportan, mo ti enn garson. Panndit ti get dan liv pou kone ki nom Bondie ti swazir pou mwa me sirtou pou dir mo paran ki desten ti fini trase pou mwa. Mo ti ena enn gran desten. Pa ti ena plis detay. Me mo paran, gran paran ek tonton ti extra eksite. Bann madam ti al dan lakwizinn pou prepar gajak e bann misie ti al anba pie badamie pou tap enn tizafer. Pa kone kifer, zot ti apel sa pran enn lasante. Kan pli tar mo ti ole mo par dan lasante zot ti dir mwa li pa bon pou mo lasante. Difisil kone ki pase dan latet gran dimoun.

Mo anset ti vinn dan vilaz lepok ki tabisman ti bizen travayer dan plantasion. Dapre mo granper, mo aryer granper, Ramsamy Ramsamy, ti konn fer lekonomi e li ti aste enn porsion teren. Ler li ti mor tou so bann garson – ti ena sis antou – ti gagn zot par. Li ti ena tifi ‘si me lor zot personn pa ti konn nanye. Kot mo ti reste ti apel Kan Ramsamy. Mo granper ti pli gran garson Ramsamy Ramsamy. Donk apre lamor mo aryer-granper, se mo granper ki ti vinn sef e li ti dirize kouma enn vre sef klan. Dan kan Ramsamy ti ena trwa zenerasion dimoun. Mo granper ki ti swiv mo aryer-granper lor fer lekonomi ek lor bon envestisman, ti aste tou teren anvant otour nou kan. So garson kouma so tifi ti gagn enn bout teren pou konstrir zot lakaz e so bann zann ti vinn res dan kan Ramsamy elarzi. Dan Lenpas Flanbwayan ti ena nou lakaz, lakaz kouzen mo papa ek so madam ek lakaz ser mo papa ek so misie. Me ti ena osi enn fami Mizilman e dan finision lenpas ti ena, kouma mo ti dir zot, bann Mazanbik. Mo papa ki ti pe pran plis responsabilite amizir mo granper ti pe vieyi, ti fer tou pou aste teren Bay Goulam me nou vwazen ti refiz vande parski, li ti pe dir ouvertman, li ti santi li ek so fami ansekirite dan Kan Ramsamy. Madam Bay Goulam, Tantinn Fatma, ti enn bon kamarad ar mo mama. Bay Goulam, ki ti bien kontan so madam ti fer tou pou fer li plezir. Initil sey bouz bann ki ti viv dan Kan Mimi, kot bann Mazanbik ti pe reste, parski zot rasinn ti fini rant dan profonder later. Zot ti pe evolie natirelman dan enn lanvironnman pourtan pa fasil. Zot ti reysi domestik enn parti Gran Raven pou fasilit zot aktivite agrikol. Dapre mo papa, dan fon Raven zot ti plant kann pou fer tilanbik; ti ena osi ganja pou zot prop konsomasion. Mo papa ti bien kone parski zot ti vann tilanbik ar li e ar tilanbik melanze ar lapo zoranz, zirof, limon, tamaren mir li ti fer rom aranze. …Enn zafer drol. Ti ena boukou zanfan nou laz dan Kan Mimi me zame ti trouv zot lor ban lekol. Dapre mo mama ki pa ti tro kontan zot, bann zanfan la ti tro bet pou aprann Angle-Franse. Anverite sa lepok la pou al lekol ti ena enn fiz pou pey profeser. Konsey vilaz ti donn batiman me paran ti bizen pey fiz. Samem ti lapey profeser. Akoz sa boukou zanfan pa ti pe al lekol. Pa zis dan Kan Mimi. Dan Kan Ramsamy ‘si ti ena zanfan ki pa ti al lekol. Sa, mo mama pa ti trouve.

Ti ena dan nou vilaz enn lider ki ti pe dimann administrasion santral ouver enn lekol pou tou zanfan dan vilaz. Li ti apel Kavi Ram. Kot nou, nou ti apel li Tonton Kavi. Kan mo ti gagn di-zan mouvman Tonton Kavi ti gagn so premie laviktwar. Administrasion santral ti ouver enn lekol 4 klas: 4-5 an; 6-7 an; 8-9 an; 10-12 an. Bann profeser ti peye par administrasion me zanfan ti bizen amenn zot prop lardwaz, kreyon; kaye ek plim. Dan gran klas bann zanfan ti bizen osi aste zot prop liv. Tifi ek garson ti aprann ansam. Dan klas 10-12 an ti ena bien tigit tifi, zis detrwa. Bann zanfan Kan Mimi ti pe koumans al lekol e dan klas 6-7 an ti ena enn tifi Kan Mimi ki ti bien resanble mwa.

Enn ti zafer kouma enn lekol ti amenn enn lot fason get dimoun. Kan mo ti pli zenn, Kan Ramsamy ti mo lemonn. Dimoun ti apel Rajen, Damee, Dev, Sanas, Raj, Nila, Vasou, Nann, Mahen, Suresh, Padma. Aster dan lekol ti ena zanfan depi Mapou ziska Belmon; depi Karo Filao ziska Mamzel Zann; depi Plato ziska Kan Bombay; depi Kan Laskar ziska Kan Mimi. Mo vokabiler nom ti vinn diksioner. Ti ena Farouk, Aysa, Panjay, Panday, Tikolo, Vonvon, Paul, Gabriel, Ameena, Suzanne, Suzette, Liseby, Roland, Rahim, Roland, Alain, Gerard, Baldeo, Mahipal, Lata, Singaron, Manikon, Renga, Singa, Naynama, Parvatee, Parvedi … Konte fini, nom reste.

Apre sa Kavi Ram ti desid pou ouver enn lafwar enn fwa par semenn dan enn plas bien santral. Dan koumansman mouvman ek tranzaksion ti lan ek mens. Kan bann dimoun ti koumans realize ki prodwi-fer-lakaz varye ti ena valer komersial sitiasion ti bien ameliore. Zour lafwar ti gagn dizef, dile-kaye, lazle-goyavdesinn, poule-sirpat, zasar-legim, satini-sevret, pima-konfi; pli tar ti koumans gagn lenz pou zanfan, rob, kourta. Enn zour enn dimoun ti gagn lide met anvant bann obze ki bar plas dan lakaz. Gran sikse. Lafwar ti pez start kreativite e dousma-dousma ti sanzman ti pe vinn sanzman ase konsekan. Me touzour dan mem direksion! Tanki bann labitid prensipal pa ti menase ek ti ena posibilite plen pos, pa ti ena problem. Me…

Kan Kavi Ram ti vinn ar proze pou institie enn konsey vilaz, la bann reflex tribal ti fer pwal drese. Sak kan e sak klan ti met so kandida e sak kandida ti pe viz pos prezidan. Sak kandida ti rod lalians pou asir so laviktwar personel atraver laviktwar so lalians. Enn nouvo expresion ti rant dan vokabiler nou vilaz: solision winn-winn. Sak soley ki leve ti trouv debri lalians kase ek selebrasion lalians istorik. Rezion kont rezion, kan kont kan, klan kont klan, lari kont lari. Zame dan listwar nou vilaz ti ena otan tez pou explik natir natirel bann nouvo lalians e natir kontsezon bann lalians adverser. Tousa ti kapav fer gagn riye si pa ti ena violans. Nou vilaz ti asieze par enn ennmi envizib. Ostilite dan ler ti telman epe ki ti kapav koup li par trans ar enn senp kouto lakwizinn. Kavi Ram ti regret sa zour ki li ti gagn lide kre enn konsey vilaz. Degoute, li ti retir so kandidatir, disoud so groupman, lev so pake, al lot kote dilo. Zame ti retann li.

SAPIT 2

ZISTWAR SUNIL

Mo ti pas lekzame 12-an. Aster ti ena pou deside ki pou fer. Dan nou vilaz Legliz Evanzelik ti ouver enn kolez mix pou prepar bann zenn tifi kouma garson pou lezame Matrik. An Angle so nom ti Matriculation, enn lekzame ki ti permet dimoun travay dan Administrasion Santral, al lot kote dilo pou etidie dan liniversite ousa aprann pou vinn pret ousa maser ou lefrer. Mo ti anvi al kolez; mo mama ti dakor; mo papa komdabitid ti prefer atann desizion mo granper. Mo granper ti trouv sa kolez la enn danze pou klan Ramsamy. Ki pou arive si so tizanfan les li enflianse par manier ek krwayans bannla ki manz bef ek koson? Ti ena boukou pannchait. Finalman mo ti bizen promet ki zame mo pou manz bef ousa koson; ki gramaten-tanto mo pou fer sanndia (lapriyer); ki toule-Vandredi mo pou res karem (mo pa pou manz kavti). Akontreker mo granper ti donn so benediksion, debous so boutey Goudwil, dir mo granmer frir enn dizef.

De premie lane dan kolez ti pas ase bien. Ler mo ti koumans trwaziem lane ena zafer ki ti pe fer mwa santi mwa drol. Malgre ki bann tifi ek garson ti fer ti group separe inisex, ti ena garson ki ti atire par tifi ek tifi atire par garson. Mwa mo pa ti atire par tifi ditou. Ti ena enn garson dan mo klas ki souvan ti vinn dan mo rev. Li ti zoli e dou. Olie zwe foutborl ou voleborl, li ek mwa nou ti prefer asiz ansam anba enn pie. Enn zour kan personn pa ti pe gete mo ti anbras li lor so labous. Li pa ti dir mwa nanye; li ti fixe mwa, larm dan lizie.

Se ar Sunil Kan Bombay ki mo ti dekouver sexialite. Nou ti, kouma tou amoure, fer serman ki nou lamour ti pou eternel.

Pli mo pans lor la plis mo trouv drol ki personn pa ti ena okenn doutans lor nou relasion. Mo kwar dan lespri dimoun nou ti zis de bon kamarad.

Mo granper ti desid pou ouver enn laboutik. Li ti ena enn kamarad Sinwa ki ti ena enn laboutik dan Gran Sime. Laba mem li ti aste so rom par lit. Dapre lalwa pa ti gagn drwa vann rom par lit me Kaptann, kouma tou dimoun ti apel li, ti fer enn exsepsion pou mo granper. Depi enn bon bout letan li ti pe ankouraz mo granper rant dan biznes detay. Pou Kaptann, mo granper ti ena ensten komers. Li ti mem donn li enn nom Sinwa: Ah Pow. Personn pa ti kone kifer me tou so bann kamarad ti apel li Ah Pow. Li ti mem montre li servi sif Sinwa pou ki bann kliyan pa konn sekre so biznes. Mo granper ki ti fer mwa fer serman mo pa pou gat nasion pa ti ezite servi lekritir Sinwa pou protez so lentere.

Ler mo ti gagn sez-an, mo granper ti deside ki mo ti finn ase aprann. Laboutik ki ti pe grandi ti bizen nouvo disan. Apartir lepremie Zanvie sa lane la mo ti vinn apranti mo papa ek mo tonton. Tonton Siram ki ti dernie frer mo papa ti ena anviron vennsenk-an. Li ti bien entelizan e par limem li ti aprann lir ek ekrir. Li ti pe depans boukou larzan lor liv. So madam ki ti detrwa-zan pli vie ki mwa ti al lekol e ti bien malen. Li ti pe ankouraz so mari. E mo tonton Siram ti pe partaz so konesans ar mwa. Li li ti soupsonn liezon ant mwa ek Sunil me li ti fer koumadir li pa konn nanye. Apre de-zan mo ti gagn grad dan travay. Granper, papa ek tonton ti deside ki mo ti kapav dormi dan laboutik parski mo tousel pa ti marye. Sa ti net dan mo lentere. Mo ti pou zwir enn gran liberte. Anplis aswar Sunil ti pou kapav vinn pas lanwit ar mwa. Zot ti kwar mo pa marye!

Travay boutikie pa ti tro exitan me mo ti pe gagn bann fasilite pou lir liv ek lagazet e aswar mo ti pe dormi ar mo bieneme. Sel problem se ki boner gramaten, avan koumans fer kler, mo ti bizen leve, ouver laport deryer pou les Sunil ale. Mo lavi ti pe deroule san gran problem ziska ki, enn Dimans tanto avan mo al dormi laboutik, mo mama dir mwa ki li bizen koz ar mwa.
– “Bala, mo’nn trouv enn bon tifi pou twa.”
– “Enn tifi pou mwa?”
– “To prefer enn garson?”
– ” Wi!”
– “Aret fer zokris. Mo pe koz serye.”
– “Mo’si!”
– “To kontrer to papa. Li li ena fam partou, zanfan dan tou kwen … Twa ..”
– “Be normal. Papa finn balye karo. Li finn pran tou pou li. Akoz sa mwa mo bat lamok.”
– “Gete beta, to pre pou gagn ven-tan. Mama pa pou la toultan pou okip twa. Finn ler pou to marye, gagn zanfan.”
– “Kifer gagn zanfan? Lemonn deza sirpeple.”
– “To koz kouma to tonton Siram.”
– “Li ena rezon.”
– “Enn bon tifi mo dir twa. Li kler, li’nn aprann dan lekol. So mama dir mwa li konn koud, li konn kwi …”
– “Li konn fer gate?”
– “Taler to gagn enn klak ar mwa!”

Kan mo mama ti chombo kiksoz peyna li large. Dan so prop fason li ti konn amenn so kanpagn. Li pa ti ankor fini ar mwa. Lor fer lalians pa ti ena so segon. Mo papa, ki ti enn vie kornar e ki ti bien fann so pikan, ti enn gajak dan lame mo mama. Li ti konn roul-roul li, belo li kouma li ti anvi. Deziem mouv se gagn mo granmer ki li li ti konn trafik mo granper. Finalman avan ki mo mem gagn letan pou exprim mo lopinion, ti ena enn renionnfami. Ni mwa, ni mamzel ki ti konserne par sa tranzaksion la pa ti prezan. Mo ti pe koumans sagren li.

Me mo sitiasion ti bien pli grav. Si mo reziste desizion lafami, mo ti pou bizen kit mo travay dan laboutik – sel travay ki mo ti konn fer. Mo ti pou vinn enn ekzile. Mo ti pou oblize kit mo vilaz, al rod enn lot baz. Sa pa ti fer mwa gagn tro per. Pli difisil: mo ti pou bizen dir mo fami ki mo ti ge e ki mo ti deza ena enn partner ar ki mo ti extra ere.

Mo ti al get Tonton Siram pou gagn so konsey.
– “Non Tonton, mo pa enpotan. Mo pa gagn li bonn ar fam. Mo prefer Sunil.”
– “Si koumsa, fer toulede. Marye enn tifi pou fer fami plezir e kontinie to lavi pou fer tomem plezir.”
– “Ki ariv fidelite dan lamour?”
– “Sitiasion konplex dimann solision konplex.”

Kouma pou dir sa Sunil; mo Sunil frazil kouma enn bouton roz dan laroze glase? Mo ti al zwenn li dan borlamer e la, anba enn pie filao, mo ti dir li, finalman, dan ki dilem mo ti ete. Li ti res trankil koumadir depi toultan li ti pe atann sa arive. Li ti kone ki dan nou vilaz nou blok gran sanzman. Me seki ti sok li se ki mo’si mo ti pe fer vadire. Dan nou vilaz nou toultan fer vadire pou evit fer fas konfli. Tou dimoun rod res bien ar tou dimoun. Sunil ti toultan dir ki li ti trouv sa manier la bien degoutan. Li ti les mwa koze san dir nanye. Apre, li ti leve lantman, pran so bisiklet e san dir enn mo li ti pran sime koupe pou al Kan Bombay.

Mo mama ti extra ere ler mo ti dir li ki mo aksepte so proze. Li ti sirtou soulaze parski li ti pou gagn enn servant gratis parski so lasante pa ti tro bon. Apre maryaz ek ennalou, doula ek doulinn ti gagn zot lasam. Si zegwi revey ti kapav sot vennkat-er mo ti pou rekonesan. Me pa ti ena sime koupe. Mo ti bizen fer fas. Mo pa ti pans ditou lor tou bann konsekans mo desizion. Me la ti ena enn zennfi dan mo lili e deor fami de kote ti pe atann rezilta. Ki pou fer? Dir li laverite? Ki pou fer si li larg enn kriye isterik? Fer koumadir mo etero? Eski mo pou kapav penetre li? … Mo koumans kares so ledo, desann anba. Li les mwa. Mo tir so kilot, tourn li, pran li par deryer. Li kriye. Mo ti andan li. … Bann paran pou kontan. Ti ena disan.

Kan nou ti koumans abitie enpe, mo ti dir li mo zistwar. Li ti promet ki li ti pou gard mo sekre, san okenn emosion. Pli tar mo ti aprann ki se Ratna ki ti pli trakase ki mwa parski kan li ti ena douz-an so tonton ti viol li e apre ti swiside. Sex dan vazen, dan so latet, ti enn zafer ki ti asosie ar douler, laont ek lamor. Seki ti finn ariv nou ti permet nou toulede sovlafas. Koumsa lavi ti kapav kontinie vadire tou normal.

Enn semenn apre mo maryaz, mo granper ti konvok mo papa, Tonton Siram ek mwa pou gete kouma pou okip gardienaz laboutik aswar. Ziska mo maryaz se mwa ki ti pe dormi dan laboutik. Dan so stil paternalis, mo granper ti dir ki enn zom marye pa kapav kit so fam touleswar pou al vey laboutik. Mo ti dan rev ar Sunil. Mo kwar ti ena enn sourir lor mo lalev.
– “Bala! Kifer to pe sourir kouma enn pagla?”
– “Mwa?”
– “Wi, tomem!”
– “Pardon Tata!”

Mo papa ti propoz ki azout de lasam dan batiman laboutik pou enn koup kapav viv. Tro gran depans, mo granper ti dir. Mo granper lerla ti propoz ki Tonton Siram ek mwa fer li atourderol, sak swar. Nou toulede nou figir ti vinn long. Tonton Siram ti ena enn pies, enn zenn vev, ki ti res pre kot laboutik. Mo problem si ti parey.
– “Tata, pa kone si li bon seki mo panse. Ki ou dir si nou fer li toulesemenn?”
– “‘Pa, mo kwar enn bon lide sa.”
– “Si zot de dakor, korek sa!”

Me mwa mo ti dekouyonn mo fars. Sunil ti fer mwa konpran ki li pa enn zouzou pou satisfer kapris enn egois. Mo ti swazir pou kas bag, bag ti finn kase. Pa kapav repare. Li ti finn fini rekoumans rekonstrir so lavi andeor Kan Ipokrit.

Sunil ti pe zwe lagitar e ti kontan ekrir sante. Ler li ti pran so bisiklet, kit mwa dan borlamer, li ti bien boulverse. Li ti santi ki mo ti pe trair lamour. Sa swar la li ti al dan enn bar kot enn ti group ti souvan zwe. Li ti konn zot. Sa swar la sef group la ti vinn ver li pou dimann li si li ti kapav ranplas enn koleg ki ti malad. “San repetision?” Sunil ti dimande. Lider group ti dir li ki li ti kapav enprovize. Ti enn bon koumansman. Group ti dimann li vinn ar zot. Li ti aksepte. Bien vit bann zenn ti vinn zot fann e zot ti pe konn boukou sikse dan gamat, maryaz, konser ek fennsifer.

Riptir nou relasion ti finalman kas lasenn ki ti pe blok devlopman Sunil. Me nanye pa prop net. Lavi enn kontradiksion. So group ti pran nom ‘Fler Raket’. Zot ti koumans zwe dan lotel dan borlamer; zot ti pe al zwe lot kote dilo. Sunil ti pe ekrir ek sant bann sante ki ti top dan itparad. Li ti vinn enn star. Me lavi artis pa fasil; lavi enn artis ge ankor pli difisil. Li ti koumans pike; souvan partaz sereng. Se koumsa ki li ti kontamine ar VIH-SIDA malgre li ek so bann kopen ti pe servi kapot.

Enn zour mo ti gagn enn mesaz ki Sunil, ki ti dan lopital, ti anvi get mwa. Lor vites mo ti al get li. Premie lamour dan mo lavi ti vinn enn skelet, lapo kole lor lezo. Li ti zis kapav mirmir detrwa mo.
– “Bal, pardonn mwa!”
– “Non, koko, mwa ki ti fane.”
– “Mo kontan twa!”
– “Mo’si!”

SAPIT 3

ZISTWAR RATNA

Enn lizinn textil ti pe opere dan vilaz. Li ti politik administrasion santral pou ankouraz devlopman endistriyel dan rezion riral. Bann antreprener ti pe anplway bann fam sirtou, parski lapey zom ti ennfwaedmi lapey fam. Mem bann fam ki pa ti literet ti anplwayab parski ti pe servi enn teknolozi primer. Plizier fam dan mo laz ti finn koumans travay dan lizinn. Enn zour, Solanz ki ti abit dan Kan Mimi – drol ki manier li ti resanble Bala – ti dir mwa ki so patron ti pe rod travayer. Mo belmer zame pa ti pou les mwa al travay. Mo sel lespwar ti Bala. Nou lexperyans negatif dan koumansman lavi ti fer nou vinn de bon kamarad, soude dan nou determinasion pou fer nou lavi gagn enn sans. Li ti bizen mwa kouma mo ti bizen li. Nou ti aksepte pou zwe lakomedi pou lizie lezot me ant nou ti ena enn konplisite. Mo ti anvi sorti dan prizon konvansion e mo kone Bala ti pou ed mwa. E li ti ed mwa. Li ti menas so mama ki li ti pou al res dan enn lakaz lwe ar so fam si pa les li al travay dan lizinn. So mama ti oblize kaptile.

Premie fwa dan mo lavi mo ti ena lendepandans finansie. Kondision travay ti difisil me omwen mo ti pe gout enn liberte rar ki pa ekziste dan esklavaz domestik boparan. Akoz so travay dan laboutik, Bala ek mwa ti pas bien tigit letan ansam. Mo ti sey konsol li kan Sunil ti mor. Li ti santi limem koupab. Mo ti desid pou ed li sorti dan so sitiasion difisil avan divorse. Enn swar li ti dir mwa ki li ti ena enn kopen.
– “To kontan li?”
– “Pa kone. Me kan mo ar li mo bliye mo lapenn.”
– “Dirab?”
– “Pa kone. Mo kwar.”
– “Mo kapav ale?”
– “To anvi ale?”
Mo ti zis bouz mo latet enn bien tikou pou dir wi. Mesaz ti pase.

Mo ti fer konesans Bay Farouk, enn sofer vann ki ti transport nou kan nou ti travay dan sift aswar. Bann kamarad travay ti dir mwa ki li ek so madam zot ti pe viv tousel dan enn gran lakaz. Zot ti ena enn sel zanfan ki ti mor par overdoz. Tanzantan zot pran lokater. Enn gramaten, boner, ler li ti vinn depoz mwa, mo ti dimann li.
– “Ou’ena sans Mamzel! Mo lokater finn fek kite.”
Li ti apel tou bann fam mamzel. Li ti ena rezon. Enn bon fason pou evit lamerdman. Ena fam pa kontan kan apel zot madam.

Bala ti bien ed mwa pou demenaze. Li ti dir so mama, dan enn ton ferm, pa fou so nene dan mo zafer. Dan lakaz Bay Farouk mo ti ena enn lasam konfortab. Nou ti partaz tou lezot fasilite. So madam ki bien vit ti dir mwa apel li tantinn – pa madam – ti bien edike. Pli tar mo pou aprann ki, parski li pa ti pe gagn demann, so paran ti met presion lor li pou li marye kan fami Bay Farouk ti fer so demann. Pou fami Tantinn Khadija, li ti enn gran laont kan enn tifi tas lor poto. Ti ena toutsort kalite palab. Pourtan, enn zafer rar pou dimoun sa lepok la, Kadija ki ti grandi dan kapital, ti al kolez, ti pas so matrik, ti gagn admision dan liniversite lot kote dilo. Me kan li ti rant dan so deziem lane, so papa ti gagn enn atak. Rezilta so biznes ti vir anbalao. Khadija ti bizen retourne lor vites. Li pa ti reysi vinn enn profesionel endepandan. Ti res enn sel solision. Marye li. Bann zom maryab dan sa ka la ti rar. Bann avoka ek dokter pa ti trouv li ase ris; bann fonksioner ti per enn fam edike e ki ti finn konn lavi etidian liniversite. Wi, Khadija ti tas lor poto. So frer ki ti pran biznes so papa ti trouv li kouma enn gran fardo. Enn ti fami ar Khadija ki ti osi fami ar Bay Farouk ti aranz zot maryaz. Khadija ti senk-an pli vie ki Farouk ki ti zis enn kolporter. Apre zot maryaz, Khadija ti koumans ed Farouk organiz so biznes. Olie met marsandiz lor bisiklet pou al vande dan tou kwen nou vilaz, so fam ti donn li enn mobilet. Anplis li ti gard kont tou tranzaksion. Pli tar zot ti fer konstrir enn godam kot ti kapav stok boukou marsandiz ki enn fwa par mwa Khadija ek Farouk ti al aste dan kapital. Ler Khadija ti ansent so dokter ti enpe trakase parski li ti ase vie. Zanfan la ti ne par sezaryenn e zinekolog ti dir koup la ferm robine. Khadija ek Farouk ti tro gat zot garson. Parski zot biznes ti pe grandi zot pa ti ena boukou letan pou okip li. Enn servant ti pe okip li. Garson la ti gagn tou seki li ti dimande. Boner li ti koumans bwar. Pli tar li ti koumans droge. Li ti pe koken dan tirwar so mama, dan pos so papa pou aste so doz. Enn zour enn trafikan ti propoz li enn diil. Li ti pran livrezon, vann enn parti marsandiz la, konsom enn parti e kan ti ariv ler pou fer kont ti ena enn gro defisit. Li ti panik. Mafia ladrog ti realize ki sa garson la ti vinn danzere parski li ti konn tro boukou kiksoz. Li ti mor par overdoz.

Zordi Khadija ti ena anviron swasantsenk an e Farouk swasant. Farouk ti gagn enn kontra pou sarye travayer lizinn. Li ti aste enn vann ek enn bis. Zot ti ena konfor materyel me enn gran tristes ti toultan pe trouble zot. Zot ti santi ki zot ti responsab lamor zot zanfan. Me zot pa ti konpran kimanier. Sa flou la ti enn pli gran tortir. Aster ar mo prezans, enn lokater ki bien vit ti vinn enn zanfan lakaz, Khadija ek Farouk ti pe rekoumans viv.

Enn zour Khadija ti dimann mwa kifer mo pa ti rekoumans aprann. Mo ti pas mo lekzame 12-an avek merit. Mo ti kapav fasilman aprann ziska Matrik.
– “Mo ena plis ki ven-tan. Pa tro tar?”
– “Zame tro tar. Get sa, mo kone sa proze la pe fer twa gagn per. Nou kas li ande. Aprann ziska jinior. Apre nou gete.”
– “Ki kantite ena pou aprann?”
– ” Mo pa konn silabes me mo konn kikenn ki kapav ed nou. Mo kwar mo pou kapav ed twa dan tou size. Sa pou fer mwa boukou plezir.”
– “Mo pa’le donn ou traka, Tantinn.”
– “Pa traka sa beti, pa traka. To pou ed mwa bliye mo traka.”

Pandan kat-ran mo ti okip mo travay ek mo letid e ler mo ti pre pou gagn vennsenk-an mo ti pas mo Jinior. Ar sa sertifika la mo ti kapav rant treyning pou vinn mis lekol primer. Pou fer sa mo ti pou bizen kit mo vilaz e aprann viv san Tantinn Khadija ek Tonton Farouk. Ti enn desizion difisil pou pran. Mo ti aplay e mo ti gagn admision. Mo ti al get Bala dan so laboutik. Pou li mo ti pou fer enn gran erer si mo ti refize. Tonton Farouk ti konpran me Tantinn Khadija ti bien tris. Li ti sir ki zame nou pou rezwenn. Li ti ena rezon. Enn mwa apre mo depar, Tonton Farouk ti telefonn mwa pou donn mwa enn move nouvel.

SAPIT 4

MO VILAZ (II)

Mo ti zwenn Ratna dan lanterman Madam Farouk. Li ti vinn enn lot dimoun ki ti kone ki li ti ete e kot li ti anvi ale. Mo papa ki pa ti tro bien ti donn mwa so par dan laboutik. Li ek mama ti vinn bien relizie e zot ti pas tou zot letan dan lapriyer. Mwa ek Tonton Siram, kom de partner, – depi lontan mo granper ti finn kit nou – nou ti desid pou sanz bataz laboutik pou fer li vinn enn sipermarket. Enn parti bann kliyan pa ti tro kontan, sirtou bann ki ti abitie pran kredi e peye kan kas lakoup rantre. Malerezman pou zot progre ti pran sa sime la. Dan vilaz e dan bann rezion avwazinan enn divan sanzman ti pe soufle. Me sanzman ti touzour dan mem direksion: zwisans endividiel.

Nou rezion ti toultan ena repitasion enn landrwa tanpere. Ni tro so, ni tro fre; ni tro imid, ni tro sek. Vadire lanatir ti swazir kot nou pou fer enn lexperyans pou trouv lekilib ant extrem me dimoun ti prefer lekontrer. Depi enntan boukou etranze ti pe vinn kot nou pou aste teren pou konstrir zot rezidans segonder. Dousma-dousma bann lespas ver ti pe disparet. Timama tann dir ki Granbwa Bwanwar ki depi koumansman letan ti apartenir pou tou dimoun ti vinn propriyete enn promoter. Parey pou Karo Filao, Karo Kaliptis, Karo Bwadwazo, Karo Tekoma. Nou ti ena labitid sirkile libreman. Aster partou kot nou pase ti ena ekrito: no entry, pasaz enterdi; propriyete prive. Mem son partou depi nou vale ziska borlamer. Bann fermie pov ti pe oblize vann zot later; bann fermie ris ti pe grandi zot lanpir.

Mo rapel kan Kavi Ram ti rod met dibout enn komite vilaz pou manej nou rezion. Pov jab la ti bizen kite, sove. Me depi di-zan bann finansie, bann gran fermie, bann endistriyel ek bann profesionel ti finn reysi met dibout enn administrasion minisipal (pli tar li ti vinn Administrasion Otonom) ki ti finn donn fasilite devlopman enn ti group dimoun ki ti pe kontrol tou: later, dilo, plantasion, lendistri, labank, media. Olie sey persiad bann sef klan ek kan, zot ti finn zis aste zot enn par enn. Bann ki ti sey reziste ti aprann ki labank ti kansel zot ipotek; ki zot zanfan ti perdi plas pou konportman outrazan; ki kanal ki ti amenn dilo dan zot plantasion ti bouse. Pitay, mo fami, samem pli gran argiman, argiman pli for.

Mo pa ti kapav tro plengne parski nou biznes ti pe benefisie. Nou’si nou ti pe ‘devlope’. Pou nou devlope nou ti obliz bann lezot ti laboutik ferme. Enposib kompit ar nou. Nou ti ena soutien group finansie. Akoz sa nou ti kapav kas pri ziska ki konpetiter dimann pardon. Mo ti fer ferm ar zot. Mo ti donn zot enn job dan nou sipermarket. Enn ti job kas-kase.

Lenpas Flanbwayan ‘si pa ti sap dan lak devlopman. Ti ena enn promoter ki ti enterese ar tou bann teren ki ti bord Gran Raven. Bann ti propriyeter, enn par enn, ti pe aksepte sed zot drwa. Ler ti ariv nou tour, Tonton Siram ek mwa, nou ti desid pou reziste. Bann abitan Kan Mimi, Bay Goulam ek so madam, Tonton Siram ek Tantinn Sita, mo mama ek mo papa nou ti zwenn pou diskit sitiasion. Nou tou ti ferm dan nou konviksion ki nou pa ti pou sed enn pous later.

Po later ti bizen aksepte siperyorite po anfer. Bann azan pwisans finansie, kouma lera soufle-morde, ti ronz rezistans bout par bout. Dabor bann abitan Kan Mimi ti koumans flote avan zot rant dan lozik pouvwar lamone. Ti ena promes travay, lozman sosial, laferm entegre pou lelvaz koson. Enn pon kat vwa ti pou travers Gran Raven; enn teleferik pou monte, desann. Avan lizie bat de kou ti ena signatir, lakrwa, pous lor bordro. Ler mo mama ti aprann sa ‘traizon’ la, li ti vinn isterik, ti bliye tou so lapriyer e ti tom lor mo papa. Lerla ki mo ti konpran kifer Solanz ti resanble mwa koumsa.
– “Kifwa Ratna ‘si”!
– “Ratna?”
– “Be wi, to pa trouve, li teti kouma twa.”

Labank ek fourniser ki ti donn nou boukou fasilite kredi enn kou ti redi lalinn pou trangle nou. Mo ti vann mo dinite pou gard mo sipermarket.

Modernizasion, liberalizasion, deregilasion ti pe soufle tronpet ek tap tanbour for-for. Nou vale, flan kolinn, lespas ziska lamer ti vinn enn model devlopman. Bann media ti ranpli ar lartik ki montre reysit minispalite. Personn pa ti enterese pou kone ki ti finn ariv bann planter, peser, artizan. Pa ti ena lartik lor enn imans geto, enn site depotwar san dilo, elektrisite, lozman desan, enfrastriktir sosial; enn poubel imen kot lalkol, ladrog ek SIDA ti pe ‘devlope’ for-for. Dimoun laba ti apel zot lespas ‘Danfour’. Mo kwar zot ti’le dir Darfur.

Dapre bann diskour ofisiel mo vilaz ki ti divize an kan ek klan depi Mapou ziska Belmon, depi Mamzel Zann ziska Gran Raven ti vinn Siti-Ini. Diferans ti finn disparet. Prosperite ti vizib partou. Enn model pou limanite. Nepli ti ena klan, klas, kan. Siti-Ini ti dimann e gagn so otonomi. Li ti vinn enn leta dan leta. Kartie endistriyel ti kosmopolit; kartie rezidansiel ti kosmopolit; kartie komersial ti kosmopolit. Siti-Ini ti vinn enn miniatir Nasion-Zini. Depi kolinn ziska lamer nouvo ti ranplas ansien net. Telman bien ranplase ki kan ou mars dan lari Siti-Ini vadire ou dan Hong-Kong ousa Singapore, ousa New York, London ou Paris. Kosmopolit net! Bann artis, poet kouma pent, ti koumans regret ‘letan lontan’. Me Administrasion Otonom lor vites ti pe denons reflex paseis. Media ti boykott zot; galri ti boud zot. Plizier ti prefer emigre. Kiltir lokal ti al enndergrawn. Holly-Bollywood ti pe kas pake e kas konte.

Kouma mo ti dir, bann ti laboutik ti disparet ek enn trale ti-sipermarket kouma pou nou ti ranplas zot. Zot ti ena bann zoli nom: Flanbwayan, Sitronel, Yapana, Pikpik, Kardinal, Plato, Belmon ets. Zot servis ti ena enn tous amikal parski zot ti pros ar dimoun zot lokalite. Sa ti tro zoli. Bann finansie ki ti rod bann domenn ki garanti maximem profi lor vites ti pe viz komers detay. Enn miltinasional, Universal Stores ti desid pou aste tou, moderniz e reorganiz komers detay. Tonton Siram ek mwa, nou ti kone ki nou ti fini tas dan leto. Zot ti tro for. Kot nou ti bouze nou ti manz feyaz. Zot ti propoz ki nou de travay ar zot kom asistan-manejer. Tonton Siram ki depi enn bon bout letan ti pe travers difikilte dan so koup pa ti kapav tini presion nouvo sitiasion. Li ti tom dan lalkol net. Enn zour li ti donn mwa so libreri parski peyna lavenir dan liv. Lerla ki mo ti realize ki kantite so konesans ti profon. Li pa ti ena zanfan e dan so latet mo ti so zanfan spiritiel. Tantinn Sita ‘si ti bien pros ar mwa. Nou ti vinn de bon kamarad e zis ar mwa ki li ti rakont so soufrans. Dan koumansman li ti sey tou pou tir Tonton Siram dan piez lalkol. Enn zour, fatige, degoute, li ti kit li. Tonton Siram ki ti finn perdi so boue sovtaz, ti plonz dan fon net. Laont, solitid, depresion ti ed Tanatos gagn laviktwar lor Eros. Zour so lamor li ti ena pre senkant-an.

SAPIT 5

ZISTWAR TANTINN SITA

Bien zenn mo ti perdi mama ek papa e mo tantinn ti adopte mwa. Mo ti grandi dan klan Treepat, enn fami ki ti aktif dan borlamer. Tantinn Kawnselia ti tret mwa kouma so prop zanfan. Li ti ankouraz mwa aprann dan lekol. Mem zame li ti al lekol, li ti kwar dan ledikasion. Ler mo ti ena diset-an Tantinn Kawnselia ti dir mwa ki enn bon garson dan enn bon fami, fami Ramsamy, ti enterese ar mwa depi li ti trouv mwa dan maryaz mo kouzinn. Mo ti konn Siram vagman; li ti enn zoli garson ar enn ase bon ledikasion; li ti pe travay dan laboutik so papa. Kouma mo ti gagn laz pou marye, mo ti dir wi. Apre ki so fami ti fer demann ofisiel, Siram ti koumans frekante. Sis mwa pli tar nou ti marye.

Dan koumansman tou ti pas bien. Li pa ti brit. Tanzantan li ti aste liv pou mwa parski li ti kone ki mo ti kontan lir. Souvan nou ti koz lor bann zafer ki nou ti lir. Kan mo ti dir li ki mo kwar mo ansent, li ti extra eksite. Ler mo ti fer enn pert li ti boulverse. Ler mo ti fer mo deziem pert mo ti santi koumadir enn resor ti kase. Li ti aret koz koze zanfan. Bien vit sex ar mwa pa ti pe enteres li. Kan mo ti koumans koste ar li aswar dan lili, li ti pe tourn so ledo, dir mwa li fatige, li ena pou leve boner pou al travay. Dousman-dousman mo lili ti vinn fad, frwa ek repousan. Kan Bala ti marye e mo boper ti dimann Siram ek Bala fer gardien atourderol, mo mari ti extra eksite kan so tour ti vini. Ti ena enn lot fam dan so lavi.

Mo lavi ti kouma enn pirog dan sek lor disab, enn polank vid. Mo tantinn, mo belmer, mo belser ti okouran dilem dan lekel mo ti ete me zot tou ti konsey mwa fer vadire tou korek. Pli tar kan Bala ti marye, mo ti gagn enn kompagn. Ratna omwen ti pe kapav koz ar so mari e kan li ti santi ki li ti bizen ale, li ti ale ar soutien so mari. Mwa ‘si mo ti anvi sorti andeor mo prizon. Mo ti dimann Siram kifer mo pa al ed zot dan sipermarket. Mo ti kapav tini lakes. Non, ti ena enn kesier. Wi, ti fam la ti gagn enn plas. Mwa, so fam marye, pa ti ena sa privilez la.

Siram ti koumans bwar enpe tro. Bala ti pe sey fer mwa konpran. Pov Siram! Fam la ti pe fini li. Lorla li ti pe vinn enpotan akoz lalkol. Kouma enn dimoun entelizan koumsa kapav vinn enn kales kase? Mo nepli ti tro zenn me seki mo ti sir se ki si mo pa fer kiksoz mo ‘si mo ti pou vinn enn kales kase. Bala tousel ti konn mo plan. Li ti sagren Siram me li ti konpran mwa. Mo ti bizen kit mo prizon ki ti pe fini mwa. Kikfwa mo pa ti swazir moman pli korek me mo priyorite se mo prop lavi. … Enn sans Ratna ti donn mwa enn ti plas kot li ziska mo gagn enn travay.

Klan Treepat ti rezet mwa parski mo ti amenn dezoner; klan Ramsamy ti fer mem zafer. Me Bala enn kote ek Ratna lot kote, de dimoun ki ti finn konn boukou difikilte, pa ti les mwa tonbe. Sakenn so manier ti permet flanbwayan fleri dan lenpas.

SAPIT 6

DAN DANFOUR

Ler mo ti finn vinn enn proferser kalifie avek ase lexperyans, mo ti dimann poste mwa dan Danfour. Enspekter ki ti pe okip mo dosie pa ti’le kwar so lizie.
– “Mamzel Ratna, vremem ou’le al travay dan Danfour?”
– “Wi!”
– “Mo kapav kone kifer?”
– “Kan mo ti bien pli zenn, mo ti dan dife. Enn madam ki pa ti mem enn ti fami ar mwa, ti ramas mwa, nouri mo lekor ek mo lespri. Li ti donn mwa enn gran kado: lesperans.
– “Ou’le dir lespwar!
– “Non, Misie Imambakas, lesperans. Enn santiman ki Bondie zame abandonn so zanfan.”
– “Kouma li ti apele?”
– “Kisannla?”
– “Madam la!
– “Tantinn Khadija.”
– “Haaan! … Kifer Danfour?”
– “Si nou tou travay ansam, nou kapav replant lesperans dan Danfour.”

Enspekter Imambakas ti rekomann mwa. Ti ena kwartez pou profeser dan lakour lekol. Konfor minimem. Mo pa ti bizen plis. Travay ti bien difisil. Mazorite bann zanfan ti viv dan fami-enn-paran, pli souvan kot zis mama prezan; bann zanfan la ti malnouri; seki enpe pli gran ti pe okip seki pli piti. Bann zanfan ti vinn lekol san lardwaz, kreyon, kaye ou liv. Lekol ti pe donn zot enn bout dipen ek enn goble dile grasa zenerozite enn ONG ki ti apel Kavi Ram. Siti-Ini ti viv lor maximem profi toutswit dan laglwar eternel; Danfour ti viv lor sarite.

Mazorite dimoun dan Darfour ti bann planter ki ti perdi zot later; bann ki ti perdi zot gagnpen parski lespas kominoter ti privatize; bann ki ti perdi zot lakaz parski bann promoter ti trik zot. Enn zour mo ti zwenn Solanz ki lontan ti viv dan Kan Mimi. Ti finn ena gran devlopman (pon, otorout, imeb, vila) me lakaz ki ti promet pou donn bann abitan zame ti sort dan later. Boukou zennfi ti pe oblize rant dan travay sexiel. Lazourne zot ti dormi dan enn lasam-kat-fey-tol e aswar dan rezion lantern rouz zot ti rod lavi.

Erezman ti ena ennde travayer sosial devoue ki ti pe sey fer dimoun regagn zot dinite. Me naz kontkouran li pa enn zafer fasil. Souvan parski zot fatige, zot san resours, san soutien Administrasion Otonom, zot abandone e lerla enn ti labouzi lespwar tegn.

Konpare ar lezot mo ti dan bien. Mo ti ena enn lapey regilie, enn plas pou kasiet lapli. Mo ti ena enn travay ki mo ti kontan mem si kondision ti difisil. Mo ti ankor zenn, ranpli ar lenerzi ek kouraz. Akoz tousa mo pa ti gagn drwa plengne. Dan Danfour, bann dimoun kouma mwa nou ti form enn rezo solidarite pou de rezon: pou anpes solitid pez tro for e pou ki nou devlop konplemantarite parski tou bann problem ti konekte. Tanzantan bann manm diferan ONG ti pe zwenn sosialman ek profesionelman. Nou ti enn ti pogne dimoun ar boukou lespwar ki dime kapav meyer.

Dan enn sa bann renion la – mo pa tro rapel sipa li ti sosial ousa profesionel – mo ti gagn enn sok. Bala, wi mo Bala, ek so kopen Gerard ti la. Pa zis sa. Kisannla lot ou kwar? Wi, Tantinn Sita. Ladan zis Gerard ki zame mo ti zwenn. Mo ti kone li ti ekziste me zame nou ti zwenn. Li ti enn pret manke. Li ti abandonn seminer kan li ti pran foul konsians so oryantasion sexiel. Me so lafwa dan Zezi pa ti kabose. Okontrer parski li ti onet anver limem so lafwa ti pe briye ar mil reyon miltikolor.

Nou ti enn ti group omozenn dan nou mision ek nou aksion. Nou tou nou ti ena ant karant ek senkant an; nou tou ti travers dan dife ki kapav brile me ki pirifie si konn chombo li; nou tou ti anvi met fren ar deteryorasion fizik, sosial me sirtou moral. Nou tou nou ti bann rebi lozik Siti-Ini. Danfour ti nou Apokalips ki ti pe anons lafen Lanpir Romen ki ti pe oprim nou. Gerard ti enn lider natirel, enn zeni organizasion; Bala ek mwa nou ti bon dan aksion lor teren parski nou ti konn koz langaz lepep, itiliz zot prop metafor pou fer zot trouv kler. Tantinn Sita – pa kone kifer mo ti kontinie apel li Tantinn – li li ti konn met bann fam ankonfians pou ki zot kapav koumans pran zot desten dan zot lame. So manier koze ti spesial.

Dan Danfour ti ena enn group zenn ven-vennsenk-an ki ti koumans atire par lalit arme. Siti-Ini ti pe naz dan jalsa foulous pandan ki Danfour ti pe nwaye dan detres. Tou bann arter kominikasion ti bouse e lekar ant sa de realite la ti pe grandi. Administrasion Otonom ti aret servis minimal dan Darfour parski zot pa ti kontribie dan finansman aktivite. Lari pa ti asfalte; pa ti ena ramasaz ordir; bann dren ti bouse. Zanimo mor ti pe dekonpoze dan bor sime. Ti ena enn gran danze ki enn lepidemi kolera eklate. Linet roupi lor lizie ni Administrasion Otonom, ni Gran Group Finansie ki ti kontrol 90% larises nou rezion ti realize ki nenport ki katastrof ti pou afekte tou dimoun. Plis lamas dimoun exkli, marzinalize ti ogmante plis ti pou ena problem sekirite pou tou dimoun. Bann modere ti regroup zot dan enn parti politik ki zot ti apel Mouvman KaviRam. Zot ti panse ki li ti posib asoupli boukliye Mamon pou enzekte lespri Zezi ek Gandhi. Popilasion Danfour ki ti pe tir jab par lake pa ti enterese ar koze mervey. Souvenir desepsion resan ti tromatiz zot lespri. Zot ti vinn fatalis. Langaz violan ti atir zot plis.

Eski travay sosial ti ase? Fouy trou, bous trou? Servi lakras pou tengn lensandi? Souvan dout ti rant dan latet e ti kal mo lelan. A Bondie kifer mo pa ti ena lafors moral Gerard! Tantinn Sita li, li ti kouma Sita dan Bannwas. Li ti kone, li dir, ki exil dan Danfour li ti zis enn kalver ki ti pou amenn nou ver Moksha. So Moksha pa ti lwen, li ti panse. Sa krwayans la ti permet li fer fas difikilte. Me enn swar ler li ti pe vinn get mwa, enn group vakabon ti tom lor li. Pourtan zot ti kone ki li dan nou group. Violans, vol, viol. Zot ti les li dan enn karo pikan, san konesans. Lelandime ler ti trouv li, so lekor ti kouver ar fourmi rouz. Me li ti ankor vivan. Ti ena enn dispanser ki ti roule par bann volonter. Laba li ti gagn premie swen. Pa ti ena lanbilans pou amenn li lopital. Enn dimoun ki ti ena enn vie kachak-charli ti ofer so led. Se koumsa ki ti reysi sov so lavi. Me li ti kontamine par viris SIDA. So Moksha ti paret bien lwen aster.

Kan nouvel so ‘aksidan’ ti fane, boukou fam ti vinn get li pou soutenir li. Zot ti fer enn asosiasion otodefans pou fam. Zot ti mem ranz enn lokal pou rezidan. Zot ti apel li “Papernoula”. Boukou zom ti vinn ed zot.

Malgre dezenteresman dan aksion sosial par mazorite, asakfwa ki ti ena enn maler, ti ena enn mouvman solidarite spontane e enn ti lalimier ti alime kot personn pa ti atann. Lesperans pa ti enn koze fos.

Seki ti plis difisil se trouv enn sime ant politik represif Administrasion Otonom ek lalit arme; enn sime non-violan, determine ki amenn lazistis sosial ek plis boner pou pli boukou dimoun. Kimanier fer travay sosial ek aksion politik mars annarmoni? Ti ena enn konfli ant sosial ek politik parski parmi travayer sosial ti ena seki ti antipolitik – tou politisien manter, voler, kouyoner – e parmi politisien ti ena ki ti trouv rivalite – bannla pe lapes dan nou baraswa. Mo pa ti ena okenn experyans politik; anfet mo ti plito mefie politisien me dan mo latet ti ena enn lide vag ki li ti posib fer sa de la mars ansam. Dapre Bala, mo ti enn idealis volontaris … Tou ti anbrouye dan mo latet.

Mouvman KaviRam so lider ti apel Dario Ravaton. Li ti ena boukou experyans dan travay sosial me li ti toultan panse ki travay sosial li ti enn tranplen pou al ver aksion politik me anmemtan travay sosial, kan li vedir konsolidasion bann lobi efikas, li kapav vinn baz sikse politik. Pou li sa de la mars ansam; parfwa enn plis priyoriter, parfwa lot ki priyoriter. Li ti refiz bann divizion rizid dan enn lemonn dinamik. Me pou reysi ti bizen ki toultan nou pa bliye kot lasours nou problem ti ete. Mo ti pe konpran so bann lide parski nou ti pe zwenn ase souvan. Dario so tifi ti dan mo klas. Tifi la ti ena difikilte pou aprann. Mo pa kwar li ti dislektik me plito li ti boulverse par kiksoz ki ti ariv li. Mo ti dimann ki so papa ousa so mama vinn get mwa pou ed mwa konpran zanfan la. Se Dario ki ti vini. Li ti fer mwa konpran ki li ti paran-inik. So madam enn zour ti kit zot anplan. Li pa blam li parski li pa ti enn mari ekzanpler. Depi sa zour la li ti okip so de zanfan avek led bann vwazen. So tifi, Jesika, ti bien afekte par depar so mama. Mo ti ofer pou okip zanfan la dan tanto apre lekol, si li pa ti ena okenn obzeksion. Pa ti ena obzeksion. Jesika ti pe rapros nou dousma-dousma. Enn tanto ler li ti vinn sers so zanfan, li ti donn mwa enn boutey diven rouz ek enn roz rouz.
– “Ki lokazion?”
– “Mo zis anvi.”
– “Kifer to pa reste; mo fer enn ti manze; nou gout li ansan.”
– “David pou tousel. Mo finn kit li kot enn vwazen.”
– “Be al sers li!”

Amizir sitiasion ti pe deteryore, violans ti pe fann so lapipi. Bann zenn ti pe vinn deplizanpli enpasian. Zot ti apel zot mouvman Maw-Maw. Li pa ti kler si zot ti Mao-Mao ousa Mau-Mau. Enn fwa mo ti dimann enn dirizan sa kestion la. Li ti fixe so pous lipe detrwa segonn avan li ti dir mwa: “Toulede!” Dan Siti-Ini ti koumans ena detrwa dimoun bonnvolonte ki ti pe dir ki si pa fer nanye, violans pou vinn kiltir zeneral. Pa kapav zis koz krwasans san pran kont deteryorasion dan domenn sosial. Leta otonom pa ti kapav zis enn fasilitater ki permet ris vinn pli ris. Li ti bizen okip bann pov, bann malad, bann vie, bann andikape; li ti bizen okip ledikasion ek lasante tou dimoun. Sa bann dimoun bienentansione la pa ti organize; zot pa ti ena okenn enflians lor pouvwar desizion. Bann media ki ti dan lame gro lamone ti sansir zot malgre ki ofisielman zot ti kont lasansir. Parski deba demokratik ti bloke, violans ti vinn expresion normal bann viktim devlopman san leker.

SAPIT 7

PREMIE SIGN

Dan bordroum FoulousPlennti Inc.
CHERPERSONN: Aret badine vouzot! Selon serten siyantis seki pe arive, zis so reklam. Sitiasion pou vinn pli delika e grav biento.
MANM 1: Bann siyantis pe rakont nenport, pe koz nahiin. Mwa mo ena dan mo larme siyantis ki dispoze prouv lekontrer si nou fer zwer ar zot.
MANM 2: Asipoze li vre, anou servi siyans ek teknolozi pou rezoud problem la.
CHERPERSONN: Samem nou douk. Dapre bann exper teknolozi pa pe kapav bar sime problem ki teknolozi finn kree.
MANM 10: Ki sa siperstision la? Teknolozi ena solision pou tou.
CHERPERSONN: Pourtan li pa’nn reysi met enpe diplon dan to koko! (Tou dimoun riye). Bon ase badine! Tou nou bann dernie envestisman pe tom dan dilo.
MANM 12: Misie Prezidan, ou enn joker. Tom dan dilo. Laverite! Bann vila piedanlo finn rant net dan dilo. Ha! Ha! Ha! Mari komik!
CHERPERSONN: Nimero 12, aret fer zokris!
MANM 12: Wi Misie Prezidan!
CHERPERSONN: Bann akerer vila delix pe fer valwar zot drwa. Dan kontra ena enn kloz ki si dilo pa respekte zot propriyete, nou, vander vila, nou bizen dedomaz zot. Si nou ena pou pey konpansasion dapre lalwa, nou met fayit. Nimero 12, to’nn aret riye?
MANM 12: Ena so solision, Misie Prezidan, si ou permet mwa …
CHERPERSONN: Permet twa!
MANM 12: Si koumadir enn bom tom lor nou lavil, kraz tou, ena konpansasion pou nou peye?
MANM 7: Aret fer ler do toutouk!
MANM 9: Bizen met enn tax lor koze.
ZOT TOU: Wi! Wi! Wi! Enn tax lor koze! Enn tax lor koze! Enn tax lor koze!
CHERPERSONN: Zokris ena rezon!
ZOT TOU: Hen!
CHERPERSONN: Nivo dilo monte, sa li enn katastrof natirel kont lekel nou finn donn nou bann kliyan garanti pou ki zot met tou zot blakmoni dan nou biznes. Me enn bom, li pa enn katastrof natirel.
MANM 10: Samem mo ti pe dir. Teknolozi ena solision pou tou.
CHERPERSONN: Ayomama! Zot ena rezon. Bizen enn tax lor koze.
ZOT TOU: Wi! Wi! Wi! Enn tax lor koze! Enn tax lor koze! Enn tax lor koze!
CHERPERSONN: Atann! Ena enn solision politik!
ZOT TOU: Politik!
CHERPERSONN: Wi, politik. P O L I T I K! Dan Danfour ena enn ta ti kouyon ki pou enpe lamone pou dipoze fer travay la.
MANM 5: Ki travay?
CHERPERSONN: Nou pran enn group delenkan, arm zot; apel zot Mouvman Liberasion Danfour; donn zot materyel pou dinamit tou bann vila ‘piedanlo’.
MANM 4: Be ena sirveyans ek sekirite; ena lapolis ki fer patrol.
CHERPERSONN: Sosiete Sirveyans Ek Sekirite, SSS, li enn konpagni ki nou kontrole. Nou donn enstriksion sirveye lizie ferme. Mo va koz ar Premie Administrater Otonom – Otonom! Fer riye. So kalson pa pou li! – Pandan enn semenn avoy lapolis al fer patrol lor kolinn.
MANM 1: Li pa tro drastik seki nou pe rod fer? Kifer nou pa kraz bann kolinn pou konble lamer?
CHERPERSONN: Zame finn tann global warming? Sanzman klimatik? Pol Nor ek Pol Sid pe fonn? Zame? Pa pou kapav aret dilo. Konstrir ladig? Ladig defonse! Apre nou mision se pa aret lamonte dilo. Nou mision, nou devwar anver nou bann aksioner se maximem profi toutswit. Mo propoze ki zot donn mwa plen pouvwar pou fer sa louvraz la. Pa bliye enn lot zafer. Dapre mo lenformasion, Mouvman KaviRam pe koumans vinn popiler. Mo finn sey aste Dario Ravaton. Enn latet dir sa. Enn kout ros, de zozo mor. Nou fann rimer ki brans arme KaviRam pe detrir tou.
MANM 2: Pa enn mouvman non-violan sa?
MANM 12: Pli enn mansonz gro pli li efikas. Nou zet otan labou ki nou kapav. Bann KaviRam pou sey tir labou lor zot. Souye, frote, lave … Fer seki zot anvi, pou ena tras labou pou reste.
CHERPERSONN: Zokris, to pa zokris ditou. Kot to’nn gagn sa lide la?
MANM 12: Dan Mein Kampf!
CHERPERSONN: Enn dernie kiksoz. Sak geng pou ena enn sel mision apre kwa li pou disparet … fizikman … Konpran? Fale pa ena temwen. Pou ena lanket lapolis apre sak demolision ki pou fini par enn fiziyad kot bann bandi pou zwenn tase.
ZOT TOU: Felisitasion Kapitenn! Ou ki ti bizen pe diriz sa pei la.
CHERPERSONN: So ler pre pou vini.

SAPIT 8

PAPERNOULA

Nou refiz, Papernoula, malgre resours limite, ti pe kapav ed enn dizenn fam. Kan mo ti degaze enpe bann manm ti dimann mwa okip refiz la foultaym. Pou mwa sa lof la ti enn kado Bondie. Mo Moksha ti pran enn form ki mo pa ti atann ditou. Mo pa ti kone komie letan mo ti reste pou viv me sa tigit lavi ki ti reste ti ena enn direksion kler, enn sinifikasion prop. Nou ti pe servi later otour nou refiz pou kiltiv legim e pou fer lelvaz poul, lapen ek kabri. Me san koudme enn filantrof nou pa ti pou kapav zwenn de bout. E bann seropozitif pa ti pou gagn tretman anti-retro-viral (ARV). Si ti ena finansie rapas anmazorite, ti ena enn pogne ki ti zene par lamizer dimoun ki sistem ti pe zet dan depotwar. Enn zour sekreter Misie Robert Grangayar, ki ti pe finans nou refiz, ti vinn rann nou vizit pou dimann nou si nou ti pou aksepte vizit so patron. Personn pa ti obzekte. Li ti bien vie. Li ti kwar dan sarite parski pou li kan donn dimoun pov se koumadir nou pe pret Bondie. Me ler mo ti dir li ki se pa sarite ki pou sov nou me pouvwar ekonomik li ti tike. Li pa ti paret pe konpran.
– “Zot pa’le mo ed zot?”
– “Non, pa mal konpran nou Misie Robert. Ou led li plis ki presie me li pa permet nou dres nou ledo.”
– “Mo pa tro konpran. Mo’nn abitie pans enn manier me la koumadir ena enn lot …”
– “Non, pardon, mwa ki pa konn koze. … Mo extra apresie ou prezans isi. Vinn get nou kan ou gagn letan.”
– “Letan mo pa manke. Mo ena plis ki bizen me …”
– “Me?”
– “Ou kone dimoun dan mo klan, zot pans enn lot manier. Mwa mo nepli kone ki pou panse depi ki …”
– “Depi?”
– “Enn lot fwa mo dir ou!”

Depi sa zour la so kontribision ti ogmante e so vizit ti pli frekan. Li ti bizen nou kouma nou ti bizen li. Enn lalians natirel ousa kont natir? Mwa mo ti trouv li normal me ti ena lagel sal ki ti pe zet labou. Ankor enn fwa mo trouv fler flanbwayan dan fon lenpas dan bor presipis.

Boukou violans dan Danfour kouma dan Siti-Ini. Nouvel ti pe sirkile ki bann vila piedanlo ti pe eklate kout bom enn par enn e partou ti ena kout fizi ant lapolis ek ‘teroris’. Teroris ti pe mor par grap. Boukou zenes ki ti rant dan lak Cherpersonn ek so bann konplis, ti zwenn lamor. Dan Danfour ti ena enn lot kalite violans. Bann viktim violans ti sirtou bann fam ek zanfan. Andire ler ena gran stres ek fristrasion, dimoun rod pli feb ki li pou vomi so malez.

Ti ena boukou plis demann led dan refiz Papernoula. San koudme Robert nou pa ti pou kapav zwenn de bout. Enn zour enn loto ti aret divan nou refiz e sofer la ti amenn enn lanvlop pou mwa. Ti enn let Robert ki ti envit mwa vinn dine kot li. Mo ti pe ezite. Pa sir ki mo ti bizen fer. Mo ti dimann konsey bann kamarad. Zot tou ti konsey mwa ale. Sa swar la loto Robert ti vinn sers mwa.

Mo ti pe gagn gos dan so domenn me Robert ti pe fer tou pou met mwa alez.
– “Sita, mo bien bizen dir ou kiksoz. Mo pa ena boukou zour pou viv …”
– “Pa koz koumsa!”
– “Mo serye. Mo ena enn kanser e biento mo pou dimann mo dokter andormi mwa. Eski ou kapav asiz kot mwa ler sa arive? Mo peyna personn. Mo ti ena de zanfan, enn tifi ek enn garson. Zot ti pou ena mem laz ki ou zordi. Enn aksidan elikopter! … Chuut! Les mo fini. Mo ena boukou kas, enn lanpir … Zordi peyna personn pou trap mo lame ler mo fer mo dernie pa. Apart ou.
– “Peyna problem! Mo pou la.”
– “Sita, li ilegal seki mo pe dimann ou. Ena prizon ladan.”
– “Mo’si mo peyna lontan pou viv.”
– “Mo kone ou seropozitif. Pa per. Enn zour pou dekouver so remed. Gard lespwar. Mo ena enn deziem zafer pou dir ou. Mo pe fer enn don mo lanpir finansie. Prensipal benefisier se Papernoula. Mo noter finn fini prepar bann dokiman legal. Li pou explik ou tou bann detay. … Bon aster nou pas atab.”

Ti ena bon manze me mo pa ti fen ditou.

Lelandime mo ti dimann Ratna, Dario, Bala ek Gerard vinn zwenn mwa pou enn zafer irzan. Zot ti kwar mo bien malad. Ler mo ti donn zot nouvel Bonomnwel zot ti kwak. Nou tou ti per enn sel kiksoz. Lamone fasil ti kapav fasilman fer nou devie e ti ena danze ki bann roderdeler ti pou borde anmas.

SAPIT 9

EPILOG

Nivo lamer ti pe kontinie monte. Enn saler torid ti pe bril partou. Bann vie ek bann baba ti parmi bann premie viktim. Dilo ti koumans manke; respirasion ti pe vinn difisil. Apre enn long peryod lasesres, enn lapli toransiel ti koumans tonbe. Plizier siklonn violan ti pas lor nou. Later rasazie nepli ti kapav absorb dilo. Teren ti koumans glise; bann imeb ti pe grene. Glisman teren ti parfwa spektakiler parski ti ena parfwa koumadir enn tranblemandeter. Gro-gro gob bann kolinn ti pe sanz mouyaz. Ant lamer ek kolinn ti ena aster enn kanal ase profon pou bann ti navir navige. Topografi nou rezion ti sanze net. Lanatir martirize, koumadir enn zean ki ti pe sakouy lapousier lor so manto, ti pe redesinn so lekor. Valer imobilie ti pe degrengole. Resesion ti fann so lapat ourit partou. Lekonomi formel ti kraze. Dan Danfour ‘si ti ena difikilte me pa ti osi grav. De kiksoz pozitif ti pe ariv Danfour: premie dabor nouvo topografi ti vinn favorab parski aster ti ena enn lien direk ant li ek lamer; deziemman sistem debrouy-debrouye san tro stres kot dimoun ti pe okip lanatir ki ti pe okip dimoun olie dimoun fer dominer ar lanatir, ti permet devlopman enn sitiasion pa tro drastik. Malgre boukou lamor ek destriksion ti ena pou dimoun kreatif posibilite enn lekzistans pa tro difisil. Me lot kote, sitiasion dan Siti-Ini ti katastrofik. Koumadir lanatir ti ena enn kont pou regle e li ti regle li san pitie.
Kan bann zenn dan Danfour ti realize ki kantite Siti-Ini ti vilnerab zot ti fer bann lennding, devaliz bann magazen ek bann vila abandone ou andetres. Ti enposib anpes kao regne. Sekirite prive, lapolis, nanye pa ti pe marse. Kan li ti kler ki Siti-Ini ti pou fini kouma Pompei, bann dirizan ekonomik ek politik ti ris zot kales. Tou manier zot fortinn pa ti dan pei me dan bann labank lot kote dilo. Me dimoun klas mwayen ki ti pe manz dan katora barrka saheb ti oblize rod enn boue sovtaz anplas e zot ti koumans konpran nesesite solidarite ar dimoun dan difikilte pa parski zot ti vinn filantropik me parski li ti sel fason pou zot sap zot lavi.
– “To trouve Ratna, sa bann la zot pou rod ris dra lor zot.”
– “Nek ena pou pa les zot rant dan KaviRam.”
– “Pa kapav anpes zot. Zot kapav donn enn koudme. Pa bliye parmi zot ena dokter, enzenier, profeser, avoka … Nou bizen sa bann dimoun la.”
– “Be Dario! Kouma pou anpes zot fer zot fanor?”
– “Peyna solision mirak. Bizen organiz bann planter, elver, artizan, peser dan bann korperativ kot zot ki kontrole. Nou bizen bien vizilan. Sirtou bizen pa refer mem erer ki avan: nek pans plen pos.”
Ti pou ena pou rekonstrir enn abitat pou plizier milie dimoun ar resours limite. Enn extra gran defi! Pa ti ena alternativ. Bann pei ek rezion ki ti kapav ed nou ti pli dan pens ki nou. Nou ti ena pou depann lor nou prop lafors.
Bala ti kontan dir ki nou ti kont sanzman radikal. Sanzman ti akseptab zis si li ti al dan mem direksion ki avan. Me aster sanzman andeor nou kontrol ti obliz nou sanz nou oryantasion. Ti bizen envant lavenir, redesinn kontour nouvo dime.
Nou tou nou ti dan lenpas. Eski flanbwayan ti pou fleri sa lane la?

NOVAM 2007

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.